Ustavni amandman o jeziku pod paljbom

Zahtjev da se odredba o materinjem jeziku ugradi u njemački Ustav za većinu je vodećih konzervativnih političara "najnormalnija stvar na svijetu". Predsjednik Bundestaga Norbert Lammert ukazuje na sličnu praksu u većini zemalja Europske unije koja "nema veze s nacionalnim šovinizmom". Ona ne izolira skupine stanovništva koje govore drugim jezicima. Naprotiv, "njemački jezik nas povezuje, on je temelj društvenog zajedništva", ocjenjuje povjerenica savezne vlade za doseljenike i integraciju stranaca Maria Böhmer. Rijetki su pojedinci u demokršćanskim redovima koji dovode u pitanje smisao predloženog amandmana.

Kao da je njemački jezik ugrožen

Sve druge stranke oglasile su se kritikama. "Inicijativa CDU-a stvara dojam o ugroženosti njemačkog jezika koja ne postoji", tvrdi predsjednik parlamentarnog Odbora za unutarnju politiku, socijaldemokrat Sebastian Edathy. Vođa Zelenih Cem Özdemir drži kako stranka kancelarke Merkel nema odgovora na goruća društvena pitanja pa "sumnjivom retorikom" nastoji odvući pogled javnosti od stvarnih problema. Bivša ministrica pravosuđa, liberalna političarka Sabine Leutheusser-Schnarrenberger poručuje: "To je smiješeno. Razumije se samo od sebe da je u Njemačkoj službeni jezik njemački. Prije bi trebalo povesti računa o redovitosti školske nastave na kojoj se uči i govori njemački."

Nedopustiv "asimilacijski pritisak"

Odbojno su reagirale i doseljeničke organizacije. Predsjednik zajednice turskih općina u Njemačkoj Kenan Kolat smatra da "neki konzervativni političari opet raspiruju negativno raspoloženje prema strancima". On potez CDU-a tumači kao "asimilacijski pritisak koji je nespojiv s demokratskim običajima i načelima". Njemački kao službeni jezik u Saveznoj Republici Njemačkoj nije određen Ustavom nego zakonima o upravnom i pravosudnom postupku. No, dio nastave u školama i na sveučilištima smije se održavati i na stranim jezicima. Za izmjene Ustava, kojima se CDU dosad odlučno protivio, u Bundestagu je neophodna dvotrećinska većina.