Usijani telefoni između Atene i Skopja | Politika | DW | 23.05.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Usijani telefoni između Atene i Skopja

Grci i Makedonci se i dalje svađaju oko imena Makedonije, ali diplomati iz Washingtona i Bruxellesa vrše pritisak da se pronađe rješenje na skorim pregovorima u - New Yorku.

Atena i Skopje se konsultiraju s brojnim europskim liderima i diplomatima već nekoliko dana, otkako je bez rezultata prošao posljednji prijedlog da se kompromisno riješi spor oko imena Makedonije. Prije toga se činilo da je rješenje na dohvat ruke, a po saznanjima DW-a, trenutno je u tijeku diplomatska ofenziva da se sačuva okvir koji je doveo do približavanja stavova između Makedonaca i Grka.

Diplomatski izvori za DW kažu da je cilj da „ne splasne povjerenje među sugovornicima u procesu” dok se dvije zemlje spremaju za početak nove runde razgovora u četvrtak u New Yorku. Na njima će sudjelovati makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov, grčki šef diplomacije Nikos Kotzias i međunarodni posrednik Mathew Niemetz.

Od tih razgovora se ne može očekivati mnogo „ako se dvije strane vrate na početne pozicije od prije nekoliko mjeseci”, kaže naš izvor.

Kotzias: Nema pritisaka na Grčku

Šef grčke diplomacije Kotzias, koji od jučer boravi u Washingtonu, već se susreo sa svojim američkim kolegom Mikeom Pompeom. Na tom susretu on je indirektno potvrdio da Atena ne razmatra posljednji prijedlog da se bivša jugoslavenska republika nazove Republika Ilindenska Makedonija.

„Mi podržavamo potrebu da se prihvati jedno od imena koje je predložio Niemetz. Kao što znate, ne slažemo se s petim imenom koje je predložio [Republika Makedonija, (Skopje) - prim. aut] i krećemo ka usvajanju strateškog plana za prijateljsku suradnju s ovom zemljom u budućnosti, pod novim imenom”, rekao je Kotzias.

Odgovarajući na pitanje novinara, šef grčke diplomacije je rekao da nije razgovarao s američkim državnim tajnikom na temu imena, ali da je spomenuo ovaj spor u razgovoru s njegovim pomoćnikom Wesom Mitchellom. Što se tiče eventualnih pritisaka na Atenu po pitanju spora oko imena, Kotzias je rekao da „nitko ne tjera Grčku ni na što, budući da ona ima inicijativu za djelovanje, i svi na pozitivan način prate kako zemlja s aktivnom vanjskom politikom promovira rješenja.”

Plakat u Skopju: jedno ime, jedna nacija, Makedonija zauvijek

"Jedno ime, jedna nacija, Makedonija zauvijek"

Theodorakisova poruka

Pod lupom Bruxellesa i Washingtona nalaze se i postupci vlada u Ateni i Skopju - oko načina na koji je predstavljen posljednji prijedlog za postizanje suglasnosti između dvije zemlje. Na tom planu, sudeći po izvorima DW-a, Grčka je u „minusu” zbog saznanja da je u Ateni nemoguće ostvariti čak ni jednostavnu većinu da se rješenje prihvati. To dalje otvara pitanje je li postojala iskrena želja i posvećenost da se jasno predstave prednosti ovog prijedloga. Dominantno raspoloženje u grčkoj javnosti se također uzima kao jedan od indikatora – odnosno koliko poruka o važnosti dobrosusjedskih odnosa, rješavanja bilateralnih sporova i stabilnosti u regiji dopire do građana. Činjenica da su poruke pojedinih javnih osoba na mitinzima u Ateni i Solunu više dominirale na javnoj sceni od poruka koje šalje vlada, govore da nije bilo značajnih napora u tom pravcu. Posljednji u nizu takvih nastupa nedavno je imao čuveni 92-godišnji skladatelj Mikis Teodorakis, koji na grčkoj javnoj sceni poznat i po svom političkom angažmanu.

„Svi znamo da gospodin Zaev ima veliki problem", rekao je Teodorakis u tekstu koju su prenijeli brojni mediji u Grčkoj. „Taj problem su ekstremni nacionalisti u njegovoj zemlji s kojima smo se sreli u prethodnoj vladi.” Teodorakis dodaje da je njegov „san” bila Makedonija do Egejskog mora, ali navodi da isti taj san sigurno ima i makedonski premijer Zaev i cijelo Skopje.

U tekstu tvrdi da je „Egejsku Makedoniju” inspirirao Tito, a učlanjenje sjevernog susjeda Grčke u NATO doživljava kao način da se Atena prisili na ustupke. Posljednji prijedlog imena, Ilindensku Makedoniju, ocjenjuje kao potencijalni instrument za fanatike u Skopju.

On dodaje da je za prihvaćanje imena Makedonija potrebna što šira suglasnost građana Grčke jer „samo mi Grci možemo da damo historijsku legalizaciju imena 'Makedonija'. Ali to ne može obuhvatiti samo 29% onih koji su glasali na prethodnim izborima, već – ako je moguće – 100% Grka”, piše Teodarakis.

Krivična prijava protiv Zaeva

U Makedoniji, pojedinci smatraju najnoviji prijedlog rješenja nije vrijedan razgovora. Stranka Ljevice je već podnijela krivičnu prijavu protiv premijera Zorana Zaeva zbog ugrožavanja ustavnog poretka.

„Građanin koji dovodi državu u podčinjeni položaj drugoj državi čini krivično djelo. Pozivamo se na službene izjave premijera Makedonije i premijera Grčke. Prihvaćanje rješenja erga omnes [latinski za odluku koja se odnosi na sve, a ne samo strane u sporu] nanesena je šteta i država je dovedena u ovisnost o drugoj državi. Tražimo ispitivanje prijavljenog i procesuiranje tog slučaja”, kaže ljevičar Simitar Apasiev.

Za ovaj spor je indikativna i izjava srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je nedavno prognozirao da će Bruxelles u lipnju izreći neke „pohvale” na račun Makedonije.

Vučić je tijekom posjete Azerbejdžanu izjavio da su Albanija i Makedonija „u veoma nezavidnoj situaciji” i da će te ih EU u lipnju pohvaliti „da se ne kaže baš da je katastrofa i da nisu ništa dobili”, ali smatra da im neće dozvoliti da otvore poglavlja u pregovorima s Europskom unijom.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

WWW-linkovi