Uprkos ratovima i krizama Nijemci su opušteniji

Obeshrabreni, neodlučni, vrlo oprezni, usmjereni na sigurnost, uz popriličnu dozu straha od budućnosti – to je ono što se globalno smatra „njemačkim strahom“ (German Angst). Zato i ne čudi da se mnoge studije o strahu provode isključivo u Njemačkoj.

To vrijedi i za studiju „Strahovi Nijemaca 2025.“, informacijskog centra osiguravajuće kuće R+V, koja po 34. put pita ljude u Njemačkoj što ih najviše brine i od čega najviše strahuju.

Iznenađujući rezultat aktualnog istraživanja: unatoč globalnim krizama i napetoj gospodarskoj situaciji– Nijemci su opušteniji. Indeks straha – prosječna vrijednost svih ispitanih strahova – značajno je pao na 37 % (2024.: 42 %).

„Ljudi se neprestano suočavaju s mnoštvom kriza pred kojima su nemoćni. Nijemci su se navikli na to stanje, postali su umorni od kriza“, objasnila je politologinja Isabelle Borucki, koja je kao savjetnica pratila studiju.

To, međutim, ne znači da su ljudi u Njemačkoj bezbrižni – fokus im je jednostavno više usmjeren na ovdje i sada. „Iako su strahovi zbog gospodarske situacije i troškova života i dalje visoki, ljudi se više ne osjećaju toliko pogođenima kao ranije.“

Najveći su egzistencijalni strahovi

Više od polovice stanovništva (52 posto) strahuje od rasta troškova života. Ovaj strah po 15. put zauzima prvo mjesto na ljestvici. I inače – brige vezane uz novac – zauzimaju sam vrh ljestvice.

Gotovo polovica Nijemaca (49 posto) strahuje da će država povećati poreze ili smanjiti socijalna davanja i usluge – 3. mjesto na ljestvici.

Mali broj stanova, visoke cijene: 48 posto ispitanih strahuje da će stanovanje postati nemoguće platiti (4. mjesto). Kod žena je ovaj strah izraženiji nego kod muškaraca.

Migracije i dalje plaše mnoge – osobito na istoku

Izuzetak na vrhu ljestvice strahova je bojazan da će priljev izbjeglica preopteretiti državu – 2. mjesto. A na 7. mjestu rangirana je zabrinutost da će doseljavanje stranaca dovesti do društvenih tenzija. Obje ove brige znatno su izraženije na istoku nego na zapadu zemlje – i obje su u usporedbi s prošlom godinom primjetno pale.

Pritom se broj zahtjeva za azil u prvoj polovici 2025. gotovo prepolovio u odnosu na isto razdoblje prethodne godine – zahvaljujući mjerama prethodne i sadašnje vlade. Prema objašnjenju politologinje Borucki, ovdje je samo na prvi pogled riječ o konkretnoj politici useljavanja i njezinim mjerama.

„Radi se o društvenom identitetu, o pitanju što je zapravo kulturni suživot i što se podrazumijeva pod pripadnošću. Pitanje izbjeglica u biti se nadovezuje na to. Osim toga, naravno, strahovi od imigracije politički se lako mogu instrumentalizirati i instrumentaliziraju se kroz desničarsko-populističke ili desničarsko-ekstremističke narative.“

Strah je, kaže Borucki, osnovni, egzistencijalni osjećaj. „U tom smislu ovdje smo na emotivnoj, a manje na činjeničnoj razini.“

Autoritarni vladari i Trump

Samo jedna stvar brine Nijemce malo više nego prošle godine: to što autoritarni vladari širom svijeta postaju sve moćniji. Nalazi se na 5. mjestu s 47 posto. Odmah iza toga je zabrinutost da politika predsjednika SAD-a Donalda Trumpa čini svijet opasnijim (6. mjesto, 45 %).

Ova dva straha izraženija su na zapadu zemlje nego na istoku, a kod žena više nego kod muškaraca. Razlike su posebno uočljive kada je riječ o strahu od posljedica Trumpove politike.

Gospodarstvo, rat u Ukrajini, ekstremizam, klima

Iznenađujuće, unatoč neizvjesnim prognozama, strah od lošije gospodarske situacije nastavlja padati: 42 posto Nijemaca plaši se recesije.

Rat u Ukrajini i dalje traje. Strah da bi Njemačka mogla postati strana u ratu ostaje sa 41 posto gotovo nepromijenjen. Ova zabrinutost posebno je izražena na istoku zemlje i među ženama.

Strah od ekstremizma ponovno je vidljivo pao: 2025. iznosi samo 40 posto. Ali koji politički spektar Nijemci imaju na umu? Većina ispitanih najviše se plaši desničarskog (43 %) i islamističkog (42 %) ekstremizma, dok se ljevičarskog ekstremizma boji svega osam posto.

Zabrinutost zbog prirodnih katastrofa i klimatskih promjena, međutim, nalazi se tek na 15. i 16. mjestu među strahovima – unatoč sve većem broju prirodnih katastrofa, poplava, šumskih požara i suša širom svijeta. To se, međutim, može brzo promijeniti: među mladim ispitanicima u dobi od 14 do 19 godina, strah od klimatskih promjena je među tri najveća straha.

Što je s podjelama u društvu?

Podjele u društvu i polarizacija više ne izazivaju toliko straha među Nijemcima (39 %). Vrijednost je pala za devet postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu. Nijedan drugi strah nije toliko opao.

Ali na kakvu podjelu oni misle? Nijemci se najviše plaše jaza između ljudi s i bez migrantskog podrijetla. Sa znatnom razlikom slijedi zabrinutost zbog podjele na bogate i siromašne te na one s prodemokratskim i antidemokratskim stavovima. Podjela između istoka i zapada plaši samo 22 posto ispitanih.

Glavni strahovi po dobnim skupinama

Što su Nijemci stariji, to su zabrinutiji: u prosjeku, strah raste s godinama života. To pokazuje zbir svih ispitanih strahova po dobnim skupinama.

A na pitanje čega se najviše boje – mladi i stari daju vrlo različite odgovore.
Kod najmlađih ispitanih (14 – 19 godina) najveći je strah od rata u kojem bi Njemačka sudjelovala (45 %), slijedi strah od Trumpove politike i na kraju od klimatskih promjena.

Za ispitanike od 20 do 39 godina na prvom mjestu je briga zbog preskupog stanovanja. Kod onih od 40 do 59 godina najviše zabrinjava rast troškova života. Polovica obje dobne skupine brine povećanje poreza odnosno smanjenje socijalnih davanja.

Kod starije skupine na drugom mjestu je i strah od pretjerane migracije.
A samo kod skupine 60+ na vrhu ljestvice nalazi se briga da će u starosti teško oboljeti i postati ovisni o tuđoj njezi. I ova se skupina uvelike plaši rasta troškova života.