Unutrašnje a ne vanjsko predvorje: Austrijski ′non paper′ o Zapadnom Balkanu i EU | Politika | DW | 27.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

pregled tiska

Unutrašnje a ne vanjsko predvorje: Austrijski 'non paper' o Zapadnom Balkanu i EU

Šta učiniti kako se zemlje Zapadnog Balkana ne bi u potpunosti deziluzionirale kada je riječ o učlanjenju u EU? Tisak na njemačkom piše o austrijskom non-paperu na tu temu ali i o bugarskom 'vetu na veto' Skoplju.

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) piše kako se Austrija pozabavila Zapadnim Balkanom, želeći odgovoriti na frustraciju zemalja s tog područja u pogledu neispunjavanja njihove želje za kandidatskim statusom i to tako, što predlaže jednu vrstu postupne integracije u EU. S tim u vezi, spominje se tzv. 'non-paper' o kojem se trenutno vodi žestoka rasprava u diplomatskim krugovima a koji su nedavno koncipirali austrijski šef diplomacije Aleksandar Schallenberg i austrijska ministrica za europska pitanja Karoline Edtstadler.

„Na temelju pretpostavke da je proširenje najjači geostrateški instrument EU-a, Schallenberg i Edtstadler ga žele koristiti produktivnije: susjedne zemlje trebale bi se povezati s EU mnogo ranije i korak po korak. To stvara poticaje za daljnje reforme. Ukidanjem carina takve bi države mogle lakše izvoziti u EU, a sudjelovanje u zajedničkoj energetskoj i klimatskoj politici pomoglo bi smanjenju ovisnosti, posebno od Rusije. Također bi bilo moguće sudjelovanje u određenim tijelima EU-a. Svaki integracijski korak bio bi vezan uz ostvarivanje određenih zadanih ciljeva, a mogao bi se i suspendirati - ukoliko se ne postigne napredak", navodi NZZ glavne postavke non-papera austrijskog ministarskog dvojca.

Opunomoćenik EU-a za Zapadni Balkan - Miroslav Lajčak

Opunomoćenik EU-a za Zapadni Balkan - Miroslav Lajčak

Švicarski nadregionalni dnevnik potom navodi kako specijalni opunomoćenik EU-a za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak „visoko ocjenjuje" austrijski pristup i smatra da je riječ o procesu pristupanja koji „mijenja te zemlje". Karoline Edtstadler  smatra da se tim zemljama mora dati  „vjerodostojna europska perspektiva tijekom dugog čekanja. "Inače ćemo ih izgubiti", kaže ona, „misleći na rapidno opadanje podrške učlanjenju u zemljama poput Srbije".

Strah od beskonačne čekaonice

Po pisanju NZZ-a, neki međutim strahuju i da će ovaj koncept stvoriti „svojevrsnu stalnu čekaonicu", novu verziju „Istočnog partnerstva" o pridruženim zemljama koje nikada ne postanu punopravne članice. Skepsa se zasniva i na tome da francuski predsjednik Macron „želi lansirati novu europsku političku zajednicu". Ključno pitanje je, citita NZZ austrijskog šefa diplomacije Schallenberga, „ima li EU političku volju za masovnim širenjem na jugoistok, posebno u pozadini naglog poskupljenja i predvidljivih troškova učlanjenja ovih siromašnih zemalja?"

I nastavlja: „No, ruska invazija mobilizirala je mnogo političke volje. Balkan nije vanjsko već unutrašnje dvorište EU-a. Zanemariti ga -  to znači dati prostor geopolitičkim konkurentima poput Rusije ili Kine. Ili ćemo se izboriti mi ili netko drugi. U politici nema vakuma".

NZZ navodi i kako je rat, koji Rusija vodi u Ukrajini, pogoršao sigurnosnu situaciju na Zapadnom Balkanu, posebno u BiH. „Tamo su", prema riječima Miroslava Lajčaka, „političari tri entiteta iskoristili napetosti između Istoka i Zapada kako bi ojačali svoje pozicije na račun ostalih". Lajčak to ilustrira susretom Dodika i Putina sredinom lipnja, pa kaže: "Umjesto toga mi, kao međunarodna zajednica, moramo inzistirati da bosansko-hercegovački političari sjednu za stol i pozabave se svojim problemima. A to se može ostvariti samo poticajima."

NZZ zaključuje i kako je Austrija ipak uspjela uvjeriti EU da još jednom preispita status kandidata za BiH, ukoliko zemlja usvoji reforme prije izbora u listopadu.

Bugarska i Sjeverna Makedonija: Veto nakon veta

Bugarska nastavlja blokirati pregovore o pristupanju EU sa Sjevernom Makedonijom, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

Njemački list navodi kako je "ukidanje bugarskog veta" na početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije s EU zapravo „zaoštravanje" situacije. „Parlament u Sofiji je velikom većinom izglasao povlačenje veta. No, to je bilo povezano sa uvjetima, koji su u konačnici rezultirali novim vetom", primjećuje FAZ i dodaje kako je Vlada u Skoplju to prepoznala i odbacuje zahtjeve Bugarske.

„Manevar Sofije više liči na bugarsko-francusko lukavstvo, koje sklanja Bugarsku s prve linije vatre (ili fronta) a francuskom predsjedavanju Europskom unijom, koje se okončava, pripisuje naizgled uspjeh u politici proširenja zemljama Zapadnog Balkana." FAZ ukazuje i kako je Pariz odigrao istaknutu ulogu po tom pitanju i 2019. godine odbijajući pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom nakon rješavanja konflikta sa Grčkom oko imena.

„Isto se sada događa na poticaj Bugarske, čiji je parlament sa 170 od 240 glasova odobrio još opsežnije i preciznije formulirane zahtjeve Skoplju. Sjeverna Makedonija mora ispuniti bugarsko-makedonski sporazum o prijateljstvu potpisan 2017., što mora pratiti i potvrditi Europska komisija. Međutim, Sofija se usuđuje sama definirati što u ovom slučaju znači poštivanje ugovora. Prema tumačenju Sofije, dio ugovora o prijateljstvu je i očekivanje da će se Sjeverna Makedonija u preambuli svog Ustava pridružiti bugarskom narativu o "zajedničkoj povijesti". Pored toga Bugarska zahtijeva da bugarska manjina (nekoliko tisuća ljudi) bude u preambuli Ustava označena kao državotvorni narod. Tamo se pominju Albanci, Turci, Vlasi, Romi ‚i druge nacionalnosti‘, ali ne i srpska manjina koja je, na primjer, puno brojnija od bugarske. Parlament u Sofiji također je potvrdio da Bugarska ni u kojem slučaju neće priznati postojanje makedonskog jezika u bilo kakvim pristupnim pregovorima sa Sjevernom Makedonijom. Prema interpretaciji Sofije, makedonski je samo varijanta bugarskog jezika koji se ne može nazivati makedonskim, barem ne u Bugarskoj", piše FAZ.

Bugarski parlament

Bugarski parlament je izglasao ukidanje veta Sjevernoj Makedoni9ji, ali pod uvjetima koja ona ne može prihvatiti

Skoplje kategorično odbacuje neke od novih zahtjeva Bugarske

Njemački list potom konstatira kako ne čudi što se to odbacuje u Skoplju i navodi poziciju koju zastupa Sjeverna Makedonija. „Vlada i opozicija bi se najvjerojatnije mogli dogovoriti oko ustavnog amandmana, koji bi spomenuo bugarsku manjinu, no potrebna su jamstva da to neće biti praćeno daljnjim zahtjevima Bugarske", piše FAZ.

Njemački list ukazuje i kako premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski jasno daje do znanja da pristupni pregovori moraju biti otvoreni prije početka procesa promjene Ustava, a ne obrnuto. „Kada je riječ o povijesnim pitanjima, postoji spremnost da se nastavi rasprava u Bugarsko-makedonskoj komisiji povjesničara, ali njihov spor ili čak dogovor o "obvezujućem pogledu na povijest" ne bi trebao biti preduvjet za početak pregovora s EU-om. Zahtjevi usmjereni na makedonski jezik ili identitet glatko se odbijaju", navodi FAZ.

Njemački list ukazuje kako postoje i neki razumljivi zahtjevi od strane Bugarske. „U ranoj socijalističkoj Jugoslaviji, nakon raskida između Staljina i Tita 1948., Bugari u Makedoniji bili su podvrgnuti represiji. Razumljivo je da bi bugarski povjesničari željeli vidjeti arhive u Skoplju. Međutim, čak i opravdani ili barem razumljivi bugarski zahtjevi gube se u spletu apsurdnih zahtjeva i pretenzija. Takve je stavove zacrtao bugarski parlament kada je navodno ukinuo veto protiv Sjeverne Makedonije", zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

priredila: J. Rose

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu