Ulica u Berlinu za kancelara ujedinjenja – Helmuta Kohla

Kai Wegner gradonačelnik i premijer Berlina grada-pokrajine poručio je, pred 35. Godišnjicu njemačkog ujedinjenja, gdje će se u njemačkog prijestolnici ovjekovječiti bivši kancelar Helmut Kohl: u središtu grada, na jednom dijelu sadašnje Hofjäger Aleje.

„To je velika ulica za velikog čovjeka kojemu mnogo dugujemo", rekao je Wegner. Odluka o tome da se po Kohlu nazove jedna ulica u Berlinu donesena je ranije. Helmut Kohl (1930.-2017.) bio je njemački kancelar od 1982. do 1998. godine. Smatra se ključnim arhitektom njemačkog ujedinjenja 3. listopada 1990. godine.

Helmut Kohl i Mihail Gorbačov

Manje od tri tjedna nakon pada Berlinskog zida 9. studenog 1989. godine, kancelar Kohl je u Bundestagu predstavio svoj plan od deset točaka o ponovnom ujedinjenju Njemačke koja je od 1949. bila podijeljena na istok i zapad.

To je željela i većina njemačkog stanovništva. Da bi se ta želja ostvarila, bilo je neophodno pridobiti i suglasnost sila pobjednica iz Drugog svjetskog rata: Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske i Sovjetskog Saveza.

Kohlu je pošlo za rukom da u kratkom vremenskom roku otkloni široko rasprostranjene zadrške prema ponovnom ujedinjenju.

Najveći njegov uspjeh leži u tome da je u osobnim razgovorima s reformističkim komunistom Mihailom Gorbačovom dobio suglasnost Kremlja. To je bio preduvjet za uspješne pregovore između dvije njemačke države i savezničkih sila koje su šest godina nakon Drugog Svjetskog rata u Europi, u svibnju 1945. primorale nacističku Njemačku na bezuvjetnu kapitulaciju.

Takozvani Sporazum "Dva plus četiri” potpisan je 12. rujna 1990. u Moskvi, a 21 dan kasnije Njemačka je ponovno slavila ujedinjenje. Berlin, koji je od 1961. bio podijeljen zidom, ponovno je postao glavni grad svih Nijemaca.

Na treću godišnjicu pada Berlinskog zida, Helmut Kohl proglašen je počasnim građaninom njemačke prijestolnice. Međutim, do sada nije bilo nikakvog javno vidljivog priznanja za bivšeg kancelara.

Veliki pad 1999: afera u vezi s ilegalnim financiranjem CDU

Glavni razlog za tu suzdržanost vjerojatno leži u činjenici da je na Kohlovo političko djelovanje 1999. pala mračna sjena: otkriće o ilegalnom financiranju njegove Kršćansko-demokratske unije (CDU), za što je u velikoj mjeri bio sam odgovoran.

Prema izvještajima medija i rezultatima istrage, CDU je najkasnije od 1980-ih imala tajne, odnosno „crne" bankovne račune u Švicarskoj.

Nakon početnog poricanja, Kohl je načelno potvrdio optužbe i preuzeo političku odgovornost za greške u financijama CDU tijekom svog mandata. Priznao je da je primio skoro 1,1 milijun eura prikrivenih, i time nezakonitih donacija. Novac je stizao u tadašnjim njemačkim markama. Ali on nikada nije želio reći tko je taj novac donirao.

Sud u Bonnu je 2001. godine obustavio istragu protiv tada već bivšeg njemačkog kancelara, ali je on morao platiti novčanu kaznu od oko 153.000 eura.

CDU, čiji je predsjednik Kohl bio od 1973. do 1998., udaljila se od njega. Dvije godine kasnije se on sam odrekao i funkcije počasnog predsjednika. Političku karijeru završio je 2002. godine kao običan zastupnik u njemačkom parlamentu Bundestagu.

Iako su po medijima kružila mnoga imena donatora CDU, među kojima su bile i privatne osobe i firme, Kohl je o tome šutio do kraja života. Objašnjenje: dao im je svoju časnu riječ da neće otkriti njihova imena. Kohl se nije osjećao krivim za kršenje zakona ili ustava.

Angela Merkel – Kohlova štićenica

Neslavni kraj jedne ere bio je ujedno i početak uspona prve kancelarke iz redova CDU-a – Kohlove štićenice Angele Merkel. Kada je imala 36 godina, Kohl ju je 1991. godine imenovao ministricom za žene i mlade u svom kabinetu.

Međutim, prije nego što je vlast ponovno prešla u ruke demokršćana, izbore za Bundestag su dva puta dobili SPD i Zeleni, na čelu s Gerhardom Schröderom i Joschkom Fischerom.

Mandat Angele Merkel kao kancelarke (2005.-2021.) trajao je isto kao Kohlov: 16 godina. Ona je napustila političku scenu četiri godine nakon smrti svog najvećeg mentora.

Buduća Aleja Helmuta Kohla u srcu Berlina

Tek sada – 35 godina nakon njemačkog ujedinjenja – Berlin je spreman za „Aleju Helmuta Kohla". Za razliku od nekih drugih slučajeva, preimenovanje bi trebalo proći bez problema jer u Aleji Hofjäger, dugačkoj oko 420 metara – ne živi nitko.

Da li bi Kohl bio zadovoljan lokacijom ulica koja će ubuduće nositi njegovog ime? Mnogo toga pokazuje da bi bio, jer ona vodi k „Velikoj zvijezdi" – centralnom trgu u berlinskom Tiergartenu na rubu vladine četvrti.

Na otoku u sredini nalazi se 67 metara visoki „Stup pobjede" iz 19. stoljeća, na čijem je vrhu pozlaćen kip Viktorije, starorimske božice pobjede – jedan od najznačajnijih nacionalnih spomenika koji podsjeća na takozvane ratove ujedinjenja koji su 1871. godine doveli do osnivanja Njemačkog carstva.

Sve četiri široke ulice koje vode od „Stupa pobjede" nude obilje povijesti. To naročito vrijedi ako se pogleda na istok: tamo se nalaze Brandenburška vrata, najvažniji simbol njemačkog ujedinjenja.

Tko krene nekoliko stotina metara južnije od buduće „Aleje Helmuta Kohla", moći će vidjeti ne samo zgrade stranih ambasada, već i centralu CDU, nazvanu po prvom njemačkom kancelaru Konradu Adenaueru. I to se savršeno uklapa u cjelokupnu sliku.