Ukrajinske žitarice zarobljene, a nova žetva počinje | Gospodarstvo | DW | 13.07.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

posljedice rata

Ukrajinske žitarice zarobljene, a nova žetva počinje

Ruska blokada ukrajinskih luka i ratno stanje doveli su do rasta cijene i manjka žitarica u svijetu. Silosi u Ukrajini su puni, ali je robu teško izvesti. A predstoji nova žetva.

Ukrajinske žitarice čekaju na pretovar

Ukrajinske žitarice čekaju na pretovar

Ukrajinski ministar infrastrukture Oleksandr Kubrakov optužio je prošlog tjedna Rusiju za „terorizam“ jer „drži kao taoce ljude na čitavom svijetu“ tako što blokira izvoz žitarica iz Ukrajine. Kako kaže, Putinova namjera je isposlovati ukidanje nekih sankcija protiv Moskve, a zauzvrat bi on dopustio izvoz hrane.

Zemlja koju zovu „žitnicom svijeta“ prije rata je izvozila šest do sedam milijuna tona žitarica mjesečno. Prošlog mjeseca je međutim uspjela izvesti samo 2,2 milijuna tona.

U zemlji je zarobljeno 22 milijuna tona od prošlogodišnje žetve. Prema pisanju Wall Street Journala, Rusija „tiho institucionalizira“ krađu žita tako što ga sama prebacuje do prijateljskih zemalja na Bliskom istoku.

Iz Kremlja poručuju da Ukrajina može izvoziti žito preko luka, odnosno da je šef diplomacije Sergej Lavrov spreman o tome pregovarati s Kijevom i Ankarom.

Žitarice su kvarljiva roba

Ljetnja žetva pak počinje ovog mjeseca, a poljoprivrednici se boje da neće imati gdje skladištiti žitarice ukoliko Rusi ne ukinu blokadu.

Polje žitarica u Ukrtajini

Ovih dana počinje nova žetva žitarica u Ukrajini - očekuje se, unatoč ratu, 50 milijuna tona

Procjenjuje se da Ukrajina ima silose za oko 65 milijuna toma žitarica u komercijalnoj proizvodnji. Oko petina se nalazi na okupiranim teritorijama. Sada mnogi poljoprivrednici pokušavaju sagraditi privremena skladišta, jer se vjeruje da će ovogodišnja žetva, unatoč ratu, iznositi oko 50 milijuna tona.

Ukrajinsko žito se inače najvećim dijelom izvozi preko crnomorskih luka poput Odese, ali su sada u more pred luke postavljene mine kako bi se spriječio ruski desant. Alternativni putevi su komplicirani. Dunavom se može izvesti najviše 30 posto proizvodnje, još nešto „koridorima solidarnosti“, to jest kopnenim putem na dvanaest graničnih prijelaza ka europskim zemljama.

Kako za DW kaže Anna Nagurney, američko-ukrajinska profesorica ekonomije na Sveučilištu u Massachusetts, pšenica, ječam i druge žitarice su „kvarljiva roba koja se mora isporučiti na tržište što prije“ kako bi zadržala kvalitetu. „Proizvodi visoke kvalitete znače i više cijene“, kaže ona, i dodaje da su troškovi transporta tu bitna stavka.

Druga polovica godina glavno je izvozno razdoblje u kojem ukrajinski farmeri pokušavaju prodati što više i što brže. Cijene su već otišle u nebesa, pa tako tona ječma koji se izvozi preko Rumunjske sada košta od 160 do 180 dolara, dok je prošle godine to bilo četiri puta manje.

Do poljoprivrednika stigne samo oko sto dolara po toni, dok ostalo uzimaju prijevoznici koji moraju uračunati veliku potrošnju nafte za kamione, kao i nekada nesnosna čekanja na granici.

Alternativne rute

Najveća rumunjska luka Konstanca se tu ukazala kao djelomični spas za ukrajinsku žetvu. Tu se nalazi najbrži terminal za utovarivanje žitarica u brodove u cijeloj Europu. Tuda je od početka ruske agresije već prošlo oko milijun tona žitarica iz Ukrajine.

Sjedinjene Američke Države su se založile da se u Poljskoj sagrade privremeni silosi koji bi rasteretili ukrajinske. No trenutna infrastruktura dozvoljava da se mjesečno u Poljsku prebaci jedva 1,5 milijun tona žitarica, što bi trebalo barem utrostručiti. Poljaci kažu da im za to treba tri do četiri mjeseca.

„Važna stvar po sebi bit će određivanje točne lokacije u Poljskoj za silose“, kaže profesorica Nagurney. „Jer, mnogi putevi u Ukrajini su ugroženi, ima puno logističkih uskih grla, a treba i dovoljno vozila i vozača.“

U Poljskoj je ideja naišla na gunđanje poljoprivrednika, te ih je premijer Mateusz Morawiecki morao uvjeravati da ukrajinske žitarice neće biti konkurencija domaćim, već će se izvoziti u Afriku i na Bliski istok.

Prekrcaj žitarica u luci Konstance

Rumunjska luka Konstanca ima najsuvremeniju opremu za pretovar žitarica u Europi - samo rubu valja nekako dovesti do luke

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da njegova zemlja radi s Ujedinjenim narodima, Ukrajinom i Rusijom kako bi ponudila sigurne koridore na Crnom moru. To bi bilo daleko jeftinije u odnosu na prijevoz kopnom u Poljsku, koji pojede 40 posto cijene robe.

Ali, važno pitanje je čijem će žitu Turska osiguravati prolaz? Prema navodima ruske novinske agencije TASS, ruske okupacijske vlasti u Zaporožju u Ukrajini prošlog tjedna su priopćiole da imaju dogovor za izvoz žitarice na Bliski istok. Tako je Rusija počela izvoziti žito brodom od 7.000 tona iz okupirane luke u Berdjansku. Na to je Vlada u Kijevu pozvala turskog ambasadora na razgovor jer je tom brodu dozvoljen prolaz.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu