Ukrajinci u Berlinu protiv azila za ruske dezertere | Politika | DW | 01.10.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Rat u Ukrajini

Ukrajinci u Berlinu protiv azila za ruske dezertere

Zbog Putinove djelomične mobilizacije oni koji ne žele u rat bježe iz Rusije u inozemstvo. Njemački političari su ih spremni prihvatiti, ali ukrajinska zajednica je skeptična.

Kada je Ukrajinka iz Berlina Kateryna Rietz-Rakul čula da Njemačka želi primiti ruske dezertere, pomislila je da je to loša šala: „Mislila sam da je to nemoguće, nisam mogla vjerovati. Pomislila sam da je satira. A onda sam to čula i u vijestima", kaže simultana prevoditeljica, koja već dvadeset godina živi u Njemačkoj.

S velikim čuđenjem ona gleda kako se njemački političari svih stranaka vladajuće koalicije doslovce utrkuju s ponudama za pomoć ruskim dezerterima. „Onaj tko prezire Putinov put i voli liberalnu demokraciju, dobrodošao je u Njemačkoj“, naglašava savezni ministar pravosuđa Marco Buschmann (FDP). „Mislim da se zaista podrazumijeva da se tim ljudima pomogne i da im se ponudi utočište“, kaže premijer Donje Saske Stephan Weil (SPD).

Zastupnica Zelenih u Bundestagu Irena Mihalić zahtijeva: „Svatko tko ne želi sudjelovati kao vojnik u Putinovom ubilačkom i agresorskom ratu protiv Ukrajine i zbog toga bježi iz Rusije, mora dobiti azil u Njemačkoj“.

Jesu li dezerteri zaista protiv ruskog agresorskog rata?

Rietz-Rakul, koja se u berlinskom Humboldt-forumu brine za ukrajinske stipendiste, to ne može shvatiti. Dati azil ruskim dezerterima je, smatra, pogrešna politička odluka. „To nisu oporbenjaci ili disidenti. Oni samo ne žele riskirati svoj život. Do prije nekoliko dana nisu imali nikakvih problema s ruskom politikom i sada su se probudili. Ali nije obveza Zapada štititi te ljude."

Russland Proteste gegen die Teilmobilmachung, Festnahme Dmitry Trubatchov

Prosvjedi protiv mobilizacije u Rusiji

Ukrajinka ukazuje na video-snimke s granice Rusije i Gruzije. Posljednjih dana oko 50.000 Rusa je pobjeglo u tu susjednu zemlju – i zato što su Poljska i baltičke zemlje zatvorile svoje granice zbog straha od špijuna. „Onda vidimo Ruse koji se ljute jer su odbijeni zato što su na kolima imali naljepnicu sa slovom 'Z' ili tetovažu s tim slovom", kaže Rietz-Rakul. „I onda dolaze komentari poput: 'Gruzijci, bolje se sjetite tenkova iz 2008. godine'. U Njemačkoj se često kaže: zašto ranije nismo poslušali istočne Europljane. A sada ih opet nitko ne sluša."

Ali može li Njemačka zaista odbiti ljude koji ne žele sudjelovati u ruskom agresorskom ratu? Argument koji često ponavljaju njemački političari glasi: svaki vojnik koji ovdje dobije azil, vojnik je manje u Putinovoj vojsci. To je zabluda, smatra Kateryna Rietz-Rakul. „Mislim da je to pogrešno, jer će Rusija na ovaj ili onaj način prikupiti svojih 300.000 ili milijun rezervista, tako da to ne mijenja stvari, osim što ćemo ovdje imati veliki sigurnosni problem."

Sigurnosne provjere veliki izazov

„Prilikom davanja azila razmatra se svaki pojedinačni slučaj, što uključuje i sigurnosne provjere", navode iz njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova. Posebno kada su u pitanju pripadnici ruske vojske, mora se znati tko zapravo želi doći u Njemačku. Predsjednik demokršćana (CDU) Friedrich Merz izjavio je da se „strogo protivi tome da se svim dezerterima omogući dolazak u Njemačku“.

Russland Teilmobilmachung, Reservisten in Sevastopol

Mobilizirani rezervisti u Sevastopolju, 27.9.2022.

Kateryna Rietz-Rakul se pita kako se njemačke vlasti misle izboriti s tako velikim brojem zahtjeva za azil: „U Njemačkoj već sada imamo posla preko glave s prijemom ukrajinskih žena i djece, s pronalaženjem stanova i dokumentima. Mnoge pokrajine kažu da su već pune i da ne mogu primiti više izbjeglica. Gdje onda smjestiti te muškarce iz Rusije? Kako obaviti sigurnosne provjere? I kako provjeriti mrežu njihovih kontakata?"

U Njemačkoj je već registrirano više od milijun ljudi iz Ukrajine, prije svega žene i djeca. Kateryna Rietz-Rakul podsjeća da su mnogi pobjegli od ruskih vojnika. I onda se u svojoj novoj domovini trebaju ponovo sresti s ruskim vojnicima, ako Njemačka odobri azil za dezertere. „To je suludo. Već sada ima mnogo verbalnih i neverbalnih napada na Ukrajinke. Zašto radije ne primiti žene iz Dagestana ili Irana?"

Strah ukrajinskih aktivistica i aktivista

Ana, koja se zapravo drugačije zove, zna kakav je osjećaj sresti se na prosvjedima s ruskim protudemonstrantima. Ta Ukrajinka je kao dijete došla u Njemačku i aktivistica je udruženja ukrajinske dijaspore „Viče“. To udruženje organizira brojne prosvjede u glavnom gradu Njemačke. Ana kaže: „Kao aktivisti se naravno bojimo, jer je na protestima već bilo provokacija kada su ljudi ruskog porijekla pokušavali provocirati sudionike. O sigurnosnim rizicima ovdje nitko ne govori."

Berlin | Ukraine-Solidaritätsaktion mit der Putin-Plastik von Jaques Tilly

"Uguši se time!!!" - akcija solidarnosti s Ukrajinom i protiv Putina u Berlinu

Prije tjedan dana udruženje „Viče“ organiziralo je prosvjed pred njemačkim Ministarstvom obrane na kojem se zahtijevalo da Njemačka isporuči tenkove Ukrajini. Za listopad je u planu još jedno okupljanje zbog navodnog utjecaja ruske propagande na intelektualce u Njemačkoj. Među aktivnostima te nevladine organizacije je i praćenje društvenih medija u Rusiji. Zaključci su sljedeći: „U ruskim ’Z-grupama’, mnogi ljudi su likovali kada su počinjeni ratni zločini. Kada je počela mobilizacija isti ti ljudi su počeli bježati ili su željeli pobjeći. Ne treba ih pustiti u zemlju. Budući da ruska vojska sada bilježi brojne gubitke, oni bi sada rat radije promatrali iz daljine. Ali nije poznato da li se oni zaista distanciraju od ovog rata."

Ljudi iz Ukrajine kritiziraju njemačku „naivnost“

Ni Ana ne vjeruje da se sigurnosnim provjerama može utvrditi stav ruskih dezertera, pošto se prepiske s društvenih mreža mogu lako izbrisati. Također, sada bi dolazila apolitična, privilegirana srednja klasa iz većih gradova. „Oni imaju dobre veze i novac da sebi priušte skupe letove, ali i sredstva da prikriju kakva je bila njihova pozicija posljednjih mjeseci."

Njemački odnos prema ruskim dezerterima primjer je općeg njemačkog stava prema ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine, smatraju mnogi Ukrajinci u Njemačkoj – mnogi vjeruju u mit o dobroj, tajanstvenoj ruskoj duši. Ana kaže: „Ta naivnost nas je dovela tu gdje jesmo. U Zapadnoj Europi smo uvijek širili ruke i govorili: 'To su naše vrijednosti, mi vas prihvaćamo i toleriramo i možete raditi što želite’. Ali, ta naivnost nas nikuda ne vodi. Samo će dodatno utjecati na našu sigurnost i sigurnost ukrajinskih izbjeglica ovdje u Njemačkoj.“

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva