Ukrajina: biznis s umjetnom oplodnjom | Priča dana | DW | 07.09.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Ukrajina: biznis s umjetnom oplodnjom

U Ukrajini postoje brojne klinike za umjetnu oplodnju. No sada vlasti vode istrage protiv medicinara u tim klinikama zbog sumnje u trgovinu ljudima. Stručnjaci zahtijevaju zakonsku regulaciju.

Kijevska klinika "BioTexCom" 2011. godine. Jedan talijanski par je tada u toj ukrajinskoj klinici za umjetnu oplodnju sklopio ugovor s jednom ukrajinskom surogat-majkom. Nakon rođenja dječaka je par bebu poveo sa sobom u Italiju. Ali ih se tamo nije priznalo kao roditelje djeteta. Jer, DNK-test koji je u Italiji obvezan nije potvrdio da je muškarac genetski otac dječaka. Na koncu je to dijete usvojila jedna druga obitelj u Italiji.

Albert Točilovskij (DW/O. Klymchuk)

Točilovskij je optužen za teške zločine trgovine ljudima, on tvrdi da je u najgorem slučaju njegova klinika prekršila neke odredbe

Vlasnik klinike Albert Točilovskij je za DW potvrdio da genetski taj muškarac doista nije otac djeteta. "Ili su embrioni zamijenjeni u epruveti ili kateteri za vrijeme zahvata", kaže Točilovskij ističući da se ljudske greške nikad ne mogu u potpunosti isključiti.

Točilovskij i glavni liječnik su u Ukrajini u srpnju 2018. optuženi za trgovinu ljudima, falsificiranje dokumenata i utaju poreza. Tada je slučaj s talijanskim parom u javnost iznio glavni državni odvjetnik Jurij Lucenko. Ukoliko se bude dokazalo da su se Točilovskij i glavni liječnik ustvari bavili trgovinom djecom, mogli bi dobiti i do 15 godina zatvora. Točilovskij se aktualno nalazi u kućnom pritvoru. On tvrdi da je najviše što se klinici može staviti na teret kršenje pravila ukrajinskog ministarstva zdravstva po pitanju umjetne oplodnje. Ali za te prekršaje nisu predviđene zatvorske kazne, tvrdi on.

Kritike upućene državnom odvjetništvu

Valerij Sukin, dopredsjednik "Ukrajinskog udruženja za reprodukcijsku medicinu" smatra kako su optužbe državnog odvjetnika bezrazložne. One samo štete imidžu reprodukcijske medicine u Ukrajini. "Te optužbe se treba prvo dokazati pred sudom", kaže Sukin. Prema njegovim navodima, u Ukrajini je u proteklih 18 godina zahvaljujući umjetnoj oplodnji rođeno oko 54.000 djece. 2016. i 2017. je, kaže on, bilo 20.000 takvih zahvata. "Od toga je samo 380 slučajeva, dakle manje od dva posto bilo sa surogat-majkama", kaže Sukin. 

Jelena Babič sjedi za radnim stolom u svom uredu (DW/O. Klymchuk)

Jelena Babič se zalaže za to da se prikupe detaljni podaci i donesu adekvatni zakoni po pitanju umjetne oplodnje u Ukrajini

Međutim, te brojke ne prikazuju kompletnu sliku, ističe pravnica Jelena Babič. "Do trudnoće jedne surogat-majke može doći, ali ne mora nužno doći i do poroda. Statistika obuhvaća slučaj, ali na koncu dijete nije napustilo Ukrajinu", pojašnjava ona. Osim toga, i Ukrajinci koriste usluge surogat majki, kaže Babič, ali postoji samo jedna statistika. "Nitko u Ukrajini ne vodi zasebnu bazu podataka o strancima." Izjave, u kojima se tvrdi da je Ukrajina glavno odredište za surogat-majčinstvo stoga nemaju uporište, tvrdi ta pravnica.

Nema zakona, samo odredbe

Valerij Sukin tvrdi da u Ukrajini postoji gotovo 50 klinika za umjetnu oplodnju. Njihov rad se danas, kaže on, ne nadzire pomoću zakona, već brojnih upravnih odredbi. No, ne nadzire se pridržavaju li se te klinike tih odredbi, kritizira Sukin. I Jelena Babič smatra da su surogat-majčinstva pravno gledano nedovoljno regulirana. Na primjer, prava i obveze jedne surogat majke kao i genetskih roditelja nisu zakonski određena, kaže Babič. Nema ni zaštite u slučaju kršenja ugovora, kao ni garancija za materijalnu odštetu pogođenih strana, kritizira ta pravnica.

Slučaj kijevske klinike "BioTexCom" je u međuvremenu doveo do toga da je pet prijedloga zakona o reproduktivnoj medicini poslano u parlamentarnu proceduru. Nijedan od tih zakona, međutim, ne predviđa provođenje DNK-testa radi provjere genetske rodbinske povezanosti između nekog para i djeteta koje rodi surogat majka. Stoga Jelena Babič ne isključuje mogućnost da bi se slučaj kao u Italiji mogao ponoviti u drugim zemljama, odnosno da te druge zemlje ne priznaju roditeljstvo nad djetetom koje je surogat majka rodila u Ukrajini.

Ispred ulaza u privatnu kliniku BioTexCom u Kijevu (DW/O. Klymchuk)

Privatna klinika "BioTexCom" u Kijevu

U Ukrajini nasukani Španjolci

S takvim problemima se, prema izvještavanju postaje RTVE, mora nositi najmanje 20 španjolskih obitelji čija su djeca rođena u Ukrajini. Prema navodima drugih medija moglo bi ih biti još više. Ti Španjolci, navodi se, nasukali su se u Ukrajini, zbog toga što španjolski konzulat te bebe ne želi registrirati kao španjolske državljane i stoga im brani ulazak u Španjolsku.

Dosad je pripadnost djeteta roditeljima provjeravana DNK-testom. Uzorci su uzimani od djeteta i oca u Ukrajini, provjereni i slani na verifikaciju u Španjolsku. Novo zakonodavstvo, navodi španjolsko ministarstvo vanjskih poslova, građanima EU-a savjetuje da ne provode DNK-testove izvan Europske unije. Stoga Španjolska testove iz Ukrajine više ne priznaje. Španjolke i Španjolci koji su se tako nasukali u Ukrajini se žale kako građani drugih EU-zemalja nemaju te probleme. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva