Ujedinjeni narodi: mjere štednje po Trumpovoj želji | Gospodarstvo | DW | 19.09.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Ujedinjeni narodi: mjere štednje po Trumpovoj želji

Zna se što američki predsjednik misli o Ujedinjenim narodima. Tu je i novac koji Washington plaća za UN i o tome će Trump sigurno reći nešto na prvom obraćanju pred UN-om. Koliko UN košta i koliko Trump želi uštedjeti?

Trump je već nebrojeno puta objavio kako Amerika dolazi na prvo mjesto. Zato je i više nego nevjerojatno da će odjednom promijeniti mišljenje i da će se prilikom svog prvog obraćanja Glavnoj skupštini UN-a od Trumpa moći čuti pomirljive riječi kojima će htjeti ojačati Svjetsku organizaciju. Prema riječima ovog američkog predsjednika, Ujedinjeni narodi su tek „klub u kojem se ljudi susreću, razgovaraju i dobro se provode". Naravno, na tuđi trošak.

Prema računici njemačkog Društva za Ujedinjene narode, proračun Ujedinjenih naroda je 2015. bio najmanje 40 milijardi dolara. To je otprilike koliko je i promet jednog koncerna poput njemačkog ThyssenKrupp AG, ali za razliku od komercijalnog poduzeća, Ujedinjeni narodi žive samo od doprinosa njihovih članica, trenutno ih je 193.

USA - Trump zu Nordkoreakonflikt (picture alliance/AP/dpa/P. Martinez Monsivais)

Trump je već dovoljno jasno rekao što misli o UN-u, a preko svoje veleposlanice Haley je već i pokazao koliko još želi i novčano podržati Svjetsku organizaciju.

Tri glavna izvora

Prihodi UN-a počivaju na tri osnovna izvora: prvi su redovni doprinosi članica koji se određuju u pravilnim razmacima. Tu je odlučujući ključ po kojima se računaju doprinosi: bogatije zemlje plaćaju više, siromašnije manje. Sjedinjene Američke Države nisu samo mjesto gdje je smješteno središte UN-a, nego i plaćaju oko petine redovnih prihoda Ujedinjenih naroda.

To znači da je u godinama 2016. i 2017. iz Washingtona stizalo oko 5,6 milijardi dolara. Taj novac stiže prije svega u središnje institucije UN-a poput Glavne skupštine, njezina stručna povjerenstva i tajništvo.

Mnogo više novca odlazi kao podrška članica mirovnim misijama. Trenutno je po nalogu UN-a oko 100 tisuća djelatnika u misijama u 16 zemalja. Prema posljednjoj odluci Glavne skupštine ovog srpnja, u tu svrhu će do sredine 2018. otići 7,3 milijarde dolara. I taj se trošak računa po sličnom ključu kao i doprinosi, ali tu se račun šalje prije svega stalnim članicama Vijeća sigurnosti. Jer više moći unutar UN-a znači i da se to mora onda i platiti. Na taj način na SAD otpada oko trećine ukupnih troškova mirovnih misija.

Mali Deutscher UN-Soldat in Gao (picture-alliance/dpa/M. Kappeler)

Mirovne misije su golema stavka, osobito za članice VS UN. Doduše, te zemlje najčešće i sudjeluju u misijama, a onda - kao i sve ostale - i šalju papreni račun UN-u.

Najviše novca dolazi - dragovoljno

Treći glavni izvor novca Ujedinjenih naroda su dragovoljni doprinosi članica. Od toga se dobrim dijelom ili čak potpuno financiraju programi i fondovi UN-a, poput Programa Ujedinjenih naroda za Razvoj (UNDP), Populacijskog fonda UN-a (UNFPA), Međunarodnog fonda za djecu UN-a (UNICEF), Svjetskog programa za hranu (WFP) ili djelatnosti Povjerenstva za izbjeglice (UNHCR).

Za mnoge od tih organizacija su dragovoljni prilozi zemalja članica od životne važnosti. Zato su spremne i postaviti političke prioritete prema naglascima koje određuju zemlje odakle dolazi novac. I tu je SAD već mnogo godina u većini programa najveći donatori, a treba naglasiti da članice i plaćaju mnogo više na takav dragovoljan način nego što su obavezne pristojbe. Tako je u ukupnom proračunu UN-a od oko 40 milijardi dolara samo 15 stiglo redovnim doprinosima, a 25 milijarda su bile dobrovoljne uplate zemalja članica.

Donald Trump je već sredinom godine poslao svoju veleposlanicu u UN Nikki Haley da pokaže što namjerava Washington. Tako je početkom srpnja, na njezinu inicijativu, smanjen proračun za mirovne misije za 600 milijuna dolara, makar će tako plaćati manje i druge članice VS-a i čitavog UN-a. Ali već tom prilikom je Haley najavila kako je to „tek početak" s mjerama štednje po volji Washingtona.

Nigeria UN Camp in Maiduguri (Getty Images/AFP/S. Heunis)

Neki uredi i projekti UN-a se praktično u potpunosti financiraju dragovoljnim prilozima.

Gdje će udariti mjere štednje?

Tako i pred Glavnom skupštinom UN-a kada je bilo riječ o proračunu, veleposlanica SAD-a nije htjela reći hoće li Washington i dalje toliko plaćati u blagajnu Svjetske organizacije. To će biti teško moguće kod redovitih doprinosa koje SAD plaća UN-u, ali mnogo toga se može promijeniti kod dragovoljnih doprinosa.

Tako je već u travnju američka vlada objavila kako će platiti ono što je obećala Populacijskom fondu UN-a, ali ništa više od toga. Ali upravo kod UNFPA Sjedinjene Države uopće nisu najveći donator: doista bolno će biti ako Washington zatvori svoju blagajnu za UNHCR ili za UN-ov program zaštite okoliša.

Stručnjaci također misle i kako kod mirovnih misija Trump želi uštedjeti još više novca. Na najveće gospodarstvo na svijetu trenutno otpada oko 28% troškova Svjetske organizacije, a već se prije iz Washingtona čulo da bi to trebalo biti najviše 25 ili čak samo 20%. Lako je moguće da će se to čuti i od Trumpa na Glavnoj skupštini UN-a.

 

Preporuka uredništva