U čemu se zapravo razlikuju programi Clinton i Obame?
12. veljače 2008
Hillary Clinton i Barrack Obama su u svojim političkim programima sličniji od bilo koje drugo dvoje demokrata koji su se dali u utrku za predsjedničku kandidaturu. Načelno zapravo postoje samo tri točke u kojima se njihovi programi bitno razlikuju. Kao prvo: vanjska politika. Iako i jedan i drugi žele što je prije moguće okončati misiju u Iraku, nije uvijek bilo tako. Obama je od početka bio protiv rata, a Hillary je kao senatorica dala blagoslov Bushovoj vojnoj akciji u Iraku.
Zdravstveno osiguranje za sve ili samo za djecu?
Druga razlika: Obama i Clinton imaju nešto drukčije stavove kada je riječ o zdravstvenoj politici - iako i sam Obama priznaje da im se planovi o zdravstvenom osiguranju poklapaju u 95 posto. I jedan i drugi žele omogućiti svakom Amerikancu da ima zdravstveno osiguranje. Trenutno to nije tako. Clinton, međutim, želi obavezu zdravstvenog osiguranja uvesti za sve, Obama samo za djecu. "Moje mišljenje je da je razlog što puno ljudi danas nema zdravstveno osiguranje to što si ga ne mogu priuštiti. Zato želim da se troškovi za njega smanje. Vjerujem da će se oni, ako snizimo doprinose osiguranika i povećamo državne subvencije, dobrovoljno osiguravati", argumentira Obama. Clinton pak vjeruje da će, bez uvođenja obaveznog osiguranja, milijuni Amerikanaca i dalje ostati bez njega.
Zamrznuti kamate ili ne?
I treća točka je plan za rješavanje krize nekretnina koja trenutno vlada u SAD-u. Puno kuća je od prošlog ljeta moralo biti prodano na prisilnoj dražbi jer njihovi vlasnici više nisu mogli plaćati kredite i kamate. Mnoge banke bi namamile kupce niskim kamatama, da bi ih kasnije stalno podizale. "Želim da se prodaja na dražbama odloži za 90 dana tako da ljudi mogu neko vrijeme još ostati u svojim kućama i želim da se kamate ne mijenjaju pet godina", najavljuje Clinton.
Obama pak vjeruje da bi zamrzavanje kamata štetilo bankama pa onda indirektno i novim kupcima koji bi morali već ulaziti u kredite s previsokim kamatama što bi ih možda odvraćalo od tog nauma. On se, pak, zalaže za uspostavu fonda u visini od 10 milijardi dolara koji bi trebao spriječiti prisilne dražbe.