U potrazi za jestivim biljem u doba korone | Priča dana | DW | 12.06.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

U potrazi za jestivim biljem u doba korone

Za svakodnevnih šetnji u doba korona-restrikcija žitelji Londona su otkrili prirodu. I činjenicu da je ona jestiva.

"Najbolji način da golim rukama uberete koprivu a da se što manje opečete? Radite to brzo", kaže 24-godišnja Izzy "Fizzy" Johnson  na rubu jednog puteljka u Tottenhamu na sjeveru Londona. Spretno smota list mladog izdanka koprive, "s donjeg dijela lista gdje nema bodlji", napravi kuglicu i ubaci ju u usta. "Eto ovako se jede sirova kopriva", kaže i pritom hvali ovu biljku punu vitamina i minerala. Johnson, koja pod nazivom "Benevolent Weeds" organizira "jestive šetnje" po londonskoj prirodi, kopriva po okusu podsjeća na zelene mahune. "Ali to je stvar ukusa", dodaje.

Povratak prirodi

Fizzy Johnson

Izzy "Fizzy" Johnson

Stroge mjere ograničenog kretanja i društvenih kontakata uvedene su u Londonu krajem ožujka i u međuvremenu su malo popuštene. No tijekom dugih usamljenih šetnji poslednjih tjedana i mjeseci, mnogi građani Londona su otkrili da u njihovom susjedstvu između prometnica i kuća, rastu skriveni i jestivi plodovi. I svakodnevne šetnje su povezali sa sakupljanjem jestivih plodova: kopriva, bazge, radiča, raznih gljiva, kupina i medvjeđeg luka.

Wross Lawrence, autor knjige "The Urban Forager: Find and Cook Wild Food in the City" međutim kaže da su Londončani i prije tražili ono jestivo na svojim livadama. "No sada je definitivno mnogo više ljudi u potrazi za jestivim biljkama. Preko društvenih mreža svakodnevno dobivam upite o tomu što se smije ili ne smije jesti", kaže Lawrence i izražava uvjerenje da  će "lockdown" ljude ponovno malo više vratiti prirodi.

Krizni mentalitet

Kim Walker trenutno radi na doktoratu na Royal Botanic Gardens u Kewu i glavna preokupacija su mu jestive biljke u urbanim sredinama. On smatra da ljudi trenutno imaju mnogo razloga za izlazak u prirodu i potragu za jestivim biljem. "Jedan od ovih razloga je strah od budućnosti, i u ekonomskom smislu. Mnogi se pitaju: odakle će u budućnosti dolaziti naša hrana? Sada je to postala tema i mnogi žele biti spremni ako dođe situacija u kojoj će se raditi o preživljavanju", kaže Walker.

Prema jednoj studiji iz 2017. zanimanje za divljim jestivim biljkama naglo raste u kriznim vremenima. Slično se dogodilo i tijekom recesije 2008. kada je primijećen i fenomen po kojem zajednička potraga za hranom tijekom kriza pojačava osjećaj pripadnosti.

No za većinu sakupljača je potraga za hranom u prirodi jednostavno prilika da se provodi vrijeme na otvorenom a priroda upozna kroz različita godišnja doba. "Ulogu igra i sučeljavanje s pričama o ljekovitosti ali i priče povezana s folklorom i prirodom", kaže Walker.

Nada i povratak izgubljenim okusima

Schierling in London

Usred Londona raste jestiva šumska krasuljica

Opskrba živežnim namirnicama se tijekom koronakrize u potpunosti održala. No mnogi Londončani su tijekom pauze od nervozne svakodnevice i odlaska na posao otkrili čari samoopskrbe: pečenja kruha, uzgoja povrća na balkonu i razmjene hrane s istomišljenicima. Čak su i neki vrhunski kuhari posegnuli za kuhinjom koja se temelj na namirnicama pronađenima u gradu.

No London nije jedini grad u Europi u kojem su žitelji otkrili jestive biljke iz susjedstva. Voditelj botaničkog odjela Sveučilišta u Rzeszowu, Lukasz Luczaj je primijetio nagli porast korisnika njegovog YouTube kanala na kojem daje tečajeve o jestivim gradskim biljkama. On je nekada živio u Londonu i tamo je shvatio da su Britanci, za razliku od Poljaka koji redovito odlaze u šume kako bi skupljali gljive ili kestenje, izgubili svoje sakupljačke običaje. "U Velikoj Britaniji sakupljanje gljiva baš i nije bilo popularno. Možda se to nakon ove krize promijeni", zaključuje Luczaj.