U Njemacku jaca tend dobrovoljnog besplatnog rada

U Njemackoj je sve vise ljudi koji su spremni dio svog slobodnog vremena posvetiti neplacenom radu za druge. Neki to rade vec godinama, a drugi se angaziraju u pojedinim projektima koje zele podrzavati. Medju dobrovoljnim , pocasnim radnicima su zaposlene zene i muskarci, penzioneri, nezaposleni, a sto osobito raduje - i sve veci broj mladih ljudi. Primjer za to je lajpciski projekt "Medjukulturni krug za kontakte". Cilj tog projekta je pomoc maloljetnim izbjeglicama . Ideju za taj projekt dale su dvije lajpciscke studentice sociologije. Jedna od njih je Katja Geißler: "Mladi koji dolaze u Njemacku djelomicno su vrlo religijski odgajani i tu se zaticu u situacijama koje su im potpuno strane. Iz tih situacija mogu nastati sukobi i problemi u svakodnevnom zivotu koji izazivaju velike nesporazume. Upravo jer to podrucje kojim se mi bavimo. Mi se, osim pomoci u nastavi njemackog jezika, angaziramo u raznim akcijama koje smo uveli, kojima je cilj da mlade izbjeglice upoznamo s nacinom zivota njemacke mladezi i integriramo ih medju njihove vrsnjake."

Taj je projekt vrlo dobro prihvacen - i to ne samo od strane desetak mladih koji dolaze svakog tjedna na nastavu. U projekt se u medjuvremenu ukljucilo pet dobrovoljaca koji rade po dva sata tjedno. Aktualna istrazivanja pokazuju kako je spremnost za takvu vrst angazmana u porastu. Za mnoge je ljude prilicno tesko uz posao i obitelj odvojiti jos slobodno vrijeme i za pomoc drugima. To je razlog zbog koji mnogi zele da mjesta i vrijeme dobrovoljnog, besplatnog angazmana budu sto fleksibilniji. Tu im u susret izlazi organizacija koja posreduje i koordinira rad agencija za pocasni rad na saveznoj razini. U Njemackoj djeluje oko 150 agencija koje daju informacije i individualno savjetuju zainteresirena gdje postoji mogucnost dobrovoljnog rada, te ih povezuju s insitutucijama kojima je takva pomoc potrebna. Dr. Gerd Placke voditelj je Savezne zajednice agencija za dobrovoljni rad i pojasnjava zbog cega je takav rad za mnoge ljude privlacan i sto je to sto ih motivira: "Zbog toga sto ljudi danas sami vole izabrati sredine s kojima se osjecaju povezani - to je objasnjenje Agencija za dobrovoljni rad. To su institucije gdje se mogu dobiti informacije o angazmanu u njihovoj neposrednoj okolini. Ljudi zeli na taj nacin upoznati istomisljenike, s kojima se dobro osjecaju i zajednicki rade na tom projektu. Taj ce trend u buducnosti biti sve jaci."

To je trend od kojeg svi sudionici imaju koristi - onima koji nude svoje usluge to je prilika upoznati druge ljude, a brojne organizacije bez usluga dobrovoljnih suradnika uopce ne bi mogle funkcionirati. Na primjer - organizacija za zastitu ljudskih prava Amnesty International. Renate Hardt radi u podruznici te organizacije u Bonnu i vodi brigu o pocasnim suradnicima.: " Kod nas se motivacija i feedback odvijaju na dvije razlicite razine. Feedback moze dolaziti izvana - kada na rad jedne grupa reagira okolina, putem medija ili direktnih kontakata - sto je vrlo bitno za motivaciju suradnika. Bitne su i reakcije na rad skupina koje se bave pojedinacnim slucajevima - kad pisu pisma vladi, ili institucijama u drugim zemljama. Ponekad dobiju izravne odgovore - na primjer od rodbine zarobljenika za koje se angaziraju, ili od zarobljenika samih. Takve su reakcije vrlo bitne za grupu da nastavi sa svojim radom."

Za motivaciju je bitno i drustveno priznanje - sto nije bas uvijek slucaj. No sve je vise gradova koji uocavaju vaznost takvog oblika angazmana gradjana. Dva takva primjera su Bonn i Leipzig koji svojim sugradjanima, koji dulje od godinu dana i najmanje cetiri sata tjedno, izdaju iskaznice za pocasni rad. Uz te iskaznice oni dobivaju do 30 posto popusta u ducanima, sportskim institucijama i na kulturnim priredbama. Socijalne institucije se nadaju da ce na taj nacin povecati privlacnost besplatnog dobrovoljnog rada. Za one koji taj posao obavljaju te iskaznice predstavljaju jedan oblik priznanja - bez obzira hoce li zbog toga dobiti koju besplatnu ulaznicu za kino.