U Njemačkoj izgubljeno više od milijun radnih mjesta | Gospodarstvo | DW | 26.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Tržište rada u doba korone

U Njemačkoj izgubljeno više od milijun radnih mjesta

Pandemija korone je prošle godine ostavila traga i na tržištu rada: više od milijun ljudi ostalo je bez posla - unatoč tome što je su utrošene milijarde za ublažavanje posljedica pandemije.

To proizlazi iz odgovora savezne vlade na pitanje stranke Ljevica. Prema podacima Savezne agencije za rad većinom se radi o ljudima koji su radili samo po nekoliko sati tjedno, odnosno imali takozvani mini-džob. Oko 526.000 tako zaposlenih je ostalo bez posla, plus 477.000 ostalih zaposlenih koji podliježu Zakonu o doprinosima za socijalno osiguranje.

Za ovu statistiku uspoređeni su podaci o tržištu rada od ožujka do rujna 2020. s podacima za isto razdoblje iz 2019. godine. Za posljednja tri mjeseca 2020. godine Zavod za zapošljavanje je za sada objavio samo procjene.

Naročito su pogođeni ugostiteljstvo i hotelijerstvo

Gubitak posla bio je najočitiji u ugostiteljstvu i među zaposlenima u hotelima. Ovdje je posao izgubilo oko 398.000 zaposlenih, uključujući i honorarce.

Korona je „odnijela" i oko 128.000 radnih mjesta u prerađivačkoj industriji - prije svega u metalnoj i elektro-industriji. Međutim, savezna vlada je istakla da je ova industrija bila zahvaćena strukturnim promjenama i prije izbijanja pandemije.

Oko 78.000 radnih mjesta izgubljeno je u branšama umjetnost, zabava i rekreacija.

Savezna agencija za rad

Savezna agencija za rad usporedila je podatke iz zadnje dvije godine

Podijeljeno više od 22 milijarde eura

Savezna vlada pokušala je ograničiti gospodarsku štetu i smanjiti gubitak radnih mjesta, prije svega kroz financiranje takozvanog skraćenog radnog vremena. Savezna agencija za rad je priopćila da je u prvoj godini pandemije u tu svrhu isplaćeno 22,1 milijardi eura.

Usporedbe radi: u 2019. godini to je bilo 157 milijuna eura, a tokom gospodarske i financijske krize 2008. i 2012. godine ukupno 8,5 milijardi eura.

Na vrhuncu korona-krize oko šest milijuna zaposlenih je bilo na skraćenom radnom vremenu.

U međuvremenu se taj broj znatno smanjio: prema proračunima instituta za ekonomska istraživanja ifo, prošlog mjeseca je 2,7 milijuna ljudi bilo na tom skraćenom režimu, što je oko 8,0 posto zaposlenih koji podliježu Zakonu o doprinosima za socijalno osiguranje. U veljači je stopa iznosila 8,7 posto.

Još uvijek je posebno pogođeno ugostiteljstvo: u ožujku je udio zaposlenih iz ove branše na skraćenom radu bio 50,8 posto.

dr/dpa/ard

Preporuka uredništva