U Mostaru osuđuju fašizam, ali ustaške ulice ostaju | Politika | DW | 25.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

U Mostaru osuđuju fašizam, ali ustaške ulice ostaju

Mogu li se Mostarci "oprostiti" sa zaostavštinom NDH i promijeniti nazive ulica po ustaškim dužnosnicima? Očito ne mogu jer traže pomoć visokog predstavnika da im ih on - ukine.

Bosnien-Herzegowina Mostar Straße (DW/V. Soldo)

Mostar u raljama fašizma

"Pravo da Vam kažem, niti sam ih stavljao, niti ću ih ukidati", odgovor je jednog mostarskog gospodina na pitanje kakav je njego stav o imenima mostarskih ulica po dužnosnicima NDH. O problemu koji su im ostavili političari iz '95, rijetko tko želi uopće i govoriti. Godinama se bezuspješno traži rješenje, a to je i danas zahvalna tema za politiziranje i međusobnu optuživanje.

„Trajan teret zapadnoj Hercegovini"

Posljednja inicijativa-peticija o ukidanju naziva ulica u Mostaru - Mile Budaka, Jure Francetića, Lorković-Vokića, Ive Zelenike Tovarnika i Đure Spuževića - istaknutih vojnih i političkih dužnosnika NDH, potiče od povjesničara i kolumniste Vuka Bačanovića i vlasnika hercegovačkog portala Poskok.info Ivana Šušnjara.

Bosnien-Herzegowina Mostar Vuk Bacanovic und Ivan Susnjar (DW/V. Soldo)

Vuka Bačanović i Ivan Šušnjar su pokrenuli novu inicijativu za uklanjanje ustaških naziva ulica

Obojica su medijski eksponirane osobe i dio javnosti ih, zbog njihovih stavova smatra kontroverznim. Oni od visokog predstavnika u BiH, Valentina Inzka, traže da ukine imena ovih pet ulica, a inicijativu je podržala organizacija PRO-budućnost, USAID-ov projekt izgradnje mira i povjerenja među građanima i građankama svih etničkih i vjerskih skupina u BiH, a koju provodi američka humanitarna organizacija Catholic Relief Services (CRS).

Tragovi fašizma

Zašto od OHR-a i visokog predstavnika traže ono što je posao Mostaraca, odnosno demokratske odluke Gradskog vijeća Mostara? Ivan Šušnjar odgovara da su ove ulice „trajan teret zapadnoj Hercegovini“. "Politika, demokratski izabrana od naroda, demokratski je donijela odluke o preimenovanju ulica, pa me malo strah sada čekati "demokratsku" promjenu naziva ovih ulica te pozivam visokog predstavnika da 'nedemokratskim' putem ukine imena ulica", kazao je Šušnjar.

Njegov kolega Vuk Bačanović ne ograničava se samo na ovakvu "praksu" u Mostaru nego u isti kontekst želi staviti i sve zemlje bivše Jugoslavije. "Tragovi fašizma i imena ulica ustaških glavešina moraju nestati i to ne smao u BiH nego i u zemljama u okruženju. Nama je zajedno živjeti i samo zajedno to moramo uraditi", kazao je Bačanović.

Bosnien-Herzegowina Mostar Straße (DW/V. Soldo)

Otpor pod okriljem noći

Međutim, skorašnje suočavanje s ovom sjenom prošlosti koči nevjerojatna realnost u 21. stoljeću - već sedam godina grad je bez Gradskog vijeća, posljedni demokratski izbori održali su se davne 2008., a vodeće političke partije ne mogu se dogovoriti oko izmjene Statuta grada te tako i primjene presude Ustavnog suda oko izbora u Mostaru.

Malo tko je ostao imun

Ipak, kao što je kazao Bačanović, u novijoj prošlosti puno se 'očijukalo' sa fašističkim režimom. Na to nije bila imuna ni Hrvatska, ali Ustavni sud 2016. godine pravorijekom je proglasio neustavnim imena ulica po dužnosnicima režima NDH. No, zanimljiv primjer dolazi i iz Sarajeva gdje je tek nedavno, prije tri godine, Skupština kantona Sarajevo jednu osnovnu školu preimenovala po kontroverznom piscu Mustafi Busuladžiću kojeg se dovodi u svezu s ustaškim režimom, a njegov pisani opus se često slagao s ideologijom nacizma.

U Republici Srpskoj također nedavno i također osnovnoj školi, dano je ime po Radovanu Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske i upravo u Haagu osuđenom na doživotni zatvor zbog genocida i zločina nad Bošnjacima i Hrvatima tijekom prošlog rata.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, nakon ove presude za medije je kazala da Srbija treba prihvatiti sve te presude i suočiti se sa svojom odgovornošću za ratove ‘90-ih, kao i da se zabrani glorifikacija ratnih zločinaca kao što su Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Slobodan Milošević. "Nažalost, mnoge škole i institucije u Republici Srpskoj nose ime Radovana Karadžića i to je nešto što se mora korigirati, prije svega, preko pritiska Europske unije s obzirom da srpske elite nisu spremne povesti dijalog o svojoj odgovornosti", smatra ona.

U Mostaru su '95. "izbačeni" i Gubec i Nazor

U Mostaru, izgleda da se sa zaostavštinom prošlosti žele suočiti svi, ali pojedinačno. Zajedno - čini se da će ići teže. Kronološki osvrt izgledao bi ovako: Općinsko vijeće Mostar 1995. godine, na tzv. "hrvatskom" dijelu Mostara, preimenovalo je ukupno 72 ulice i trga u Mostaru. 'Izbrisane su ulice zaslužnih, prijeratnih Hrvata, Bošnjaka i Srba, ali i hrvatskog vođe seljačke bune Matije Gupca i hrvatskog pjesnika i političara, prvog predsjednika Narodne Republike Hrvatske Vladimira Nazora itd. Ulice su dobili Budak, Fracetić, Vokić i Lorković, Rafael Boban itd.

Mostarski gradonačelnik, HDZ-ovac Ljubo Bešlić, želeći ispraviti pogrešku svojih stranačkih kolega iz 1995. i, kako je kazao, "hipoteku ustaštva nad Hrvatima", od Gradskog vijeća čak dva puta je zatražio promjenu naziva spornih ulica, no tu inicijativu, osim u njegovoj stranci, nisu podržali vijećnici iz SDA i SDP-a tvrdeći da postoje i ostale ulice sa spornim imenima koje treba mijenjati. 

Potom SDP 2016. godine pokreće istu inicijatvu koja se usvaja u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i nalažu gradonačelniku Ljubi Bešliću i lokalnoj vlasti promjenu imena ulica. I tu se krug zatvara. No, kakvo mišljenje se razvija među Hrvatima u gradu na Neretvi pokazuje i činjenica da je nekoliko studenata Sveučilišta u Mostaru, u okrilju noći, skinulo table s imenima ulica. Ipak, to još uvijek ne čine javno.

Bosnien-Herzegowina Mostar Ibrahim Rahmic (DW/V. Soldo)

Ibrahim Rahmić predlaže vraćanje imena ulica na ona iz 1991.

Zatočenici prošlog vremena

"Grad Mostar je aplicirao za Europsku prijestolnicu kulture 2024. godine, ali zatočenici smo prošlog vremena. Neprihvatljivo je da Grad ima obilježja neke mučne prošlosti. Nadam se da ćemo iznaći načine, iako je to u Mostaru nažalost jako teško, kako bi riješili ovaj problem. Imamo europsko naslijeđe i dio smo civilizirane Europe i siguran sam da bi se to u dobroj mjeri pozitivno odrazilo na sve segmente u gradu, a posebno na turizam i kulturu", smatra mostarski gradonačelnik.

Ovo mišljenje dijeli i sociolog Ivan Vukoja, ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta. Podsjeća da je fašizam bio povijesna činjenica tijekom kojega su donešeni rasni zakoni, zločin holokausta, prizivan imperijallizam. "Budak i Francetić bili su stupovi i simboli ustaškog fašizma i civilizacijski narativ i etički imperativ je njihova bezrezervna osuda kao i bezuvjetna osuda anticivilizacijskog što se dogodilo u 2. Svjetskom ratu i što je učinio fašizam, minimum je što možemo učiniti", kazao je Vukoja.

"Sve vratiti na '91."

Ibrahim Rahimić jedan je od vijećnika posljednjeg saziva Gradskog vijeća. Član je SDA i smatra da visoki predstavnik ne treba ukidati imena ulica nego da to moraju učiniti Mostarci. "Od Inzka tražimo pomoć, a političke elite žele da ode. Moj prijedlog je da se izvrši revizija svih ulica i vrati na stanje iz 1991. godine što bi bio pilot-projekt za cijelu BiH, a da Inzko hitno donese odluku o izborima te da Gradsko vijeće odluči o promjenama imena", predlaže Rahimić.

No, što se tiče visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, ovu temu on će, izgleda, ostaviti na rješavanje Mostarcima. Upravo to se dalo prepoznati iz odgovora OHR-a na pitanje hoće li se visoki predstavnik pozabaviti s ustaškom zaostavštinom u Mostaru.

OHR: BiH i Mostar trebaju se ugledati na Austriju i Njemačku

"Pitanje spornih naziva ulica jedno je od ključnih koje treba riješiti u Mostaru i zato je potrebno ponovo pokrenuti ozbiljne razgovore o ovoj temi unutar kompetentnog tima stručnjaka. Nije u skladu sa civilizacijskim vrijednostima veličati one koji su činili zločine protiv nedužnih žrtava imenujući ulice po njima ili ih na bilo koji drugi način ovjekovječivati. Mostar i druge sredine u ovoj zemlji, u skladu sa svojim deklariranim europskim vrijednostima, moraju riješiti ovo pitanje. Brojne zemlje EU, uključujući i Austriju i Njemačku, poduzele su takve korake u korist bolje budućnosti. Isto se treba dogoditi i u Mostaru i diljem BiH", diplomatski je odgovor iz njegova Ureda za DW.

Za Seada Đulića, predsjednika Udruženja antifašista i boraca NOR-a,i predsjednika Udruženja antifašista i boraca NOR-a, ovakav odgovor od OHR-a je očekivan. "Trenutno u Mostaru ne može se donijeti odluka o promjeni ulica, ali je važno razgovarati o tom problemu, educirati mlade, razgovarat s njima. Ne moramo se slagati, ali vratimo dijalog, odbacimo 'mi' i 'oni', taj novi oblik fašizma i izvitoperene 'građanske' retorike", zaključuje Đulić.

I što dalje oko ovog, još jednog, mostarskog problema? "Hrvatski narod je u to vrijeme izabrao svoje općinsko vijeće i dao mu legitimitet. Oni bi se trebali sramiti svog naroda jer su izjalovili njegovo povjerenje i donijeli takve odluke o preimenovanju ulica. Njihova dužnost bila bi da im se ispričaju", zaključuje Šušnjar.

Dok je sve na čekanju, možda dobijete pismo ili razglednicu iz Ulice dr. Mile Budaka ili Jure Francetića ili možda Vokića i Lrkovića.