U koroni i manje krivotvorenih novčanica | Gospodarstvo | DW | 25.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

U koroni i manje krivotvorenih novčanica

Neke posljedice pandemije su zapravo bizarne: znatno je manje krivotvorenih novčanica nego što je bilo. To je zapravo logično, ali to ipak nije samo zasluga korone.

Kako je objavila Njemačka središnja banka, u prvih šest mjeseci ove godine je u ovoj zemlji utvrđeno 21.356 krivotvorenih novčanica eura što je čitavih 13% manje nego u drugoj polovici 2020. i kad je već zabilježen osjetan pad broja krivotvorina. Štoviše: policija sve rjeđe ima problema s "profesionalcima" i krivotvorinama koje se jedva mogu razlikovati od "prave". Više od polovina krivotvorina u opticaju je "filmski" ili "novac za igru" i toliko očiti falsifikati da se vide na prvi pogled.

Krivotvorina bi bilo još manje da je nešto više pameti: dobar dio tih novčanica je "zasluga" samo jednog poduzetnika s istoka Njemačke. On se dao navući u Pariz obećanjem povoljne pozajmice od 75.000 eura, ali je zamoljen za malu uslugu: naime, trebaju im novčanice manjih apoena - bi li im mogao zamijeniti 35.000 u sitnije novčanice? Tako je ovog travnja požurio u Pariz s kovčegom novčanica - i vratio se s kovčegom papira koji je izgledao kao novčanice od 500 eura.

Print slike novčanice od 100 eura

Jednostavno skenirati i tiskati novac kod kuće... Nekima bi možda bilo drago kad bi rezultat bio barem približno sličan originalu, ali baš takve jadne i očite krivotvorine su sve češće.

Šire se tek "igračke"

Nema nikakve sumnje kako je smanjivanje broja krivotvorenih novčanica djelomična "zasluga" korone: nije bilo sajmova, a nisu radili niti ugostitelji - upravo su to mjesta gdje je najveća mogućnost da će neka krivotvorina promijeniti vlasnika. Problem je stvorio svakako i ograničenje putovanja jer "pravi" krivotvoritelji djeluju međunarodno.

Međunarodna aktivnost je poznata policiji osobito kod krivotvorenih kovanica - naravno, najčešće su to one od 2 eura. Njihov broj se smanjio za čak 35%, a to se tiče i kovanice od 10 tajlandskih bahta koja je izuzetno nalik europskom novcu, makar joj je vrijednost jedva dvadesetak centi.

Povećana slika kovanice od 2 eura

Kod krivotvorenih kovanica je također lako otkriti razliku: reljef oznake u pravilu niti približno nije tako dubok i kontrastan kao kod "pravih"

Međunarodne veze ipak i dalje traju kod očitih primjeraka krivotvorina: one uglavnom dolaze iz Kine i nije ih teško naći ponuđene na internetu - doduše kao "igračke", a ne kao novac. No drugi važan razlog manjem broju krivotvorina je i nova emisija eura sa složenijim mjerama zaštite novca koja se počela puštati u opticaj 2013.

Novi rekorder je - 20 eura!

"Broj krivotvorina je na kratko porastao neposredno nakon puštanja nove serije novca jer su se krivotvoritelji htjeli riješiti svojih zaliha, ali od onda njihov broj stalno pada", objašnjava član uprave Bundesbank Johannes Beerman agenciji dpa. Hologrami, vodeni žigovi, ultraljubičaste oznake na papiru - sve se to zapravo donekle može krivotvoriti, ali je sve više muke napraviti novčanicu koja bi doista izgledala kao prava.

Bivši predsjednik ESB Mario Draghi predstavlja novčanicu od 20 eura 2015.

Nova najraširenija krivotvorina je "dvadesetica" - ali i ona ima toliko zaštitnih oznaka da se doista kvalitetna krivotvorina jednostavno ne isplati tako da ćete ih lako prepoznati.

Tim više što se tu dogodilo nešto posve novo: godinama je najraširenija krivotvorena novčanica bila ona od 50 eura - i primjerena je nasljednica podjednako omiljene krivotvorine od 100 njemačkih maraka. Jer taj apoen je dovoljno velik da bi se isplatio truda kvalitetnog krivotvorenja, a dovoljno malen da "potone" u svakodnevnoj upotrebi. Ali "zasluga" je i korone i digitalizacije da ljudi sve češće plaćaju karticom ili mobitelom, a u lockdownu se nisu niti mogle kupiti cipele ili odjeća.

Sve u svemu su "pedesetice" postale rjeđe i u normalnom opticaju tako da su 41% zaplijenjenih krivotvorina novi rekorderi falsifikatora: novčanice od 20 eura. Naravno, obzirom na manju vrijednost je i trud mnogo manji pa se one mogu prepoznati "iz aviona": nerijetko su to tek banalni proizvodi tiskača u boji koji će se prepoznati, ako ne po pogrešnoj boji i nedostatku holograma, već prstima - tu i policija savjetuje građanima kako je to prilično pouzdan način prepoznati krivotvorinu. Njen tisak gotovo nikad nije u reljefu, a i papir je - papir, kod novčanice je to zapravo pamuk.

Nijemci zapravo dobro znaju svoj novac: na 10.000 stanovnika ove zemlje dolazi 5 krivotvorina, u europskom prosjeku je to 10 komada. Iako je šansa da u Njemačkoj dobijete papir umjesto novca manja nego drugdje, svakako treba ipak provjeriti što ste dobili: ako vas zatekne krivotvorina, nitko vam neće nadoknaditi gubitak. Još gore: ako pak vi želite onda nekog drugog "usrećiti" tom krivotvorinom a znate da to nije novac, onda ste vi počinili krivično djelo. A i ako niste znali, predstoji vam dugo objašnjavanje s policijom.

aš(agencije)