U Hrvatskoj skupo i umrijeti | Priča dana | DW | 30.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

U Hrvatskoj skupo i umrijeti

Izbacivanje komunalnih poduzeća s tržišta pogrebnih usluga moglo bi rezultirati poskupljenjem za građane, te padom kvalitete dotične djelatnosti, kao i održavanja groblja.

Već godinu dana u Hrvatskoj traje liberalizacija tržišta pogrebnih usluga, ali odnedavno zakonodavac žustro priprema i dodatne, znatno rigoroznije mjere u toj branši. Nacrt izmjena Zakona o komunalnoj djelatnosti (ZOKD), naime, smjera na izbacivanje pogrebnih poduzeća u vlasništvu lokalnih uprava s tržišta, a u korist privatnih poduzetnika. Točnije, komunalna poduzeća ostala bi samo u mogućnosti obavljanja ukopa, te s obavezom održavanja grobljanske infrastrukture. Privatnike bi pak dopalo ekskluzivno pravo na trženje isplativijim uslugama prevoza pokojnika, opremanja pogreba, klesarskim i cvjećarskim poslovima, itd.

Proklamirani smisao liberalizacije jest pojeftinjenje tih usluga za građane, kao i podizanje razine njihove kvalitete. Tko god je ikad sahranjivao nekoga svog, a to su praktično svi, dobro zna kako je riječ o itekako skupoj potrebi. Narod se zato već odavno šali – crnohumorno, dakako – da „s takvim cijenama više ne smiješ ni umrijeti“. No dok određena razina otvaranja tržišta može doprinijeti pojeftinjenju sahrane i popratnih usluga, ovom prilikom ukazuje se obrnuti problem. Izbacivanje javnih poduzeća iz tržišnog ogleda, s njihovom funkcijom stabilizatora dotičnih prilika, moglo bi čak lako uzrokovati poskupljenje, uz pad kvalitete sveukupne usluge.

Diskriminacija i kršenje Ustava RH

Pokop

Uskoro poskupljenje (ionako skupe) usluge?

Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD) zbog toga je početkom ovog mjeseca uputio javno upozorenje Vladi RH da predviđeni zakon prijeti u tom smjeru, ali i propadanjem komunalnih poduzeća zbog gubitka velikog dijela prihoda, te otpuštanjem njihovih radnika. O tome problemu najprije smo porazgovarali s Petrom Bilobrkom, direktorom javnog groblja i pogrebnog poduzeća Lovrinac iz Splita, a također voditeljem Grupacije održavanja groblja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. I odmah se suočili s njegovom napomenom da se u rečenom slučaju više uopće ne radi o liberalizaciji, tj. slobodnijem tržištu.

„Pojam liberalizacija podrazumijeva slobodu rada-djelovanja pod jednakim uvjetima kao što su minimalni tehnički uvjeti, osposobljeno ljudstvo, odgovarajuća oprema i slično. A ovdje se radi o potpunoj diskriminaciji“, tumači Bilobrk, budući da se trgovačkim društvima ispred jedinica lokalne samouprave (JLS) zabranjuje daljnji rad po toj osnovi. Naš sugovornik zbog toga smatra najavljeni akt protuustavnim, ukoliko bi se lanjski Zakon o pogrebnoj djelatnosti stavio van snage. On dodaje i da su JLS-i svoja pogrebna poduzeća već na trgovačkim sudovima punopravno registrirali za djelatnosti kompatibilne komunalnima, pa tako i popratne sporne usluge, uz one ukopne.

Primjera radi, direktor Lovrinca opisao nam je kako u Bruxellesu, srcu europsko-unijskog zakonodavstva, u sklopu krematorija Intercommunale čiji je vlasnik JLS, postoji i - restoran za karmine. „To baš i nije kompatibilna djelatnost, ali njima je to dozvoljeno i normalno. A nama bi se navodno po EU-direktivi trebalo zabraniti i strogo kompatibilne djelatnosti", poantira Petar Bilobrk. S druge strane, spomenuti navodni diktat EU-a pod utjecajem privatnih lobija objasnit će nam Bruno Bulić, predsjednik SIKD-a koji je i reagirao prvi na loše efekte novog zakona, s obzirom da u članstvu tog sindikata ima podosta radnika iz ovog sektora.

San svake mafije

„Riječ je isključivo o preporuci, no mnogo zemalja EU-a to uopće nije poslušalo. Naše vlasti ipak postupaju kao da ovdje baš nitko ne čita europsko-unijske akte. No bitni su motivi udruživanja današnje HDZ-ove većine, i jučerašnje SDP-ove koja je započela s ovim. Komunalne firme se izbacuju iz ravnopravne utakmice da svojim cijenama više ne bi sprečavali privatnike u poskupljenju usluga. Privatnike ne zanima posao ukopa, a kamoli održavanje infrastrukture, dok se komunalna poduzeća time bave zahvaljujući dijelu prihoda od ostalih usluga, jer nisu subvencionirana javnim novcem", rekao je Bulić za DW.

Predsjednik SIKD-a prenio nam je da se u djelatnosti prevoza pokojnika, po njegovim saznanjima, od lanjskog proljeća već razvija koruptivni ambijent: „To nije naša specifičnost, nego je san svake mafije u svijetu da se domogne toga. Zna se da ona cilja prvenstveno na biznis s otpadom ili sekundarnim sirovinama, tržnicama i pogrebnim uslugama. Naša politička pozornica idealna je za njezin razvoj, a pritisak sam osjetio i sam, preko Hrvatske obrtničke komore, dok sam se 2015. protivio izmjenama zakona. Ali na kocki nisu samo radna mjesta i potrošački interes. Tu je i silna infrastruktura na visokoj razini kulture kakva je ispred mnogih i na Zapadu."

Razlika u cijenama pogrebnih usluga i proizvoda između javnog i privatnog sektora još uvijek nije pretjerano velika. Štoviše, i dalje je naglašenija ona između cijena u većim gradovima i manjim sredinama u Hrvatskoj. Primjerice, drveni križevi u privatnom poduzeću Pokop iz Zagreba koštaju između 205 i 247 kuna,  a također privatni Fermal iz Barbana u Istri naplaćuje ih od 150 do 200. Javno poduzeće Usluga iz Poreča, prema cjeniku na njegovoj internetskoj stranici, križeve prodaje po 108 do 180 kuna. Prevoz pokojnika koštat će četiri kune po kilometru u Fermalu, dok Usluga naplaćuje fiksnih 130 kuna na gradskom području, tri i pol kune izvan grada plus cestarina, te sedam kuna i cestarinu za inozemne ture.

Groblje u Konavlima

Groblje u Konavlima

Ministarstvo ne strahuje od poskupljenja

Mladen Filipović, vlasnik Fermala, prema našem dojmu iz razgovora s njim, nipošto ne bi spadao u eventualne krugove o kojima tako oštro govori sindikalist Bulić. „Možda je u većim gradovima drukčije, možda je tamo nekome i dobro tržište kakvo previđa novi zakon. Ali, u manjim sredinama, bar ovdje gdje mi poslujemo, javni i privatni sektor se dobro upotpunjuju. Osim toga, svako malo mjesto ima svoje običaje, a najbolje je bilo dok su odnosi bili uređeni koncesijama. No brine me perspektiva u kojoj će javna poduzeća ostati, recimo, na onih svega nekoliko fizičkih radnika koji moraju nositi lijes, i za koje treba smisliti kako da ih se plati u novim okolnostima. Ne bi valjalo da se to ne plati skupljim cijenama na samom groblju."

Konačno, obratili smo se i Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, predlagaču novog ZOKD-a. Potvrđeno nam je da pogrebna poduzeća u vlasništvu JLS-a neće imati pravo na trgovanje kao dosad, osim ako sam vlasnik ne proglasi pogrebničku djelatnost komunalnom. Čuli smo i komparaciju: „Primjerice, trgovačko društvo koje obavlja komunalnu djelatnost održavanja nerazvrstanih cesta neće moći na tržištu izvoditi radove na izgradnji zgrada“. Pritom se u ministarstvu ne pribojavaju poskupljenja, jer - kažu - nema pouzdanih podataka da se komunalne djelatnosti tih poduzeća financiraju iz prodaje npr. opreme, ali se ona možda prodaje jeftinije od tržišne vrijednosti, ako se prelijevanje dobiti kreće u suprotnom smjeru.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

WWW-linkovi