Turska uloga u Afganistanu | Politika | DW | 02.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Međunarodna diplomacija

Turska uloga u Afganistanu

SAD se povukao iz Afganistana, a sada Turska pokušava ondje preuzeti njegovu ulogu – i to iz vlastitih interesa. No mnogi Turci kritiziraju podilaženje svog predsjednika talibanima.

Recep Tayyip Erdogan

Recep Tayyip Erdogan

Brojke Ujedinjenih naroda nije moguće uljepšavati: stanje u Afganistanu je dramatično. Prema procjenama UN-ovih stručnjaka, oko 18 milijuna ljudi u toj zemlji treba pomoć – to je više od polovice stanovnika. Središnju ulogu u rješavanju tih problema ima zračna luka u Kabulu. Nakon povlačenja međunarodnih postrojbi ona više nije u funkciji. Njezino ponovno aktiviranje je uvjet za brzo dopremanje hitno potrebne pomoći u zemlju. Zbog toga se sada u fokusu međunarodne diplomacije našla Turska.

Ankara je od početka međunarodne vojne misije bila u Afganistanu, jedno vrijeme i s 2.000 vojnika. Čak je od lipnja 2002. do veljače 2003. i još jednom od veljače 2005. do kolovoza 2005. cijela misija u kojoj su sudjelovale 43 države bila pod turskim zapovjedništvom. Glavna zadaća turskih postrojbi bilo je osiguravanje zračne luke. Na rubu samita NATO-a u lipnju turski je predsjednik Recep Tayyip Erdogan razgovarao sa svojim američkim kolegom Joeom Bidenom o turskoj vojnoj podršci. Već tada se pričalo da će turska vojska nakon povlačenja Amerikanaca preuzeti osiguravanje kabulskog aerodroma.

Zato ne čudi to što talibani ovih dana s predstavnicima Turske i Katara vode razgovore o ponovnom otvaranju zračne luke. No čini se da se namjere turske vlade ne odnose samo na to pitanje. „Prije nego što su talibani osvojili Kabul Ankara je vjerovala da će moći definirati svoju novu ulogu u Afganistanu", kaže Kristian Brakel, voditelj Zaklade Heinrich Böll u Istanbulu. On ističe da je Ankara pokušala izoštriti svoj vanjskopolitički profil na primjeru Afganistana. To je postalo jasno, kako kaže, kada je u proljeće ove godine pokušala organizirati mirovne pregovore između talibana i afganistanske vlade, i to u Istanbulu. No talibani su otkazali svoj dolazak.

Trenutačno zračnu luku u Kabulu osiguravaju afganistanski specijalci, no to je pripremeno rješenje

Trenutačno zračnu luku u Kabulu osiguravaju afganistanski specijalci, no to je pripremeno rješenje

"Talibani nisu moja braća"

Pored SAD-a i druge zemlje smatraju da bi Turska ubuduće u toj regiji mogla igrati sve veću ulogu. I njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas (SPD) je zbog toga prošlog vikenda posjetio svog turskog kolegu Mevlüta Çavuşoğlua, a glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg čak govori o „ključnoj ulozi" Turske.

Angažman Turske nailazi na odobravanje jer bi ona, kao većinski muslimanska zemlja, prema mišljenju mnogih zapadnih promatrača mogla odigrati posebnu ulogu u razgovorima s talibanima. No da tu tezu ipak treba uzeti s oprezom pokazala je rasprava o proturječnim izjavama glasnogovornika talibana Suheyla Shaheena. On je tek prije nekoliko tjedana u razgovoru za BBC rekao da se „svi strani vojnici, zaposlenici, savjetnici i treneri trebaju povući iz zemlje". No krajem kolovoza je u razgovoru za tursku televiziju relativizirao tu izjavu i naglasio da talibani žele dobre odnose s Turskom. Dodao je da su Afganistan i Turska „braća po vjeri". I turski predsjednik rado koristi taj argument, pa kaže da nema proturječnosti između vjere talibana i Turske.

No mnogi turski građani ni u kom slučaju ne dijele to mišljenje. To je vidljivo prije svega na društvenim mrežama. Na izjave glasnogovornika talibana mnogi korisnici su odgovorili hashtagom #TalibanKardesimDegildir („Talibani nisu moja braća"). A nisu poštedjeli ni Erdogana. Jasna poruka glasi: predsjednik griješi, jer što se tiče vjere ne postoji zajedništvo Turske i talibana. Poznati turski glumac i redatelj Ilyas Salman je na Twitteru objavio da, ako se zanemari „vrlo mali i radikalni postotak", Erdoganovi pristaše sigurno ne bi željeli život kao u Afganistanu.

Pogledajte video 03:14

Erdogan: Turska nije „skladište izbjeglica“

Zategnuti odnosi s partnerima u NATO-u

Unatoč tim unutarnjopolitičkim prosvjedima čini se da turska vlada čvrsto želi uspostaviti solidne odnose s novim vlastodršcima u Afganistanu. Razlog tomu je, s jedne strane, to što se Ankara plaši migracijskog vala iz te zemlje ukoliko se stanje ne stabilizira. Zbog straha od izbjeglica iz Afganistana turska je vlada proteklih dana ubrzala gradnju zida na granici prema Iranu. No Kristian Brakel vidi još jedan razlog za angažman Ankare. On pretpostavlja da ona želi zauzeti posredničku ulogu između Zapada i Afganistana kako bi popravila „svoju vanjskopolitičku reputaciju u Washingtonu i Bruxellesu, koja je jako narušena u posljednje vrijeme".

I stvarno, odnos Ankare s njezinim partnerima u NATO-u je trenutačno i više nego napet. Pojedine partnere je iritirala odluka Turske da svoj zračni prostor ubuduće štiti ruskim proturaketnim sustavom S-400. Odnosi su također narušeni i zbog rasprave o turskom masakru nad Armencima u Prvom svjetskom ratu. Joe Biden je te zločine u proljeće ove godine nazvao genocidom i time izazvao val prosvjeda iz Ankare.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva