Turizam pod maskama | Gospodarstvo | DW | 02.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

hrvatska

Turizam pod maskama

S početkom nove turističke sezone u Hrvatskoj je na snagu stupio i čitav set epidemioloških mjera, uz brojne pogodnosti stranim gostima.

Dubrovnik

Kakva će biti ovogodišnja sezona?

"Ipak smo se veoma dobro pripremili za dolazak stranih turista, mislim da je konačno moguće to ustvrditi s relativno visokom pouzdanošću. Ne možemo biti sigurni kako će se odvijati provedba, ali Hrvatska ima jednu značajnu prednost u odnosu na konkurenciju: među rijetkima smo u Europi koji su dobrim dijelom realizirali lanjsku sezonu pod epidemijom, a to bi se moglo pokazati dragocjenim iskustvom", kaže Sanda Čorak iz Instituta za turizam (IZT) u Zagrebu u razgovoru za DW.

U osvit nove turističke sezone, naime, Hrvatska ulazi s čitavim setom mjera prilagođenih djelatnosti koja toj zemlji predstavlja temelj ekonomskog opstanka. Vremena za tranziciju prema drugim sektorima nije bilo dovoljno, pa su strategije za održanje kakvog-takvog turizma dovedene do vrhunca krizne snalažljivosti.

S prvim danom mjeseca lipnja u opticaj su tako uvedene tzv. COVID-putovnice na razini Europske unije. Dobivat će ih i svi oni koji su primili barem prvu dozu nekog od cjepiva odobrenih u EU-u, ali tu je niz drugih pogodnosti za sve ostale, te za same hrvatske domaćine. One su regulirane u okviru kampanje „Safe stay in Croatia“ („Siguran boravak u Hrvatskoj“) za pripremu turističke sezone.

Mapiranje sigurnih lokacija

„Ta je akcija već pokazala da su ključni akteri naše ponude u visokom stupnju pripremljenosti, pa imamo realnu osnovu za optimizam“, dodala je Čorak.

Sanda Čorak

Sanda Čorak

O čemu je točno riječ? Akcija „Safe stay in Croatia“ objedinjuje regulaciju ulaska u RH i epidemiološko-servisne mogućnosti s e-pretraživačem ovjerenih prostora za siguran boravak i uživanje turističkih sadržaja po konkretnim destinacijama i tipu sadržaja.

Nije dakle posrijedi samo informiranje o tome da je pri ulasku u Hrvatsku dovoljno predočiti negativan PCR-test ili dokaz o preboljenoj zarazi, a sad i eventualnu COVID-putovnicu. Također, nije to samo popis mjesta za testiranje turista čije matične zemlje na povratku zahtijevaju dokaz o neinficiranosti tokom odmora u Hrvatskoj.

U organizaciji Ministarstva turizma RH uvedena je i nacionalna oznaka sigurnosti za objekte i lokacije čije se pridržavanje sigurnosnih mjera službeno kontrolira i pregledno mapira.

Tipičan očekivani prizor uključivat će tako nekoliko specifičnih elemenata: naglašeno razmaknute stolove, ažurirane podatke o stanju epidemije na ekranima mobitela, grupe turista na testnim punktovima, verificirane logotipe sigurnih zona na ulazu u lokale. Pravila se mogu mijenjati u hodu, ali njihov startni izgled je već zadan.

Kampanja „Safe stay in Croatia“ je istaknula visoki cilj, sad slijedi realizacija.

Zadržana sklonost putovanjima

Dio je to šire inicijative Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (World Travel Tourism Council – WTTC), i nadati se da će pokazati dobre rezultate u RH. „Pored zadovoljavajuće procijepljenosti turističkih djelatnika“, nastavila je naša sugovornica u IZT-u, „konstatira se nastavak pada broja zaraženih, pa zasad stoje još samo poneka aktivna ograničenja.“

Jer, i dalje nije dopušten rad kafića u zatvorenom prostoru, kao ni masovna okupljanja na otvorenom, poput koncerata. „No tržište je prezasićeno ograničenjima, cijenit će se svaka pogodnost opuštanju, a Hrvatska i tu ima određene prednosti s manjim mjestima za odmor koja teško postaju žarišta koronavirusa, i odmaknutim lokacijama za npr. obitelji s djecom. Euromonitorovi rezultati istraživanja tržišta pokazuju da su ljudi dandanas itekako skloni putovanjima“, riječi su ekonomistkinje Sande Čorak.

Ona povrh toga sugerira da bi korisno bilo nadzirati i određene maksimalne brojeve posjetitelja na pojedinim lokacijama: „To je ono što preporučujemo za održivi turizam općenito, bez obzira na COVID, kao širi strateški zadatak. Ionako su već posvuda kamere, a mogli bi se uvesti i semafori za ulazak na atraktivnija okupljališta.“

Manjak radne snage

Čorak se složila s našom procjenom da bi sustav praćenja stanja, epidemiološkog servisiranja gostiju i provedbe ostalih mjera trebao biti još više integriran, radi uspješnijeg ishoda. Tome bi trebali pridonijeti lokalni krizni centri, uz koordiniranje s državne razine.

Dodala je, međutim, da Hrvatskoj ostaje iskušenje koje bi posebno moglo doći do izražaja ovog ljeta – sve izraženiji manjak kvalificirane radne snage u turizmu, bez obzira na manji opseg potražnje.

Sudeći po oglasima agencija za zapošljavanje, hrvatskom turizmu ne nedostaju samo tisuće kuharica, barmena i sobarica, nego i vrtlara, kozmetičarki, kućnih majstora, itd. Radništvo se u karanteni dijelom prelilo ka strukama koje nisu bile do te mjere ucijenjene COVID-om, kao što je građevinska.

Eduard Andrić

Eduard Andrić

Zahvaljujući državnim potporama, poput cijepljenja desetaka tisuća djelatnika u turizmu, veliki dio radne snage je ipak zadržan u branši. Izuzetnu ulogu pritom su odigrali sindikalni predstavnici, potičući Vladu RH da produži mjere potpore za očuvanje radnih mjesta, tj. financiranje plaća, ključno za održivost poslovnih subjekata izvan sezone.

Ne manje važan dio brige usmjeren je na dogovor s poslodavcima oko zadržavanja pravosnažnosti kolektivnih ugovora u dobu krize.

Presudne državne potpore

„Radnici u ovu sezonu ulaze frustrirani, pa su mnogi već odustali i prešli drugdje“, rekao nam je Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH), „pri čemu je jasno da kapitalisti ne daju plaću ako nemaju prihod. Uloga državnih potpora tako ostaje presudna do daljnjeg.“

Sindikati zbog toga traže da se financijske potpore zadrže i nakon ove sezone, kako u iduću ne bi RH ušla s još većim deficitom kvalificiranih turističkih radnika. „U protivnom će se dogoditi propadanje dosadašnjeg vladina uloga. Srećom, ovog proljeća su imali sluha, a razumijevanje iskazuju i veliki poslodavci poput Maistre, Valamara, Lukšić grupe, itd. Pristali su na zadržavanje radnih prava i više razine plaće izvan sezone, da bi zadržali svoje radnike za ovo ljeto“, kaže Andrić.

Problem će biti s velikim brojem manjih poslodavaca koji si to neće moći priuštiti tako lako. Već predstojeće ljeto odlikovat će se i po improvizacijama sa sezonskim radnicima, ne samo minucioznoj razradi epidemioloških mjera.

Koronavirus je nametnuo razna ograničenja, a kriza s radnom snagom je jedno od indirektnih. Ukupna slika hrvatskog turizma ove godine ovisit će o balansiranju između svih tih delikatnih momenata.

Pogledajte video 14:33

#EUROPEO: Kako spasiti ljetnu sezonu?

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android