Turisti u Lisabon dolaze uvijek uz mnogo buke | Panorama | DW | 02.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Turisti u Lisabon dolaze uvijek uz mnogo buke

Glavni grad Portugala ne silazi s ljestvice najomiljenijih turističkih odredišta Europe. Većina turista dolazi avionom – a Lisabon zračnu luku još uvijek ima praktično u središtu grada!

Lisabon, barem kad je riječ o prihodima i broju turista, može biti zadovoljan: u taj grad, od Bonna udaljen preko 2.200 kilometara, od Zagreba i više od 2.700, ipak je najugodnije doći avionom. Tako i ispada da je prošle godine na tamošnju zračnu luku došlo oko 30 milijuna putnika, što je porast od 81% samo u posljednjih pet godina.

Lisabon je izgradio i novu, golemu luku za krstaše i već ove godine bi preko njega trebalo stići najmanje 600.000 turista jer preko 300 brodova je tamo ili već pristalo ili najavilo kako će pristati tijekom ove godine. Ali avion je glavno sredstvo transporta do Lisabona, a glavni grad Portugala je jedan od rijetkih koji još uvijek ima zračnu luku iz koje se do centra grada može – i pješice!

Zračna luka Lisabona

Turistima je veoma praktično doći u Lisabon avionom: samo je par minuta taksijem do centra, a alternativa je višednevno putovanje automobilom. Ali to ima svoju cijenu - i plaćaju je građani.

Mnogi gradovi su imali takve aerodrome, ali većina je – kao Tempelhof u Berlinu – zatvorena ili – kao zračna luka London City – služi uglavnom za avione onih koji ne pitaju za cijenu. Ali ne i Lisabon: njegova zračna luka Humberto Delgado je još uvijek glavno čvorište međunarodnih letova čitavog Portugala.

Buka čitav dan i noć

Povrh toga, Lisabon sa svojih pola milijuna stanovnika nije osobito velik grad i za tu poplavu turista cijenu moraju plaćati stanovnici toga grada. I to danju i noću: „Za razliku od na primjer Njemačke i Frankfurta, u Lisabonu praktično nema ograničenja za noćne letove. A i ta pravila koja postoje o broju polijetanja i slijetanja se ne poštuju", objašnjava nam Francisco Ferreira iz organizacije za zaštitu okoliša Zero. Jer načelno je dozvoljeno 26 slijetanja ili polijetanja, nema malo noći gdje ih je i preko 30.

Francisco Ferreira iz organizacije Zero pregledava izmjerene vrijednosti

Francisco Ferreira se sam prihvatio mjernih instrumenata i njegova organizacija je došla do zastrašujućih rezultata.

Aktivisti su se sami prihvatili mjernih instrumenata i već kod buke su došli do katastrofalnih rezultata: po noći je izmjereno 66,2 decibela – teoretski je dozvoljeno 50 dB i to je otprilike buka usisavača za prašinu starijeg datuma u sobi gdje se nalazite. Po danu buka seže do 74,5 dB (otprilike je to buka prolazećeg kamiona), makar je dozvoljeno 65 dB.

I sve to, zbog položaja zračne luke, je izmjereno praktično usred grada u stambenoj četvrti na čijem je rubu i Sveučilište Lisabona. „Zrakoplovi koji slijeću tutnje samo stotinjak metara nad krovovima kuće, pogotovo za vrijeme ljetne sezone stanovnici nemaju mira niti minute", kaže nam Ferreira. A onda još dolaze i ispušni plinovi avionskih motora i sitna prašina.

U luci se sve praši

Dok je dovoljno loše s nebom nad Lisabonom, možda je još gore s njegovom lukom: ako je to grad na vrhu ljestvice najpopularnijih turističkih odredišta Europe, njegova luka je veoma visoko – na 8. mjestu – i na ljestvici najzagađenijih luka Staroga kontinenta. Nova luka za kruzere koja je otvorena prije dvije godine i koja je koštala preko 50 milijuna eura je stanje učinila još lošijim.

Avion polijeće u sumrak

Kako bi vama bilo da živite u gradu gdje slušate buku jednog usisavača za prašinu - dan i noć?

„Doduše, Lisabon je kao odredište kruzera u međuvremenu prestigao čak i Barcelonu, ali kad neki brod leži u luci su buka i zagađenje previše visoki", žali se ovaj aktivist. Jer samo kad je riječ o sumpornom oksidu, ti brodovi u luci Lisabona emitiraju 86% više tog plina nego čitav cestovni promet države Portugal. Kruzerima je u luci zabranjeno koristiti mazut, ali i dizelski motori se ne gase jer treba brodu osigurati električnu energiju. Alternativnog napajanja s kopna – nema.

Ipak: gradonačelnik Lisabona se hvali novom lukom za kruzere i poziva ih da pristanu u njegovom gradu, a i kada je riječ o zračnoj luci se niti grad, niti država ne trude zaštititi svoje građane. Jer riječ je o golemom novcu: turizam Portugalu donosi preko 15 milijardi eura godišnje i izgleda kako nadležnima nije osobito stalo držati se propisa – makar su političarima puna usta hvale ekologiji i održivom razvoju. Ali nisu postavljene čak niti mjerne postaje: službeno, čekaju se smjernice Europske unije kakvi uređaji trebaju biti, a onda će se prvo tražiti i novčana potpora kako bi se uređaji nabavili.

Atrij za putnike luke za kruzere Lisabona

Lisabon je uložio velik novac u novu luku za kruzere, ali "nema novaca" uopće izmjeriti štetnost tih brodova.

Tek „dodatna" zračna luka

Kada je riječ o zračnoj luci, nakon mnogo rasprava i razmišljanja, glavni grad Portugala se konačno odlučio za projekt zračne luke istočno od Lisabona na donedavnom vojnom aerodromu. Ona jest udaljena četrdesetak kilometara od grada, ali i tu zaštitari okoliša dižu glas: zračna luka je u neposrednoj blizini zaštićenog parka prirode i važnog staništa ptica na ušću rijeke Tejo.

Povrh toga, riječ je tek o „dodatnoj" zračnoj luci jer bi gradnja potpuno novog, velikog aerodroma koštala barem 50 milijuna eura više. A to znači i da će još najmanje 40 godina avioni i dalje letjeti nad krovovima Lisabona. Organizacija Zero odlučila i pravno osporiti rješenje nove zračne luke, ali i Ferreira nam priznaje: „Pa makar trenutno izgleda da s tužbom imamo veoma malo šansi."

 

Preporuka uredništva