Putin pristao obustaviti napade na energetska postrojenja

Ruski predsjednik Vladimir Putin pristao je na prijedlog SAD-a da na 30 danaobustavi sve napade na energetsku infrastrukturu u Ukrajini, pod uvjetom da to učini i Kijev. To je priopćio Kremlj nakon telefonskog razgovora Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa. 

Prema izjavama obje vlade, Trump i Putin u razgovoru nisu uspjeli postići dogovor o općem primirju za Ukrajinu. Bijela kuća priopćila je da bi pregovori o tome trebali odmah započeti. Prema navodima iz Bijele kuće, Trump i Putin složili su se da „put prema miru“ mora započeti od energetske infrastrukture. Također su planirani pregovori o primirju na Crnom moru, koji bi na kraju trebali dovesti do potpunog prekida borbenih djelovanja. 

Prema navodima Kremlja, Putin je svom vojnom vrhu izdao naredbu da obustavi napade na ukrajinska energetska postrojenja. Međutim, nije precizirano od kada bi ta odluka trebala stupiti na snagu. Iz Ukrajine nije bilo reakcije na ovu vijest. 

Šef Kremlja najavio je da će Rusija i Ukrajina u srijedu razmijeniti po 175 ratnih zarobljenika. Osim toga, Moskva će, kao znak dobre volje, osloboditi 23 teško ranjena ukrajinska vojnika i omogućiti im povratak u domovinu. Bijela kuća se zasad nije oglasila o tome. 

Zelenski podržava plan

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će Ukrajina podržati američki prijedlog o obustavi napada na rusku energetsku infrastrukturu i izrazio nadu da će razgovarati s predsjednikom SAD-a o njegovom telefonskom razgovoru s Vladimirom Putinom. „Dvije strane, Ukrajina i Rusija, mogu se suzdržati od napada na energetsku infrastrukturu. Naša strana će podržati ovaj dogovor“, rekao je Zelenski novinarima. Dodao je da će Ukrajina podržati svaki prijedlog koji vodi prema „stabilnom i pravednom miru“. 

Ukrajinski čelnik naveo je i da je nakon razgovora između Putina i Trumpa telefonom razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, koji su ključni europski saveznici. 

„Mislim da bi bilo ispravno da razgovaramo s predsjednikom Trumpom, kako bismo detaljno saznali što su Rusi ponudili Amerikancima ili što su Amerikanci ponudili Rusima", rekao je Zelenski. 

Također je izjavio da se nada kako partneri Ukrajine neće prekinuti ključnu vojnu pomoć Kijevu i da će ona biti nastavljena. Ovu izjavu dao je kao odgovor na raniji komentar Vladimira Putina da bi svako rješenje sukoba moralo uključivati prekid svih vojnih i obavještajnih isporuka Ukrajini, prenosi Reuters. 

Trump želi brzo okončanje rata

Cilj predsjednika SAD-a je okončanje ruskog napadačkog rata u Ukrajini. Prije nekoliko dana visoki dužnosnici Trumpove administracije sastali su se s ukrajinskim predstavnicima u Saudijskoj Arabiji. 

Ukrajina je tada prihvatila američki prijedlog za početno 30-dnevno primirje u ratu s Rusijom – pod uvjetom da se i Moskva obveže na isto. Putin je isprva izjavio da je Rusija, u načelu, spremna prekinuti borbena djelovanja – kako su SAD predložile, ali je naglasio da se prethodno moraju ispuniti određeni uvjeti. 

Prije telefonskog razgovora, Trump je poslao svog posebnog izaslanika Stevea Witkoffa u Moskvu. Tamo je on nekoliko sati razgovarao sa šefom Kremlja – između ostalog i o prijedlogu primirja. 

Međutim, nakon posjeta Moskvi, Witkoff je izbjegao odgovoriti na pitanje o Putinovim zahtjevima – koji su navodno uključivali kapitulaciju ukrajinskih oružanih snaga u ruskoj oblasti Kursk, međunarodno priznanje teritorija koje je Rusija pripojila, zaustavljanje vojne pomoći Zapada i zabranu stranih mirovnih trupa u Ukrajini. Američki posrednik nije iznio nikakve konkretne detalje o razgovorima. 

Ukrajina u defenzivi

Putin je prije više od tri godine započeo rat protiv susjedne zemlje kako bi je ponovno vratio pod ruski utjecaj. Ukrajina se uz podršku Zapada bori protiv invazije, ali se posljednjih mjeseci na mnogim dijelovima bojišnice našla u defenzivi. 

Na zahtjev za općim primirjem, Putin je odgovorio svojim uobičajenim argumentima: nije jasno kako bi takav prekid vatre bio nadziran i osiguran. Također je istaknuo da je nužno da Zapad prestane Kijevu isporučivati oružje i obavještajne podatke. 

Kremlj je dodatno priopćio da bi trebalo jamčiti i sigurnost pomorske plovidbe na Crnom moru. Nedugo nakon početka rata, obje strane već su postigle dogovor o uspostavljanju koridora za siguran izvoz žitarica iz Ukrajine, ali je Rusija kasnije odbila produžiti taj sporazum. 

Drugi razgovor s Putinom od Trumpovog povratka na dužnost

Ovo je bio drugi razgovor između Trumpa i Putina otkako se republikanac 20. siječnja vratio u Bijelu kuću. Dvojica čelnika posljednji su put telefonski razgovarala 12. veljače. 

Od početka svog drugog mandata, Trump je ponovno uspostavio intenzivne kontakte s Rusijom, nakon što su odnosi između Washingtona i Moskve bili gotovo zamrznuti u vrijeme kada je njegov prethodnik Biden obnašao dužnost predsjednika. 

Biden je pokušao međunarodno izolirati Rusiju nakon Putinove invazije na Ukrajinu prije tri godine i baciti je na koljena sankcijama i kaznenim mjerama, kako bi okončao rat. Trump je, međutim, već tijekom svog prvog mandata (2017.–2021.) nastojao održavati bliske odnose s Putinom. 

Scholz i Macron o dogovoru: „Prvi korak“

Njemački kancelar Olaf Scholz ocijenio je planirano primirje, koje se odnosi na obustavu napada na energetsku infrastrukturu u Ukrajini, kao „prvi važan korak" prema pravednom i trajnom miru u toj zemlji, rekao je Scholz nakon razgovora s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Berlinu. „Sljedeći korak mora biti potpuni prekid vatre u Ukrajini, i to što je brže moguće. Cilj svih napora mora biti pravedan i trajan mir za Ukrajinu", naglasio je Scholz. Također je istaknuo da ne smije biti odluka donesenih na štetu Ukrajinaca. 

I Macron je naglasio da su prvi koraci poduzeti, ali da cilj mora ostati isti: „Mjerljivo i provjerljivo primirje, koje će biti u potpunosti poštovano. Ali i pokretanje detaljnih i sveobuhvatnih mirovnih pregovora, koji će omogućiti uspostavu čvrstog i trajnog mira, uz potrebna jamstva." Francuski predsjednik upozorio je: „Naravno, to nije zamislivo bez sudjelovanja Ukrajinaca za pregovaračkim stolom."