Tri problema za Mjanmar: puč, virus, bijeda | Politika | DW | 10.02.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Azija

Tri problema za Mjanmar: puč, virus, bijeda

Prije desetak dana je vojska preuzela vlast u Mjanmaru. Traju masovni prosvjedi i vlada građanski neposluh. Veliki je strah od nasilja u zemlji kojom su i prije puča zavladali pandemija i siromaštvo.

Protesti u Mjanmaru još nisu postali krvavi, ali napetost se osjeća u zraku. Vojska je do sada pokušavala omesti komunikaciju organizatora demonstracija. Blokirani su najprije Facebook, pa Twitter i Instagram, da bi na koncu bio isključen internet, i to u potpunosti. U nedjelju navečer su građani ponovno mogli biti online, ali uz ograničenja.

Reuters prenosi da se u nedjelju u centru Ranguna, metropole od pet milijuna stanovnika, okupilo nekoliko desetina tisuća ljudi. Oni su podizali tri prsta u znak protesta – ta gesta je preuzeta iz popularne kulture, odnosno iz sage Hunger Games gdje tu gestu (naslovna fotografija) koriste pobunjenici. Demonstranti su skandirali: „Nećemo diktaturu! Hoćemo demokraciju!“

Teško je potvrditi informacije, ali izgleda da je najžustrije bilo na jugoistoku zemlje, blizu granice s Tajlandom. Na snimcima preko društvenih mreža mogli su se čuti pucnji u gradu Majavadiju, vidi se masa kako bježi pred policijom koja ispaljuje suzavac.

Protesti nakon puča

Protesti nakon puča

Vojska suzdržanija nego ranije

U ponedjeljak se vođa vojne hunte prvi put obratio narodu. General Min Aung Hlaing obećao je nove izbore i da se vojska neće ponašati kao prethodna hunta koja je desetljećima rukovodila zemljom. Ali general je najavio i uvođenje ratnog prava u nekim dijelovima zemlje i „zakonske mjere“ protiv onih koji ugrožavaju javnu sigurnost.

U pojedinim četvrtima dva najveća grada, Ranguna i Mandaleja, zabranjena su okupljanja više od pet osoba kao i izlasci iz kuće između osam uvečer i četiri sata ujutro.

Ipak, vojska je suzdržanija nego tijekom prethodnog puča 1988. ili suzbijanja pobune monarha koja je 2007. bila poznata pod imenom „Šafran revolucija“. Tada je bilo žrtava, premda stvarna bilanca nikada nije konačno utvrđena. Krajem osamdesetih je navodno bilo nekoliko tisuća mrtvih, a 2007. su službeni izvori govorili o 13 žrtava, dok je australska televizijska mreža ABC izvijestila o nekoliko stotina mrtvih.

„Protesti protiv puča su se jasno zahuktali“, napisao je povjesničar Tant Mjint-U na Twitteru. „S jedne strane, na temelju historije bi mogli predvidjeti reakciju. S druge strane, društvo Mjanmara danas je sasvim drugačije nego 1988. ili 2007.“

Stanovnici i stručnjaci iz Ranguna, s kojima je DW uspio stupiti u kontakt, uvjereni su da će idućih dana biti nasilnih obračuna demonstranata i snaga sigurnosti. Nijedan od sugovornika nije htio da mu objavimo ime iz straha od osvete.

Liječnici ne idu na posao

Puč i protesti događaju se dok epidemija pogađa ionako slabašni zdravstveni sustav, posebno u ruralnim predjelima. Prema službenim brojkama, Mjanmar bilježi do sada preko 140 tisuća zaraženih i više od 3.000 preminulih koje se dovode u vezu s koronom, što tu zemlju svrstava u srednje pogođene azijske države. Od listopada je Nacionalna liga za demokraciju, stranka svrgnute Aung San Su Kyi, proglasila strogi lockdown.

Ministar zdravstva je na dan puča podnio ostavku, ali je pozvao suradnike i medicinare da i dalje služe narodu. Mnogi liječnici i medicinske sestre iz državnih bolnica ipak su se uključili u akciju građanskog neposluha i nisu odlazili na posao.

Niko nema sumnje da okupljanja desetina tisuća ljudi na protestima pogoduju širenju virusa. Ako i ne dođe do krvoprolića, računa se s povećanim brojem bolesnih osoba idućih tjedana.

Nova vojna uprava je u petak priopćila da će se fokusirati na obnovu ekonomije. Trebale bi se otvoriti tvornice zatvorene zbog pandemije, obnoviti avio-linije unutar zemlje. Vojska će nametnuti i stroge higijenske mjere, ali još nije jasno kakve.

U studenom je Međunarodni institut za istraživanje prehrambenih politika (IFPRI) objavio da je između siječnja i rujna prošle godine sa 16 na 63 posto porastao udio ljudi koje se, na temelju prihoda, smatra siromašnima. Turizam je nestao, tekstilne tvornice su pozatvarane, nadničari nisu imali posla. Dvije trećine stanovnika živi s manje od 1,9 dolara na dan. Čak 38 posto domaćinstava u Rangunu u rujnu nije imalo nikakvih prihoda.

Krah mlade demokracije

Prosvjed u Mandalaju

Prosvjed u Mandalaju

Bez obzira na najavu vojnih vlasti da će pokrenuti privredu, puč ne djeluje privlačno stranim investitorima. Velika japanska pivovara Kirin najavila je da se povlači iz Mjanmara. Možda zemlju čekaju i ekonomske sankcije UN-a, EU-a ili SAD-a.

Za preko pedeset milijuna stanovnika Mjanmara, nekadašnje Burme, ovo je novi udarac na demokraciju koja je ionako još bila u povojima.

Aung San Su Kyi, dobitnica Nobelove nagrade za mir, i dalje je službeno šefica Vlade, ali se nalazi u pritvoru. Žena koja je 2011. smijenila vojnu diktaturu i bila slavljena kao političarka koja donosi demokraciju, nailazila je na kritike iz inozemstva prije svega zbog brutalnog odnosa prema muslimanskoj manjini u zemlji.

Ipak je njezina Nacionalna liga za demokraciju uvjerljivo pobijedila na izborima u studenom. Izgovor vojske za rušenje vlasti je upravo tvrdnja da su izbori bili - namješteni.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!

Preporuka uredništva