Tri prijestolnice kulutre 2024.: Bodø, Tartu i Bad Ischl
1. siječnja 2024
Bad Ischl je poznato turističko odredište u Austriji, makar ga neki brkaju s austrijskim gradićem sličnog imena – Ischglom koji se u ožujku 2020. proslavio neslužbenom titulom Europskog epicentra pandemije korone.
No Ischgl je na zapadu Austrije u blizini Italije, a Bad Ischl je pitoreskni alpski gradić u blizini Salzburga kamo je na odmor odlazilo i nekadašnje austrijsko plemstvo, uključujući i K.u.K. (Hrvatima to valjda ne treba prevoditi: Kaiser und König) Franju Josipa i njegovu Sisi koji su tamo 1853. čak objavili svoje zaruke, a nakon toga više puta ljetovali.
Turizam – i današnja poplava turista je i jedan od motiva mnogih od 300 kulturnih projekata koje priređuje Bad Ischl zajedno s 22 okolnih mjestašca koje je još 1997. uvršteno u Svjetsku baštinu UNESCO-a. Kako objašnjava kuratorica tamošnjeg programa Elisabeth Schweeger, cilj jest “osvijetliti pozitivne i negativne strane ove čitave regije, a ne tek od toga prirediti vatromet ili nekakav festival.”
No spektakla ipak mora biti: na otvorenju 20. siječnja nastupa Tom Neuwirth – mnogo poznatiji kao pobjednik(ca) Pjesme Eurovizije Conchita Wurst koji i potječe iz te regije, i to zajedno s rappericama i zborom jodlera sa tisuću sudionika.
„Bijelo zlato" regije
Drugi važni motiv kulturnih manifestacija je, osim prekrasnog krajolika bio i razlog i bogatstva tog područja i poplave turista, a po tome je i Salzburg dobio ime, baš kao i ta regija: Salzkammergut – po nalazištima soli. “Iznikli smo iz soli, od soli postali bogati, a sa soli idemo u budućnost”, sažima Schweeger. “Sad je vrijeme dodati još jedan element kao neophodan: kultura, ona je motor za suživot koji će odoljeti budućnosti regije Salzkammergut i daleko preko nje.”
Svoje viđenje eksploatacije soli tog područja će prikazati i kineski umjetnik Ai Weiwei, a priređuje se i posebna manifestacija (zlo)uporabe tamošnjih rudnika soli u nacističko doba – tamo su pokušali sakriti umjetnine koje su ukrali diljem Europe.
Kolijevka Estonije
Makar daleko veći, Tartu na istoku Estonije nije tako poznat. Zapravo je sa svojih 100 tisuća stanovnika drugi po veličini grad te zemlje, makar je u stalnom rivalstvu s glavnim gradom Talinom. Ali kad je riječ o kulturi, Tartu je prastari sveučilišni grad, a i trgovačkim vezama je pripadao u udrugu gradova Hanse još u ranom srednjem vijeku. Mnogi će reći i kako je baš Tartu pravo srce i duša male baltičke države na sjeveroistoku Europe.
“Tartu je oduvijek bio središte znanosti, obrazovanja i kulture u Estoniji”, hvali se gradonačelnik Urmar Klass. To je jedan od najstarijih gradova čitavog Baltika, a tamo je bila i kolijevka nacionalne svijesti Estonaca, rodno mjesto festivala estonskih pjesama, kolijevka estonskog kazališta i zapravo čitave države Estonije. Upravo tamo je u veljači 1920. potpisan mirovni sporazum sa Sovjetskim Savezom – poznat i po drevnom njemačkom nazivu tog mjesta, Sporazum iz Dorpata u kojem su komunisti iz Moskve priznali suverenost Estonije koja je i stvorena tek 1918.
No i kao u mnogim drugim sporazumima s Kremljom, tada ta neovisnost nije dugo trajala tako da je, posve primjereno i toj baltičkoj zemlji, glavni motiv manifestacija “umjetnost preživljavanja”. Otvorenje će biti 26. siječnja posebno komponiranom himnom Tartua kao “grada mlade krvi”. Ipak, u “umjetnosti preživljavanja” je i tamo bilo najvažnije biti duhovit: tako će se u ljeto održati manifestacija masovnog ljubljenja “Kissing Tartu”, priređuje se i “Naked Truth” – festival polemika u sauni, a premijerno će se prikazati i predstava “Business as usual” o skandalu s pranjem novca Danske Bank u Estoniji. U kolovozu će biti održan i Tartu Pride – tek od slijedeće godine je i u Estoniji zakonom dozvoljen istospolni brak.
Polarna Europa
Treća kulturna prijestolnica Europe, norveški Bodø je osobita barem iz dva razloga: ona leži sasvim na sjeveru u zapadnu obalu Norveške i time će biti prva prijestolnica koja se nalazi iznad Polarnog kruga. Druga je osobitost prostor u kojem će se biti održano više od tisuću manifestacija: oni će biti diljem goleme regije Nordlanda koja se prostire na oko 800 kilometara – više nego dvostruko od zračne linije između Varaždina i Dubrovnika.
I tamo je zadivljujuća ljepota arktičke prirode jedna od glavnih atrakcija kojom se organizatori nadaju u 2024. privući pola milijuna posjetitelja. Zato je i odnos prema prirodi i održivost jedan od glavnih motiva i Bodø želi biti “najodrživija” kulturna prijestolnica ikad održana.
Druga je kultura tamošnjeg kraja i “Bodø2024” je najveća kulturna manifestacija koja je ikad priređena u tom dijelu Norveške. Tako će posebno mjesto imati kultura Sama, indogenog stanovništva tog područja, ali isto tako je to i kultura današnjice.
Tako će već na otvorenju, 3. veljače biti priređen golemi spektakl na posebnoj plivajućoj pozornici u luci Bodøa, a posebna manifestacija će biti održana i na dan kad dan na tom polarnom području nikad neće prestati, 22. lipnja. Posebne manifestacije svjetla će pak biti priređene sljedećeg studenog i prosinca kad pak i sunce jedva uopće izlazi.