Tržište rada od Finske do Portugala

Živjeti u Njemačkoj, raditi u Belgiji, studirati u Italiji. Sloboda kretanja i odabira mjesta stanovanja i rada jedna je od najvećih pogodnosti koje uživaju žitelji Europske unije i jedna od temeljnih ideja na kojima je i nastala ova zajednica država. Sloboda kretanja osim ideoloških sadrži naravno i sasvim konkretne prednosti: na taj način se građanima slabije razvijenih zemalja omogućava zarada u nekoj od zemalja u kojima je gospodarska situacija trenutno povoljnija. "Nuspojava" ovog procesa je i pojačano zbližavanje naroda Europe.

Povlastica koju ne koriste mnogi

"Sloboda kretanja radne snage je jedan od ključnih elemenata zajedničkog tržišta", kaže povjerenik Europske komisije za rad i socijalnu skrb László Andor. On govori o "win-win" situaciji u kojoj profitiraju gospodarstva kako one slabije razvijene članice Europske unije iz koje radna snaga iseljava tako i one u koju se radno sposobno stanovništvo useljava. U zemlji useljavanja građanin Europske unije na tržištu rada kao i kad su u pitanju socijalne povlastice uživa ista prava kao i domaće stanovništvo. No ovo pravo trenutno unutar Europske unije koristi relativno malen broj njezinih građana tako da se može reći kako u praksi ova temeljna sloboda građana EU-a nije pretjerano zaživjela. "Trenutno se pravo na slobodni odabir mjesta rada i stanovanja koristi relativno rijetko. Manje od pet posto građana Europske unije živi i radi u nekoj drugoj članici EU-a", kaže zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Odbora za rad i socijalna pitanja Nadja Hirsch.

Jezik kao najveća prepreka

Političarka njemačkih liberala Hirsch isto tako ukazuje i na predrasude i prepreke koje se još uvijek javljaju kad je u pitanju migracija radno sposobnog stanovništva. "Ako o EU-u govorimo kao o zajedničkom gospodarskom prostoru, tada ne možemo govoriti o tomu kako Njemačka ili Danska Grčkoj ili Španjolskoj odvlači kvalificirane radnike. Jer Grčka i Španjolska od tih istih radnika mogu profitirati nakon povratka u domovinu zbog sakupljenog radnog iskustva", kaže Hirsch. Osim toga odljev nezaposlenih olakšava trenutnu situaciju u posrnulim gospodarstvima i daje im vremena da se ponovno osove na noge. Stručnjaci međutim smatraju da je najveća prepreka stvarnom zajedničkom tržištu rada upravo ono čime se Europska unija i ponosi - jezično bogatstvo. Jezične barijere još uvijek ograničavaju radnu migraciju pogotovo u višem sektoru.

Moćna birokracija

Osim jezičnih su tu i birokratske prepreke koje mnoge odvraćaju od velikog životnog koraka. To se posebice odnosi, kako kaže Hirsch, na sektor skrbi za nezaposlene ili mirovinskih sustava gdje još postoji "velika potreba" usklađivanja i koordinacije. Pored ovih prepreka postoje još i, doduše vremenski definirana, ograničenja tržišta rada pojedinih zemalja članica prema "novim" članicama Europske unije. Ta ograničenja su vrijedila za sve nove članice nakon 2004. a očekuju i građane Hrvatske koji se ni nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja neće bez ograničenja moći zapošljavati u svim zemljama Europske unije.