Tko u Rusiji kritizira rat, puno riskira | Politika | DW | 11.03.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Ruski rat protiv Ukrajine

Tko u Rusiji kritizira rat, puno riskira

U ruskim gradovima se od početka prosvjeduje protiv rata u Ukrajini. Do sada je uhićeno oko 13.000 osoba. Protivnici rata objašnjavaju zašto, unatoč rizicima, izlaze na ulice.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu mnogi Rusi, unatoč rizicima, sudjeluju u prosvjedima protiv rata. Jedna od njih je ilustratorica Svetlana (ime promijenjeno). Ona živi u Sankt Peterburgu. Ranije je na društvenim mrežama lijepim slikama u pastelnim tonovima predstavljala svoj rad, a sada su njene objave pune očaja, postovi o politici na crnoj pozadini.

Svjetlana nije aktivistica, ali je više puta išla na prosvjedna okupljanja, na primjer u znak podrške zatvorenom ruskom oporbenjaku Alekseju Navalnom. Pri tome je svjedočila nasilju Nacionalne garde nad uhićenim demonstrantima. Iako se bojala, nedavno je otišla na jedan od prvih skupova protiv rata u Ukrajini.

„U Rusiji više nema normalnog shvaćanja nekog mitinga ili masovnog protesta", kaže ona. To je, ističe, samo lov u kojem se osjećaš kao žrtva. „Izađeš na ulicu i onda kroz cijeli grad bježiš od policije", kaže Svetlana. Kako bi izbjegla uhićenje, ona se na skupovima pridržava određenih pravila. Pokušava ostati u sredini prosvjedne kolone. Prema dosadašnjim iskustvima, najviše se uhićuju oni koji su na čelu ili na kraju povorke. Pri tome se također pokušava sakriti od policije u uličicama ili kafićima.

Prosvjedi u Sankt Peterburgu 27. veljače 2022.

Prosvjedi u Sankt Peterburgu 27. veljače 2022.

Velike novčane kazne i kaznene prijave

Od početka antiratnih prosvjeda u 140 gradova uhićeno je oko 13.000 Ruskinja i Rusa, navodi OVD-Info, neovisni ruski medijski projekt posvećen borbi protiv političkog progona. Izvještava se i o prekomjernoj upotrebi sile. Policajci su, navodi se, koristili palice, ali i elektro-šokere. Sada demonstranti moraju računati i s velikim novčanim kaznama i kaznenim prijavama. Kažnjavaju se čak i pojedinačni prosvjedi.

Ruski parlament je 4. ožujka donio odluku o kažnjavanju „svjesnog širenja lažnih informacija o aktivnostima Oružanih snaga Ruske Federacije". A o tome što su to "lažne vijesti" i "diskreditacija ruskih trupa" sada odlučuju vlasti. Predviđene su visoke novčane kazne do 1,5 milijuna rubalja (što odgovara iznosu od 10.000 eura) i kazne zatvora do tri godine, a u težim slučajevima se može dobiti čak i 10 do 15 godina zatvora. Antiratni prosvjedi i slogani poput "Ne ratu" se tako mogu smatrati javnim akcijama koje imaju za cilj "diskreditaciju angažmana ruskih oružanih snaga".

Ruski sociolog Grigorij Judin kaže da se Rusija iz autoritarne razvija u totalitarnu državu. Judin predviđa masovnu represiju. Prema njegovim riječima, takozvani "zakon o lažnim vijestima" mogao bi poslužiti da se najglasniji prosvjednici prisile na odlazak iz zemlje. I sam Judin je 24. veljače, nakon antiratnih demonstracija, završio u bolnici s potresom mozga, uzrokovanim policijskim udarcima.

Po njegovom mišljenju, ruska vojna agresija na Ukrajinu dijeli rusko društvo. Ima dovoljno ljudi koji sudjeluju u demonstracijama da se vidi da je dio ruskog društva protiv ovog agresorskog rata. Ali to nije dovoljno za promjenu situacije. Budući da slični prosvjedi građana već dugi niz godina ne daju nikakve rezultate, ljudi više ne vjeruju u vlastitu snagu, smatra Judin i dodaje da aktualnim prosvjedima također nedostaju jasna organizacija i ideološke vođe.

prosvjedi u Rusiji

Kažnjavaju se čak i pojedinačni prosvjedi, a novčane kazne su visoke

"Ovo je početak kraja Putinove vladavine"

Anastazija (izmijenjeno ime) iz Moskve je aktivistica koja se bori za građanska prava. Često je sudjelovala u prosvjedima. No, posljednje antiratne demonstracije na Puškinovom trgu u centru Moskve duboko su ju razočarale. "Za mene je to bila katastrofa. Nikada nisam vidjela tako slab protest u Moskvi", kaže ona. Bilo je, kako ističe, vrlo malo ljudi, a grupa preplašenih sudionika jednostavno se razišla. Policija ih je, dodaje, sve uhitila ili otjerala.

Ipak, Anastazija ne osuđuje ljude koji se boje izaći na prosvjede. "Vlasti u Moskvi su moćne i ljudi se jako plaše, pa i za svoja radna mjesta. Mnogi imaju djecu i obveze i ne mogu tek tako izaći na ulicu. Mi više nemamo prava i nitko ne može jamčiti njihovo poštivanje. Ja sam već sve izgubila i mogu riskirati", kaže moskovska aktivistica i kroz suze dodaje: „Ali malo je takvih kao ja." Ona je uvjerena da će se jednog dana sve ovo završiti i da će ju nova generacija pitati što je poduzimala.

Najviše ju smeta osjećaj da je cijeli svijet protiv Rusije. "Sankcije koje u konačnici pogađaju obične građane ne pomažu", kaže ona i smatra da je, gledano izvana, teško razumjeti zašto ljudi u Rusiji ne mogu ništa učiniti u totalitarnom sustavu. „Sada u Rusiji ne možete ni reći da ste protiv rata", kaže Anastazija. Sigurna je da rusko vodstvo iz ove situacije ne može izaći kao pobjednik i to ju tješi. "Ovo je početak kraja Putinove vladavine, ma koju cijenu građani ove zemlje morali platiti za to", naglašava ona.

Anastazija je mogla dobiti boravišnu dozvolu u inozemstvu. Ali ona je to odbila jer želi ostati u Moskvi. Ilustratorica Svjetlana iz Sankt Peterburga želi uštedjeti novac i napustiti Rusiju dok još može. Ali joj je ta odluka teško pala. "U Rusiji se suočavate sa zastrašujućim izborom: ili riskirate svoju budućnost ovdje ili riskirate da vas oni koji izlaze na ulice sutra tretiraju kao kukavicu", kaže ona.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic