Tko su Nijemci koji ″drugačije misle″? | Politika | DW | 29.03.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

prosvjedi protiv mjera

Tko su Nijemci koji "drugačije misle"?

Predstavljaju se poput pokreta čiji ljudi koji vole proslave ali njihove demonstracije često završavaju nasilno. Pokret "ljudi koji drugačije misle" - Querdenker - sada je pod prismotrom Službe za zaštitu Ustava.

"Querdenker" doslovno: „Oni koji razmišljaju drugačije" opraštaju se od zimske pauze", izjavio je Michael Ballweg u video poruci na internetu krajem siječnja. Osnivač ovog pokreta, koji se bori protiv državne politike suzbijanja korone, pozvao je na paradu automobila u Stuttgartu. Ovaj grad je, kao glavni grad savezne zemlje Baden-Württemberg, bio njemačka kolijevka pokreta. Sada postoje ogranci na sjeveru, zapadu i jugu Njemačke. Demonstracije se održavaju posvuda, a najveći skupovi održani su protekle godine u Berlinu i Leipzigu.

Oba puta demonstracije su završile nasilno, uostalom kao i sredinom ožujka u Dresdenu (Saska) i sedam dana kasnije u Kasselu (Hessen).

No, slike demonstranata koji se tuku s policijom ne odgovaraju imidžu koji o sebi imaju Querdenkeri. Michael Ballweg i njegovi sljedbenici uvijek ističu svoju miroljubivost i odanost Ustavu. Ples i pjesme dio su standardnog repertoara na mitinzima. Ali to je samo jedan aspekt: ​​Desničarski ekstremisti su također redovni sudionici demonstracija ovog pokreta. A to kao da nikome ne smeta.

Stručnjak za pitanja demokracije Reiner Becker sa Sveučilišta u Marburgu (Hessen) prepoznaje obrazac, koji se stalno ponavlja. Sudionici protesta, kako navodi, "dobro znaju da je riječ o strategiji koja glasi preplaviti policiju masom demonstranata i ne pridržavati se uvjeta koje nameću sudovi".

Paušalne kritike na rad policije

Upravo se to nedavno ponovilo u Kasselu: umjesto dozvoljenih 6.000 sudionika, na kraju je ulicama prodefiliralo tri puta više. Većina njih nije držala propisan minimalni razmak od 1,5 metra niti su nosili zaštitne maske. Bili su tu i protu-demonstranti. Kako je situacija postajala sve nepreglednija i brutalnija, policija se počela braniti palicama, papar-sprejom i vodenim topovima kako bi se zaštitila. Internetom su potom kružile fotografije i video sekvence policajaca, koji su tukli demonstrante.

Christopher Vogel smatra neprimjerenim paušalne kritike pripadnika pokreta teoretičara zavjere uperene protiv njemačkih zvaničnika. On radi u Mobilnom savjetodavnom timu za borbu protiv rasizma i desničarskog ekstremizma u Kasselu i promatrao je demonstracije na licu mjesta. „Policija nije bila naviknuta na klijentelu koju je tamo vidjela", rekao je Vogel u intervjuu za DW. „Neki su svoju djecu stavili u prvi red, kao zaštitne štitove". Bilo je i sukoba između desničara i ljevičara – a između njih su bile obitelji s djecom.

"Oni žele da ih država pusti na miru"

Querdenken 711, Demo bei der Stuttgarter Landtag,

Miješano društvo: od mirotvoraca do neonacista

"Čisto optički i po ponašanju prosvjednika situacija nije bila jasna", kaže Vogel, opisujući zbunjujući skup. Pokretačka snaga protesta bila je inicijativa "Slobodni građani Kasela". Retorika i ponašanje ove grupe nepogrešivo se temelje na štutgartskom modelu "teoretičara zavjere". Policiji je, kako to opisuje Vogel, bilo teško procijeniti situaciju, kako bi znala što poduzeti. Njegov zaključak: "Situacijom se više nije moglo vladati."

Vogel smatra da je suštinska ideja pokreta "izuzetno tanka". U principu, Querdenkeri se brinu samo o svojim individualnim slobodama. "Oni se samo žele vratiti u normalan život i žele da ih država pusti na miru", vjeruje Vogel. On je uvjeren u to da će se, kad korona nestane s naslovnih stranica, veliki dio njih oprostiti od svog političkog angažmana.

Birači Zelenih kao simpatizeri AfD-a?

Ova se procjena uklapa u rezultate studije, koju je u prosincu objavio sociolog Oliver Nachtwey sa Sveučilišta u Baselu. On i njegov tim obavili su ispitivanje više od 1.100 „teoretičara zavjere" kako bi saznali kakvi su njihovi motivi i stavovi. Prije korone gotovo polovina nikada nije sudjelovala u demonstracijama. "Što se tiče socijalne strukture, to je relativno star i jedan uglavnom akademski pokret", glasila je jedna ocjena. Manje od deset posto članova pokreta mlađe je od 30 godina - prosječna dob njegovih pripadnika je oko 50 godina.

Gotovo dvije trećine ispitanih ima barem srednjoškolsku diplomu, više od polovine njih je završilo fakultet, a 67 posto smatra se srednjom klasom. Na saveznim izborima 2017. godine 23 posto „querdenkera" glasalo je za Zelene, 18 posto za stranku Ljevice i 15 posto za desničarsku Alternativu za Njemačku (AfD). Međutim, to je bilo mnogo prije korone. Na sljedećim saveznim izborima AfD bi među pripadnicima „Querdenker" pokreta mogao skoro pa udvostručiti glasove - na 27 posto. A Zeleni bi mogli doći na razinu konzervativaca (CDU/CSU) od jedan posto.

Teoretičari zavjere vjeruju kako vlada skriva istinu

Velika većina, naime 61 posto "Querdenkera", želi u rujnu glasati za nepoznate, odmetnute stranke, uključujući u srpnju osnovanu Stranku temeljne demokracije Njemačke. Na njenoj početnoj stranici piše: "Svako tko tvrdi da u našoj zemlji vlada sloboda, laže. Jer ne vlada sloboda." Ova percepcija ogleda se u studiji o "teoretičarima zavjere": Gotovo 80 posto se slaže s izjavom da više ne možete izraziti svoje mišljenje bez da dobijete probleme. Oko 75 posto je mišljenja da su mediji i politika u sprezi i da vlada krije istinu.

Središnje otkriće znanstvene studije je snažno otuđenje „Querdenkera" od institucija političkog sustava, etabliranih medija i starih narodnih stranaka koje karakteriziraju pokret "teoretičara zavjere". Još jedno otkriće: sljedbenici pokreta nisu "izrazito ksenofobični ili islamofobični", u nekim slučajevima su "prilično antiautoritarni i skloni antropozofiji". Čini se da se ova samoprocjena uklapa u slike s demonstracija. To su ljudi koji plešu i pjevaju uz bubnjeve - s jedne strane. S druge strane su to desničarski ekstremisti s ratnom zastavom Reicha i antisemitskim sloganima.

Provokacije sa židovskom zvijezdom

Deutschland Bayern verbietet Gelben Stern auf Corona Demos

"Antivakseri" se uspoređuju sa žrtvama Holokausta

Jedni izgledaju gotovo poput hipija iz 1960-ih i 70-ih. Drugi opet provociraju žutom Davidovom zvijezdom iz nacističke ere, koju nose na demonstracijama uz dodatak "necijepljeni" - kao izraz njihove navodne stigmatizacije od strane sistema kojeg odbacuju. Granice između krajnje ljevice i krajnje desnice se pretapaju. „Previše pretapaju", kako smatra Služba za zaštitu ustavnog poretka, koja je zapravo njemačka tajna služba za djelovanje u unutrašnjosti zemlje. Stoga je pokret „teoretičara zavjere" od prosinca i službeno pod prismotrom tajne službe u pokrajini u kojoj je nastao.

"Ekstremistički, ideološko- zavjerenički i antisemitski sadržaji ciljano su pomiješani s legitimnom kritikom državnih mjera za suzbijanje pandemije korone", navedeno je u obrazloženju. Gotovo četiri mjeseca kasnije, vlasti vide potvrdu za svoju odluku. Glasnogovornik Službe za zaštitu ustavnog poretka je na upit DW-a rekao da su „sakupljene dodatne informacije i spoznaje o regionalnim ograncima pokreta, što daje potpuniju sliku o mreži takvih inicijativa u zemlji.

3. travnja u Stuttgartu velike demonstracije

Pored toga, dobili smo informacije o „preplitanju vodećih aktera iz redova ‚teoretičara zavjere" s miljeom ‚građana Reicha‘ ('Reichsbürger') i Samoupravljača ('Selbstverwalter') ", kaže se u odgovoru. Dokle sežu kontakti, moglo bi se uskoro vidjeti na sljedećim demonstracijama, planiranim za 3. travnja u Stuttgartu, osim ako se skup ne zabrani. Do sada su zahtjevi za održavanjem takvih skupova gotovo uvijek propadali na sudu.