Tko se boji novog Visokog predstavnika za BiH? | Politika | DW | 03.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

regija

Tko se boji novog Visokog predstavnika za BiH?

Christian Schmidt još nije ni počeo s radom kao Visoki predstavnik u BiH, a već je na udaru zvanične Banjaluke. U Beogradu pak predsjednik Vučić daje suzdržane izjave i taktizira.

Milorad Dodik iAleksandar Vučić u Beogradu

Dodik i Vučić:M Deklarativno zajedništvo i različiti interesi

Republika Srpska nije zadovoljna načinom na koji je izabran novi Visoki predstavnik u BiH – otuda poseban sastanak s državnim vrhom Srbije. „Ukoliko se to imenovanje ne provede u skladu s relevantnom Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a, Visoki predstavnik neće imati legitimitet“, ponovio je u Beogradu Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH. Ovakvo imenovanje, kaže, upereno je „protiv interesa Republike Srpske i srpskog naroda u BiH“.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da će „Srbija uvijek biti uz Republiku Srpsku, uz poštovanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine“. Naglašavajući da je „veoma dobar poznanik sa Schmidtom“, Vučić je kazao „kako će Srbija po prvi put tražiti izvještaj Visokog predstavnika u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma“, i dodao „da Srbija neće podržavati provedbu bonskih ovlasti kojima bi netko pokušao kreirati političku situaciju u Republici Srpskoj“.

U toj atmosferi bi Christian Schmidt, političar bavarske Kršćansko-socijalne unije i raniji njemački ministar, trebalo da od kolovoza stupi na dužnost Visokog predstavnika u BiH. Time bi on bio osma osoba na toj funkciji uvedenoj 1995. godine posle Csarla Bildta, carlosa Westendorpa, Wolfganga Petriča, Paddya Asdowna, Christiane Schwarz-Schillinge, Miroslava Lajčaka i Valentina Incka.

Dodik gradi bolju poziciju?

S jedne strane postoje objektivne primjedbe na proceduru i izbor, ističe Dejan Bursać iz Instituta za političke studije iz Beograda, ali je sada pitanje što politički akteri namjeravaju preduzeti u vezi s tim:

„Dodik i RS su zategli odnose i s prošlim Visokim predstavnikom, očigledno reagirajući na neke stvari koje se stidljivo pojavljuju u međunarodnoj zajednici posljednjih godina – a to je da bi Srbija mogla sudjelovati u nekakvoj teritorijalnoj kompenzaciji. Bilo je glasova koji govore da bi u slučaju da Srbija prizna Kosovo moglo doći do kompenzacije u vidu nečega s Republikom Srpskom“, kaže Bursać za DW.

„To niko zvanično ne podržava u međunarodnoj zajednici, ali tih ideja i non-pejpera nije bilo do prije nekoliko godina, tako da su i srpski akteri u BiH osjetili da se nešto dešava u regiji, i sada pokušavaju izgraditi bolju poziciju za srpski entitet“, smatra Bursać.

Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov kaže za DW da djeluje kao da je „izbor Visokog predstavnika zapravo dogovor velikih sila. Ali, situacija se u međuvremenu promijenila, jer sada imamo posla sa drugačijom Rusijom, na čelu s Putinom, koji koristi svaku priliku da Europi postavi neke prepreke, i sa promijenjenom situacijom nu samoj BiH, gdje su ojačali nacionalni lideri.“

U toj situaciji, nastavlja Popov, „ne vjerujem da će novi Visoki predstavnik posezati za bonskim ovlastima, već će možda pokušati mekšim pristupom, u kojem bi se prije svega pokazalo što zaista stoji iza tobožnje brige nacionalnih lidera za narode koje predstavljaju“.

Problem sa bonskim ovlastima

Milorad Dodik, osim što traži zatvaranje kancelarije Visokog predstavnika, najavljuje i odbijanje suradnje s, kako kaže, nelegitimnim Visokim predstavnikom. Ali, teško da je u praksi to izvodljivo, kaže nam Dejan Bursać.

„Oni ga mogu ignorirati u smislu da se s njim zvanično ne sastaju, i javno ga kritizirati, ali on i dalje ima izvršnu moć u BiH i provodi odluke. Republika Srpska naprosto nema ingerencije odbaciti nadležnosti Visokog predstavnika“, ističe naš sugovornik.

Dosadašnji Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko je naveo da očekuje ofenzivniji nastup od Christiana Schmidta, te da bi on u svom mandatu trebao koristiti takozvane bonske ovlasti koje mu omogućavaju nametanje odluka i kažnjavanje političara.

Sugovornici DW-a nisu sigurni je li to pravi put i način za rješavanje problema u BiH. „Nametanje odluka, kao što je to bilo ranije, Dodik ali i predstavnici ostalih naroda u BiH bi mogli predstaviti kao napad na srpski, hrvatski ili bošnjački narod“, kaže Aleksandar Popov.

Christian Schmidt i Angela Merkel

Christian Schmidt je bio njemački ministar poljoprivrede u Vladi Angele Merkel (2017.)

„To bi dovelo prije svega do unutrašnjih problema, a onda bi i Rusija dodatno podmetala klipove. Čini mi se da bi najbolji pristup bio razobličavanje uloga koje imaju trojice nacionalnih vođa u BiH, a onda i susjeda koji se ne ponašaju konstruktivno u cijeloj situaciji, a to su Srbija i Hrvatska“, navodi Popov.

Moguće je ići đonom, naglašava Dejan Bursać, ali on smatra da bi to samo zaoštrilo situaciju: „Ta dejtonska struktura, kakva god da je, ipak je okvir koji je dao određenu funkcionalnost BiH i njenim entitetima. Ukoliko bi se pokušalo s oduzimanjem nadležnosti – mislim da to ne bi bilo dobro. Groteskno je čak da toliko godina nakon rata imamo međunarodno postavljenog upravnika Bosne i Hercegovine“, ocjenjuje Bursać.

Vučić štiti vlastita leđa

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavljuje da će štititi leđa Republike Srpske, ali i suverenitet Bosne i Hercegovine. S obzirom da ga opozicija optužuje da je pristao na sastanak s čelnicima Republike Srpske na njihov zahtijev, jedna od dilema je i kako će se zvanični Beograd postaviti u političkom nadmudrivanju s novim Visokim predstavnikom.

Vučić se i ovog puta pozivao na političku realnost, napominjući da je Srbija mala zemlja, i nagovijestio je da će s Christianom Schmidtom, njegovim dobrim znancem, svakako razgovarati.

Aleksandar Popov primjećuje „da se Vučić već nalazi pod velikim pritiskom zbog Kosova. Beograd jednostavno nije u poziciji da oštro reagira na poteze međunarodne zajednice. On sam će se truditi da djeluje konstruktivno u vezi s BiH, a za to vrijeme će Dodik i drugi Naprednjaci nastaviti sa zapaljivim izjavama, tako da ćemo izgleda i dalje imati vruće-hladno situaciju.“

Dejan Bursać smatra da je međunarodna pozicija Aleksandra Vučića klimava, i to ne samo zbog Kosova nego i zbog poteza na unutrašnjem planu: „Njegov položaj dosta zavisi od toga koliko će biti kooperativan na vanjskopolitičkom planu. Otuda i ovakve izjave o BiH i Visokom predstavniku. Vučić prije svega balansira sa svojom pozicijom na vlasti, i gleda kako da uklopivlastiti interes, kao i interes režima na čijem je čelu, a onda i sve drugo izvan toga – ako je sve te interese uopće moguće uklopiti“, zaključuje Bursać.

Pogledajte video 20:37

Tko je Christian Schmidt koji će pratiti BiH na putu u EU?

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android