Tko sada uopće smije u EU, a tko ne? | Politika | DW | 01.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Tko sada uopće smije u EU, a tko ne?

Srbija i Crna Gora našle su se na listi zemlja s dovoljno dobrom epidemiološkom situacijom da im EU otvori svoje granice. No biti na listi ne znači da će se na njoj za dva tjedna i ostati – niti da se može svuda u EU.

Srbija i Crna Gora su se kao jedine zemlje iz regije zapadnog Balkana našle na listi zemalja kojima će od 1. srpnja biti otvorene vanjske granice Europske unije. U Bruxellesu navode da je prva lista od 15 zemalja bazirana na „sličnim ili boljim" epidemiološkim podacima u odnosu na stanje u EU i da će biti aktualizirana svaka dva tjedna. Prema podacima od 15. lipnja u „sličnoj ili boljoj" epidemiološkoj situaciji od EU našle su se pored Srbije i Crne Gore, još i Alžir, Australija, Kanada, Gruzija, Japan, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Južna Koreja, Tajland, Tunis, Urugvaj i Kina.

„Da bi se treće zemlje našle na ovoj listi, broj slučajeva zaraze covid-19 virusom u prethodnih 14 dana i na 100.000 stanovnika mora biti blizu ili sličan prosjeku EU-a. Istodobno, potreban je stabilan ili silazni trend novih slučajeva u odnosu na prethodna dva tjedna, kao i procjena ukupnog odgovora na covid-19, uključujući i pouzdanost informacija", navode u Vijeću EU-a.

Naglašava se i da su u pitanju preporuke Vijeća EU-a, dakle „bez zakonske obaveze", a da je na zemljama-članicama odluka o njihovoj primjeni. U praksi to znači da zemlje-članice mogu, ali i ne moraju, postupno otvarati svoje granice prema zemljama s usvojene liste. One se istodobno ne mogu otvoriti prema trećoj zemlji koja nije na listi bez prethodnog usuglašavanja na razini EU-a. Tako je Češka, odmah nakon objavljivanja preporuka Vijeća EU-a, najavila da će njene granice biti otvorene za svega osam zemlja s usvojene liste, uključujući i Srbiju i Crnu Goru.

Tko će ostati, a tko ispasti s liste za dva tjedna?

Da će se, i onako zamršena, situacija oko otvaranja granica EU, kako vanjskih, tako i unutarnjih, nastaviti komplicirati, govori i činjenica da zemlje-članice pred sobom već imaju „novije podatke" Svjetske zdravstvene organizacije koji upozoravaju na povećanje broja inficiranih covidom 19 drugoj polovini lipnja i to „u najmanje 11 zemalja Europe", a što bi potencijalno „moglo dovesti u pitanje" funkcioniranje zdravstvenih sustava.

Svjetska zdravstvena organizacije upozorila je na pogoršan razvoj situacije prvenstveno u Švedskoj, ali i u svim zemljama zapadnog Balkana izuzimajući, za sada, Srbiju i Crnu Goru.

Tako se navodi da je Sjeverna Makedonija prešla od jednoznamenkastih dnevnih slučajeva zaraze covidom-19 u svibnju, do više od 100 slučajeva dnevno tijekom lipnja, često dostižući i 200 slučajeva.

Dodaje se i da je broj zaraženih počeo rasti nakon što su makedonske vlasti ukinule restrikcije, a stanovnici ignorirali upozorenja da drže fizičku distancu i da izbjegavaju skupove.

Isti problem nepoštovanja distance zabilježen je u Albaniji, a porast broja zaraženih novim korona-virusom u odnosu na svibanj, prema podacima WHO-a, bilježe i Bosne i Hercegovina i Kosovo.

Istodobno, dokument Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, koji su zemlje-članice već imale na stolu, ukazuje i na značajan porast broja inficiranih covidom-19 i u Srbiji i BiH, nakon čega je BiH ispala s liste za otvaranje granica.

Hrvatska je pak objavila da za građane BiH ne vrijedi više pravilo o samoizolaciji nakon ulaska u Hrvatsku jer se ne radi o Schengenskom prostoru. Mediji u regiji špekuliraju da je Hrvatska odjednom učinila kako bi privukla turiste iz BiH na Jadran. Što god stajalo iza ove odluke, činjenica je da su u nedjelju u Hrvatskoj parlamentarni izbori a da neki dijelovi obale, koji inače vrve turistima iz susjedstva, zjape prazni.

U Vijeću EU-a objašnjavaju da su zemlje-članice prilikom donošenja odluke imale pred sobom spiskove zemlja širom svijeta čiji je prosjek zaraženih sredinom lipnja bio manji od 16, odnosno manji od 25 na 100.000 stanovnika.

Već prema podacima od 27. lipnja prosjek u EU je pao na 13 zaraženih na 100.000 stanovnika dok je Srbija u datom trenutku već bila na 20, Crna Gora na 19, Albanija na 29, BiH na 32, Sjeverna Makedonija na 98 i Kosovo na 47 zaraženih na 100.000 stanovnika.

Prvenstveno zdravstvena odluka, ali ne i isključivo

Deutschland Ausweiskontrolle Flughafen Frankfurt (picture alliance/dpa/M. Becker)

Preporuke, zabrane, nedoumice...

U Europskoj komisiji naglašavaju da su oni dali svoje preporuke o tri osnovna kriterija za otvaranje vanjskih granica EU, a koji se odnose na sličnu epidemiološku situaciju u trećim zemljama, mogućnost održavanja mjera zaštite tijekom putovanja, kao i na reciprocitet za putovanja građana iz EU u određenu treću zemlju.

U Komisiji su početkom lipnja predložili da se među prvima na listi trećih zemlja kojima će biti dozvoljen ulazak u EU nađu partneri sa zapadnog Balkana. U Bruxellesu su to obrazložili „bliskim odnosima i integracijskom politikom EU-a s regijom". Istodobno, u Komisiji naglašavaju da će konačna odluka o otvaranju granica uvijek biti u nacionalnoj nadležnosti zemalja-članica. Plan Bruxellesa da se do 1. srpnja uspostavi potpuno funkcioniranje Schengena bez bilo kakvih prepreka na unutarnjim granicama EU-a za protok ljudi i robe – nije se ostvario. U ovom trenutku Danska, Finska, Mađarska, Litva i Norveška i dalje imaju granične kontrole zbog covida-19. Druga faza, prema planu Bruxellesa, od 1. srpnja, trebalo je da bude postupno i koordinirano otvaranje vanjskih granica Schengena.

Sudeći po dužini pregovora među zemljama-članicama, ali i različitim službenim reakcijama svake od članica pojedinačno, na zajamčen slobodan ulazak u EU mogu računati samo državljani EU-a, članovi njihovih obitelji i nositelji boravišnih dozvola neke od članica EU-a. Svi drugi, čak i s usvojene liste zemalja, bi uoči puta trebali provjeriti situaciju na konkretnom odredištu.