Tko će povesti Kosovo u bolju budućnost? | Politika | DW | 05.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Tko će povesti Kosovo u bolju budućnost?

Nešto manje od dva milijuna Kosovaca s pravom glasa će u nedjelju (6. listopada) birati novi parlament. Trka je neizvjesnija nego ikad.

Političari na Kosovu govore o sudbonosnim, čak povijesnim, izborima. Istina je, doduše, nešto „skromnija". „Ove izbore ne bih nazvao povijesnim, nego neophodnim i važnim“, kaže analitičar Rrahman Pacarizi u razgovoru za DW. „Trenutno nema suglasnosti o najvažnijim izazovima, kao što je dijalog sa Srbijom. A ona je prijeko potrebna ukoliko Kosovo želi napredovati".

Za 120 mandata u kosovskom parlamentu se natječe 25 stranaka i koalicija. Nešto manje od 1070 kandidata se bori za povjerenje 1.937.868 birača. Kosovski Ustav predviđa i neku vrstu dvostruke „pozitivne diskriminacije" manjina. To prije svega znači da je 20 mandata u parlamentu rezervirano za manjine: 10 za predstavnike srpske manjine i 10 za Bošnjake, Rome, Aškalije, Turke, Egipćane. Druga „pozitivna diskriminacija“ se sastoji u obvezi sudjelovanja manjina u vladi.

Rezultat izbora je potpuno neizvjestan.

Prvi put poslije kosovskog rata 1999, najmanje četiri stranke ili koalicije imaju dobre izglede za osvajanje najviše glasova. U posljednjim ispitivanjima se predviđa da će Demokratska liga Kosova (LDK), demokratska stranka Kosova (PDK), Koalicija Savez za budućnost Kosova i Socijaldemokratska stranka (AAK-PSD), kao i pokret „Vetevendosje“ (Samoopredjeljenje) biti vrlo izjednačeni.

Na Kosovu je odlučujuće tko je na kraju na vrhu. Jer, prema odluci Ustavnog suda, samo najjača stranka smije formirati vladu.

Prvi put u povijesti najmlađe europske države, jedna stranka je prijavila i svoju kandidaticu za premijersku funkciju. Pravnica Vjosa Osmani (37) iz LDK ima dobre izglede da postane premijerka. Preostala trojica njenih konkurenata ae također mogu nadati pobjedi: predsjednik parlamenta Kadri Veseli (ODK), dosadašnji šef vlade Ramush Haradinaj i vođa oporbe Albin Kurti (Vetevendosja).

Ogromni izazovi

Kosovo | Regierungsschef Ramush Haradinaj tritt zurück (picture-alliance/dpa/AA/E. Keci)

Kriza vlade zbog Den Haaga - Ramush Haradinaj

Promatrači u Prištini smatraju da trka nikad nije bila ovako napeta i neizvjesna. Slažu se u ocjeni da novi premijer ili premijerka neće imati lak zadatak. „Unutarnji i vanjskopolitički izazovi su vrlo veliki", kaže analitičar Naim Rashiti u razgovoru za DW. Na unutarnjopolitičkom planu su sva područja takva: katastrofalna ekonomska situacija, loš obrazovni sustav, korupcija i kriminal, veliki problemi u zdravstvu, nepotizam...

No, najveći izazov za sljedeću vladu će biti postizanje napretka u neriješenom odnosu sa Srbijom. Mnogi promatrači zato sljedeću izvršnu vlast već vide kao „vladu dijaloga" jer bez normalizacije odnosa Kosova i Srbije se ne može zamisliti se zamisli potpuno popuštanje napetosti na zapadnom Balkanu. „Primarni vanjskopolitički zadaci nove vlade su dijalog, vizna liberalizacija, borba za dalja priznanja Kosova, kao i proces integracije u EU i NATO", kaže Rashiti.

Ovisno o pomoći izvana

No, dokle god Srbija kategorički odbacuje svaku formu priznanja, i blokira Kosovo na međunarodnom planu gdje god stigne, vlada u Prištini ne može postići napredak. Zemlje će i dalje ostati ovisna no jakoj podršci SAD-a i EU-a.

Teško poglavlje za novu vladu bit će i odnos prema Specijalnom sudu za zločine OVK-a (Oslobodilačke vojske Kosova). „Kako bi savladala sve te zadatke, nova vlada mora naći put za sveobuhvatnu političku koordinaciju – prije svega u dijalogu sa Srbijom", naglašava Rashiti. Kosovo trenutno priznaje više od 100 zemalja. Ne priznaju ga, međutim, Srbija, Rusija, Kina kao i pet članica EU-a (Španjolska, Slovačka, Grčka, Rumunjska i Cipar).

U dijalogu između Kosova i Srbije u kojem je posredovala EU je od 2011. naovamo potpisano više od 30 sporazuma. No, već i njihova implementacija se ispostavila kao mamutski posao i potpuna normalizacija odnosa je još uvijek daleko. Poslije formiranja nove vlade na Kosovu, i taj dijalog bi trebao biti pokrenut. SAD su već imenovale novog izaslanika za taj dijalog i to je veleposlanik u Berlinu Richard Grenell u kojem mnogi vide jednog od najboljih poznavatelja odnosa Kosova i Srbije. To znači da su SAD vrlo zainteresirane za nastavak dijaloga. I u EU očekuju nove impulse koji bi trebali dovesti do normalizacije odnosa.

Dijalog sa Srbijom

US-Botschaft in Berlin | Richard Grenell (Links) Ramush Haradinaj (Mitte) und Hashim Thaçi (Rechts)
(US-Botschaft Berlin )

Novi trumpov čovjek za Kosovo - Richard Grenell

Beograd se verbalno izjasnio za kompromis s Prištinom. Dva predsjednika, Aleksandar Vučić i Hashim Thaci proteklih mjeseci su uveli u igru i mogućnost da se promijeni granica između Srbije i Kosova. Susjedne zemlje poput Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine ili Crne Gore, kao i Njemačka i mnoge druge države EU to smatraju „vrlo opasnom idejom".

Zbog srpske kampanje za povlačenje priznanja Kosova, vlada premijera Ramusha Haradinaja je prije manje od godinu dana (listopad 2018.) uvela carinu od 100% na srpsku robu, nakon čega je srpska strana prekinula dijalog.

Od rezultata izbora u nedjelju ovisi i u kojoj mjeri će srpska vlada utjecati na situaciju na Kosovu. Predsjednik Vučić i njegova vlada podržavaju „Srpsku listu" koja je pod potpunom kontrolom Beograda. Doduše, postoje srpske stranke i koalicije koje nisu pod kontrolom Vučića i teže prisnijoj suradnji s kosovskom vladom.

Članice tzv Quint grupe (SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija) jasno su stavile do znanja: one ne podržavaju pojedine stranke ni koalicije, ali se zalažu za brzo formiranje nove vlade kako bi Kosovo moglo ponovo postati funkcionirajuće i sposobno za pregovore. „Sastavljanje nove vlade će biti vrlo teško jer među strankama postoje vrlo različite pozicije o dijalogu sa Srbijom“, kaže Pacarizi. Profesor novinarstva iz Prištine je uvjeren da će „za formiranje nove vlade biti potrebna prijateljska podrška međunarodnih predstavnika".

Izbore će nadgledati tisuće lokalnih i međunarodnih promatrača. EU je već poslala misiju od oko 100 promatrača koji traže demokratske i fer izbore. Prvi neslužbeni rezultati izbora se očekuju se u nedjelju navečer.

 

Preporuka uredništva