Tko će platiti ceh trgovinskog rata? | Gospodarstvo | DW | 22.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Tko će platiti ceh trgovinskog rata?

Kosovski premijer Ramush Haradinaj kaže da Priština neće popustiti pritiscima i ukinuti drakonske carine na robu iz Srbije. Hoće li cijenu te politike platiti građani Kosova?

Vlada Kosova smatra da odluka o povećanju pristojbi na proizvode iz Srbije ne samo da nije u suprotnosti s pravilima CEFTA-e nego da je, baš naprotiv, u skladu s njima. U pismu koje je kosovska Vlada poslala na adresu mnogih prijestolnica, a u koje DW ima uvid, ona se poziva na članak 18 sporazuma CEFTA u kojem se kaže da članice mogu poduzeti „sve neophodne akcije" kako bi zaštitile ključne sigurnosne interese ili u cilju primjene međunarodnih obveza ili domaćih politika.

Vlada u Prištini tvrdi da je Srbija (a i Bosna i Hercegovina) zapravo ta koja „cijelo vrijeme krši pravila CEFTA-e". Ukazuje se tako na kampanju da se povuku priznanja Kosova, uspješnu sabotažu kosovskog članstva u Interpolu, onemogućavanja slobodnog protoka robe s Kosova preko teritorija Srbije, pritiske na srpske članove da napuste Kosovske snage sigurnosti, sprečavanje sudjelovanja predstavnika Kosova na međunarodnim skupovima i tako dalje.

Potez Prištine s drakonskim povećanjem carina na 100 posto za robu iz Srbije i BiH naišao je na oštru reakciju predstavnika Europske unije. Visoka predstavnica Federica Mogherini i povjerenik za proširenje Johannes Hahn su zatražili ukidanje mjera. Međutim premijer Kosova Ramush Haradinaj tvrdi da te mjere „neće biti ukinute prije nego što Beograd prizna državnost Kosova".

„Mi smo te mjere uveli iz nužde, ne zato što smo htjeli. Mi moramo braniti interese Kosova", rekao je Haradinaj u kosovskom parlamentu. Premijer Kosova je odbacio kao potpuno netočne tvrdnje u Beogradu da su te mjere usmjerene protiv Srba na Kosovu. Mjere protiv Srbije su podržali skoro svi bitni igrači na kosovskoj političkoj sceni, osim predsjednika Hashima Thacija, koji se do sada nije oglasio.

Ilegalna roba iz Srbije?

Potpredsjednik Vlade Fatmir Limaj tvrdi da Srbija „stalno onemogućava ulazak kamiona s Kosova na teritorij Srbije, uz razna objašnjenja". Limaj tvrdi da je stvarni uvoz iz Srbije dvostruko veći od službenih 450 milijuna eura jer polovica robe ulazi nelegalnim putevima. To je jednako priznanju da kosovske vlasti nemaju potpunu kontrolu na sjeveru Kosova, gdje se roba i ljudi kreću bez potpune evidencije.

Kosovo Ramush Haradinaj, Premierminister & Kabinett | Entscheidung Zölle gegen Serbien (picture-alliance/AP Photo/Kosovo Government)

Kosovska Vlada ne namjerava popustiti

Ilegalni uvoz je indirektno potvrdio i srpski predsjednik Aleksandar Vučić koji je, govoreći o za sada nepotvrđenom kretanju „albanskih postrojbi" prema sjeveru Kosova, rekao: „Moguće je da kreću u kontrolu jezera kako bi pokazivali mišiće i kontrolirali zeleni prijelaz na sjeveru kako bi spriječili bilo kakav uvoz robe."

S druge strane obim izvoza robe s Kosova u Srbiju je svega oko 20 milijuna eura godišnje, i to su mahom prehrambeni i poljoprivredni proizvodi. Ekonomski stručnjak Naim Gashi tvrdi da su Srbija i Bosna i Hercegovina stalno „gazile pravila CEFTA-e korištenjem raznih mehanizama za onemogućavanje slobodnog protoka robe s Kosova".

Tako, recimo, s Kosova u Srbiju ne može ući roba koja ima oznaku „Republika Kosovo", a s druge strane na Kosovo se do sada izvozila roba koja ima oznaku „Kosovo i Metohija", „Kosovo Unmik 1244" ili „Kosovo*". „Svaki proizvod s Kosova mora proći provjeru na granici sa Srbijom, pošto Srbija ne priznaje državne institucije Kosova koje vrše kontrole proizvoda", kaže Gashi.

Hoće li skočiti cijene na Kosovu?

Srbija je, prema tvrdnjama Vlade Kosova, sprečavala i tranzit robe namijenjene tržištu EU-a. Kosovske firme, navodi prištinska Vlada u priopćenju, nemaju mogućnost konkuriranja na tenderima u Srbiji dok su srpske firme dobile više od sto javnih ugovora na Kosovu. Gashi tvrdi da „Srbija blokira i funkcionalnost energetske veze s Albanijom", budući da je uložila veto na članstvo Kosova u Energetskom odboru, što za gospodarstvo Kosova znači između 30 i 40 milijuna eura gubitaka godišnje.

Političarima, ali i stručnjacima u Prištini, moralo bi međutim biti jasno da drakonske carine koje de facto zaustavljaju robu iz Srbije i BiH znače poskupljenja ili nestašice za građane Kosova. Jasno je također da će međunarodna zajednica nastaviti s pritiskom da se te mjere ukinu. Premijer Haradinaj pak tvrdi da neće pokleknuti pod pritiscima.

Ekonomist Naim Gashi međutim kaže da posljedice po standard kosovskih građana „neće biti toliko drastične koliko se tvrdi" jer roba iz Srbije „čini samo 14 posto ukupnog uvoza". Trgovci na Kosovu su pozvani da ne dižu cijene te da tragaju za alternativnim načinima naručivanja robe.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva