Tko će brati jagode i šparoge u ovo doba koronavirusa? | Priča dana | DW | 21.03.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Tko će brati jagode i šparoge u ovo doba koronavirusa?

Sezona šparoga počinje, ali njih su u pravilu brali radnici s istoka Europe. A njih sad nema i nemoguće im je doći. A to nije jedini posao gdje su njemački poljoprivrednici ovisni o toj pomoći.

Dok se u Njemačkoj pustoše police samoposluga, svaka rasprava o opskrbi hranom je osjetljiva tema. Joachim Rukwied iz Udruženja poljoprivrednika Njemačke jamči: gladi neće biti i svega će biti dovoljno. "I u vremenima koronavirusa možemo stanovništvu osigurati sigurnu i kvalitetnu hranu", uvjerava. Žitarica i krumpira, voća i povrća će i dalje biti u "dovoljnim količinama."

To je svakako tako kod uroda koji se ubiru strojevima. Ali to se ne može sa svim plodovima, upozoravaju njemački seljaci i tu će biti ozbiljnih problema. Svake godine oni zapošljavaju oko 300.000 sezonskih radnika kao ispomoć u ubiranju uroda. Uglavnom dolaze iz istočne Europe, većinom iz Rumunjske. Zbog koronavirusa će većina njih vjerojatno ostati kod kuće.

Šparoge već čekaju

Kod uroda šparoga je problem već tu, kaže glasnogovornik Udruženja poljoprivrednika i vinogradara južnog Rheinland-Pfalza Andreas Köhr. Na području južno od Frankfurta vađenje šparoga počinje za nekoliko dana, neki su već počeli. Tradicionalno, sezona traje do Ivanja, 24. lipnja.

Više osoba vadi šparoge (picture-alliance/dpa/C. Rehder)

Zbog izuzetno tople zime sezona šparoga je već počela

"Neki nasadi su tražili 100, 120 ljudi, a došlo ih je samo nekoliko", žali nam se Köhr za DW. Neki radnici ne žele u Njemačku jer strahuju da bi bili zaraženi. Jer u Njemačkoj je preko 10.000 zaraženih, u Rumunjskoj je ovih dana (18.3.) još tek dvjestotinjak. "Neki se boje i da će na povratku morati u karantenu ili da će im biti ograničeno kretanje", kaže njemački poljoprivrednik.
Ali čak i oni koji žele doći, imaju velikih problema uopće stići u Njemačku. "Već na granici sa Mađarskom se Rumunjima često uskraćuje ulazak u zemlju", žali se Köhr. A i Njemačka je zatvorila svoje granice, doduše ne i prema istočnim državama.

Mnoge udruga poljoprivrednika od Berlina traže neka osigura dolazak sezonskih radnika iz inozemstva", što onda znači i da se države poput Mađarske treba uvjeriti da propuste te osobe. Razmišlja se o svim mogućim rješenjima, od posebnih dozvola pa do posebnih autobusa - i čak aviona koji bi dovele te radnike.

Ali usprkos svemu, njemačkim poljoprivrednicima je jasno kako nema šansi da će i ove godine doći 300 tisuća ljudi koji bi pomogli u poljima.

Neka onda smiju raditi duže...

Ako ih neće biti, poljoprivrednici onda od politike traže veću fleksibilnost "kako bi se mogli obaviti radovi neophodni za opskrbu stanovništva živežnim namirnicama." Traže za njih dozvolu dužeg radnog vremena i povećanje maksimalnog trajanja zaposlenja. Drugim riječima, kad je već manje ljudi, oni bi smjeli raditi duže kako bi pobrali urod.

Isto tako traže da se omogući nezaposlenima, migrantima i umirovljenicima dodatna zarada na poljima. Doduše to nije najsretnije rješenje: pogotovo kod šparoga treba i znati kako ih treba izvaditi iz zemlje, zato su im i radnici sa istoka Europe uvijek bili draži nego osobe koje im je poslao Zavod za zapošljavanje. No sad se traži bilo kakvo rješenje, pogotovo da netko onda može raditi i kod više poslodavaca - što je do sad opet bilo ograničeno propisima.

Radnici beru jagode (picture-alliance/dpa/H. Schmidt)

Potraje li pandemija koronavirusa nestašica radnika mogla bi pogoditi i vlasnike plantaža jagoda.

"Ima uzgajivača šparoga koji su se obratili i ugostiteljima ili službama za čišćenje prostorija kako bi od njih dobili radnu snagu", kaže Köhr. Ali i tu će teško imati sreće: ugostitelji su prije trebali šparoge za svoje jelovnike, ali u ovo doba očajavaju jer su u pravilu morali potpuno prekinuti poslovanje. A i službe za čišćenje imaju pune ruke posla: tvrtke koje još moraju raditi često traže dodatne smjene čišćenja u strahu od virusa.

Teški dani za poljoprivredu

Razlog zašto ove radove uglavnom rade ljudi sa istoka Europe jest i plaća: to nije baš lak posao, ali u pravilu se plaća tek minimalnom nadnicom od 9,35 eura na sat. Ali posla ima mnogo: šparoge ne treba samo izvaditi iz zemlje, nego ih treba i sortirati i odvesti do mušterija.

Koliko će radnika nedostajati, to je teško uopće reći. Sve ovisi o pandemiji. Ali u Udruzi poljoprivrednika upozoravaju kako i njih može zateći teška nevolja ako se seljak zarazi. Plodovi neće prestati rasti, životinje neće prestati živjeti i netko se i dalje treba brinuti za njih. Zato i Udruga svoje članove upozorava: pazite se da ne budete zaraženi, jer tek onda možete biti u velikim nevoljama.