Tihi pakt nacionalista – Dejton se napada sa svih strana | Politika | DW | 22.09.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Tihi pakt nacionalista – Dejton se napada sa svih strana

Nakon što se SDA založila za „Republiku BiH“, Dodik je ponovio prijetnje otcjepljenjem Republike Srpske. Sa zapaljivim izjavama je došao u Beograd, ali tamo su se od Vučića čuli pomirljivi tonovi. Je li to dio predstave?

Zabrinuta lica i različite izjave Dodika i Vučića

Zabrinuta lica i različite izjave Dodika i Vučića

Dodik je u subotu u Beograd došao s predstavnicima oporbenih stranaka iz Republike Srpske, a neposredan povod bila je nedavno usvojena deklaracija vladajuće bosansko-hercegovačke Stranke Demoktarske Akcije (SDA) u kojoj se ističe da je dugoročni cilj te stranke da BiH bude „republika“. SDA zamišlja tri nivoa vlasti – državni, regionalni i lokalni – dakle bez entiteta.

Nakon sastanka delegacije iz Republike Srpske s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić, Dodik je u izjavama za javnost – iako je član Predsjedništva BiH – opet nagoveštavao mogućnost otcjepljenja srpskog entiteta kao odgovor na deklaraciju SDA.

On je istovremeno ponovo povezivao pitanje statusa Kosova s pitanjem teritorijalnog integriteta BiH, kroz ideju da se Srbiji pripoje četiri sjeverne kosovske općine ali i Republika Srpska, a govorio je i o naoružavanju.

Nijedan se problem ne riješava

Docent na beogradskom Fakultetu političkih nauka Dušan Spasojević kaže da ne postoji politička volja za rješavanje problema unutar Bosne i Hercegovine, jer aktuelnim političkim liderima i u BiH i u regiji odgovara održavanje trenutnog stanja.

Članovi predsjedništva BiH - Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović

Članovi predsjedništva BiH - Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović

„To je model ponašanja političkih elita u regiji: one ne rješavaju probleme, već ih kompliciraju. Riječ je o nekoj vrsti pakta između nacionalista u regiji koji na sličan način traje već jako dugo. O tome svjedoči i činjenica da gotovo nijedno pitanje iz devedesetih godina prošlog stoljeća nije ozbiljnije riješeno“, ocjenjuje Spasojević za DW.

Je li Dodik pretjerao u izražavanju „brige“ povodom Deklaracije SDA? To misli Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose koji smatra da Dodik pokušava prikriti krizu u kojoj je njegova vlada. „Jasno je da njegova pozicija u samoj RS nije sigurna. On niti kao član Predsjedništva BiH nije ostvario neke vidljive rezultate, niti ih želi imati na nivou zajedničke države. To je već ranije viđen mehanizam takozvane mobilizacije s ciljem da se on izvuče iz krize“, kaže Janjić za DW.

Povijesničar Milivoj Bešlin smatra da politički subjekti iz RS pitanja poput Deklaracije SDA treba rješavati unutar BiH, a ne da po odgovore dolaze u Beograd. „S druge strane, Srbija se nikako bi smjela nakon ratnog iskustva i iskustva genocida na ovako grub način meiješati u unutrašnja pitanja BiH. A sve o čemu se pričalo na tom sastanku u Beogradu su isključivo unutrašnja pitanja BiH“, kaže Bešlin za DW.

Bešlin se slaže s ocjenama da Dodik zapravo pokušava prikriti probleme, pošto je, kako procenjuje, njegov entitet „bankrotirao, a kriminalni i autoritarni režim“ u Banjaluci se urušava.

Vučić zaustavlja Dodika?

S druge strane, nakon subotnjeg sastanka u Beogradu čelnici opozicije iz Republike Srpske su davali umjerenije izjave od Dodika i pozivali su na smirivanje tenzija. Slično se ponašao i Aleksandar Vučić, koji je poručio da je „mir poteban kao kruh nasušni" jer bi sve drugo značilo ekonomski krah za sve.

Na pitanje kako vidi Vučićevu ulogu na sastanku, Dušan Janjić kaže da upada u oči da je on ovaj put zajednički primio i Dodika i opoziciju iz RS, dok ih je ranije uvijek primao odvojeno. „To je znak da Vučić ne želi duboko ulaziti u te priče. Zagovaranje povezivanja pitanja Kosova i RS je dio Dodikove politike i nije ništa novo. No obnova te priče nije ozbiljno tretirana na sastanku. To nije realno i nije nikakvo rješenje da se od jednog problema prave četiri“, kaže Janjić.

„Objektivno, to bi otvorilo probleme prekrajanja granica i to bi moglo ići i do prekrajanja granica Srbije. Otuda ona kontra (predsjednika SDA) Bakira Izetbegovića sa Sandžakom. A sve to sve više nervira javnost. Vrijeme je da se Dodiku kaže da s tim prestane. Ja sam tako i razumio Vučićev poziv na suzdržanost“, navodi Janjić.

S druge strane, činjenicu da je Vučić pozivao na smirenost Dušan Spasojević vidi kao konstantu na prvi pogled šizofrene politike Vučićeve Srpske napredne stranke. „U Srbiji vidimo histerične ministre i Vučića koji ih smiruje, a ovo je ista priča na regionalnom nivou. Dodik je neformalni dio velike naprednjačke koalicije. Šalju se miješane poruke koje bi trebale pokriti spektar birača od krajnje radikalskog dijela, do onih koji su nekada glasali za Demokratsku stranku“, kaže Spasojević.

Dobro uigrani par - bakir Izetbegović retorički parira Dodiku

Dobro uigrani par - bakir Izetbegović retorički parira Dodiku

Milivoj Bešlin primjećuje da Vučić nije reagirao nakon Dodikovih huškačkih izjava. Umjesto toga, on neprestano ponavlja da je Srbija „jamac“ Dejtonskog mirovnog sporazuma. „To je stara manipulacija srpske političke elite koja datira još iz vremena Miloševića, a slično se ponaša i Hrvatska. Srbija i Hrvatska nisu nikakvi jamci Dejtona, niti su protektori BiH, one su pariško-dejtonski mirovni ugovor potpisale kao sudionice u ratu na teritoriji BiH, a taj rat je imao obilježja međunarodnog konflikta", kaže ovaj povjesničar.

„Jamci Dejtona se isključivo nalaze u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira (PIC), u kojem ne sjede predstavnici ni Srbije ni Hrvatske. Sve drugo je čista teritorijalna pretenzija i Srbije i Hrvatske. S druge strane, Dodik ne bi mogao izgovarati sve to što je izgovarao, kad ne bi, uz podršku Moskve koja se jasno pokazuje kroz blokiranje donošenja odluka PIC-a, imao i podršku Beograda“, uvjeren je Bešlin.

A sada – autocesta

U matricu se uklapa to što nakon zapaljive retorike slijedi ekonomska suradnja. Naime, najavljeno je da osmog listopada tročlano Predsjedništvo BiH dolazi u Beograd na trilateralni sastanak Srbije, BiH i Turske. Tada će biti položen i kamen-temeljac za izgradnju autoceste Sarajevo-Beograd.

Danas navodno na rubu rata, sutra navodno u procvatu ekonomskih odnosa. I tako u krug, dve desetljeća nakon okončanja ratova na prostoru nekadašnje Jugoslavije.

Preporuka uredništva