Teror vojne hunte u Mijanmaru, oružje stiže i iz Srbije | Politika | DW | 01.08.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Mijanmar (Burma)

Teror vojne hunte u Mijanmaru, oružje stiže i iz Srbije

Od puča u Mijanmaru prošlo je godinu i po dana, a vojna hunta nastavlja teror nad civilnim stanovništvom. Prema podacima Ujedinjenih naroda, tamošnji režim se oružjem snabdijeva iz Rusije, Kine i Srbije.

Oficiri na vojnoj paradi u Najpjitawu, Mijanmar

Oficiri na vojnoj paradi u Najpjitawu, Mijanmar

Smrt koja dolazi iz zraska postala je dio svakodnevice u Mijanmaru (ranije Burma): vojna hunta bombardira sela, puteve i polja. Ubijaju civile, a tisuće ljudi su u bjegu, navodi se, između ostalog, u nedavno objavljenom izvještaju organizacije za ljudska prava „Kachin Women's Association". Ta bombardiranja su, kako se dodaje, direktna odmazda za poraze vojne hunte u strateški važnim oblastima, posebno duž glavnih puteva u zemlji.

Hunta je prije godinu i po dana, 1. veljače 2021, izvela vojni puč protiv vlade dobitnice Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi. Od tada je na vlasti i pokušava ugušiti svaki oblik protesta ili otpora.

„Obrazac koji se stalno ponavlja"

Izvještaj „Kachin Women's Association" odnosi se prije svega na državu Kachin na sjeveru Mijanmara, ali i na susjedne regije – i pokazuje kolika je brutalnost režima: jedan mladi par je ubijen u pokušaju da pobjegne iz svog sela; u gradu Myitkyina, na spavanju je ubijen sedmogodišnji dječak dok su trupe režima neselektivno pucale na kuće…

Spaljeno selo Mingin u regiji Sagaing

Nakon zračnih napada mijanmarske vojske: spaljeno selo Mingin u regiji Sagaing

Autori izvještaja navode da je „neselektivno granatiranje civilnih područja obrazac koji se stalno ponavlja". Pritom Kachin nije jedina regija gdje se to događa: nacionalne, lokalne „Snage narodne obrane", koje su formirane nakon puča, neke samostalno, a neke i zajedno s organizacijama pobunjenika, bore se protiv hunte i diktatora Mina Aunga Hlainga.

Do početka srpnja, Ujedinjeni narodi su registrirali u toj zemlji jugoistočne Azije gotovo 1,12 milijuna interno raseljenih osoba. Od toga je nakon puča raseljeno njih 769 000. Prema podacima Organizacije za pomoć zatvorenicima AAPP, najmanje 2123 osobe su ubijene, a ujedno se procjenjuje i da je neprijavljenih slučajeva ubojstava veoma visok. Također, uhapšeno je više od 14 800 ljudi, od kojih je većina i dalje iza rešetaka.

Prvo pogubljenje poslije više desetljeća koje se dogodilo prošlog ponedjeljka (25.7.) izazvalo je proteste u svijetu. Smrtne kazne izvršene su nad četvoricom muškaraca, uključujući i bivšeg zastupnika i hip-hop umjetnika Phyo Zeya Thaw (41), i istaknutog demokratskog aktivista Kyaw Min Yu (53), poznatog kao „Ko Jimmy". UN, SAD i njemačka vlada oštro su osudile te egzekucije.

Protesti protiv vojune hunte u Yangonu, Mijanmar (3.3.2022.)

Protesti protiv vojune hunte u Yangonu, Mijanmar (3.3.2022.)

Oružje i iz Srbije

Uzroke terora vojne hunte aktivisti za ljudska prava pronalaze i u inozemstvu. To što režim može nekažnjeno djelovati u velikoj mjeri je posljedica nesposobnosti međunarodne zajednice, smatra šef mreže „Progressive Voice" Khin Ohmar. A specijalni izvjestitelj UN-a Tom Andrews je poslije pogubljenja postavio pitanje: „Što još treba učiniti vojna hunta da bi svjetska zajednica bila spremna poduzerti odlučnu akciju?"

Plan za zaustavljanje nasilja koji je u travnju 2021. donijela zajednica država Jugoistočne Azije Asean propao je. Sankcije koje je Zapad uveo protiv vojnog režima takođe imaju mali efekat. Jedinstva u svijetu po tom pitanju nema: prema izvještaju UN-a iz veljače, Rusija, Kina i Srbija su i nakon puča opskrbljivale režim oružjem.

Dokumentarac koji je „Amnesty International" objavio u svibnju govori o pojačanim vojnim zračnim napadima na civilna područja – između ostalog i „modernijim borbenim avionima, uključujući ruske i kineske".

Zahtijjevi organizacija za ljudska prava da se uvede globalni embargo na oružje postaju sve hitniji. Međutim, malo je vjerojatno da će do toga doći u Vijeću sigurnosti UN-a, zbog prava veta Rusije i Kine.

General Min Aung Hlaing

Vlatodržac koji je vojnim pučem došao na vlasti: general Min Aung Hlaing

Kritičari vojnog režima u više navrata su iskazali solidarnost s narodom Ukrajine – i tražili od međunarodne zajednice da ne zaboravi stanovništvo Mijanmara. „Godinu i pol dana iz Mijanmara stižu samo tragične vijesti", piše u komentaru mijanmarskog portala „The Irrawaddy": „Svijet i dalje gleda, režim i dalje ubija".

ng/epd

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu