Terminal na Krku: želi li Hrvatska novog gubitaša? | Gospodarstvo | DW | 24.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Terminal na Krku: želi li Hrvatska novog gubitaša?

Tek uz velike muke su uopće prispjele ponude za terminal LPG na Krku i to kapaciteta kojeg većina stručnjaka smatra da je daleko od isplativog. Ipak, službeni Zagreb ustraje u ovom projektu.

LNG-Tankschiff (picture-alliance/ANP/L. Van Lieshout)

Gdje god se gradi, LNG terminal treba biti interes čitave regije i milijuna stanovnika

Iako je rok za zakup kapaciteta budućeg plutajućeg LNG terminala na Krku dvaput produljivan zbog premalog interesa, rezultati opet nisu ohrabrujući. Ovaj su put interes za obvezujući zakup pokazale samo dvije tvrtke i to obje iz Hrvatske. INA i HEP zainteresirani su za zakup 520 milijuna kubika plina godišnje (INA za 120 milijuna, a HEP za 400 milijuna), što je samo petina od ukupno 2,6 milijardi koliki je planirani kapacitet budućeg krčkog terminala. To je jedva trećina od 1,5 milijardi kubika plina, što je prema procjenama stručnjaka minimum da bi investicija bila isplativa.

A kada tome još pridodamo činjenicu da se HEP javio u zadnji trenutak, dan uoči isteka roka i to ne samoinicijativno nego tek na poziv države, postavlja se pitanje može li krčki plinski terminal funkcionirati na tržišnim osnovama. Je li riječ o još jednom političkom projektu, osuđenom na tržišni neuspjeh?

Do isteka roka pristigla je i jedna neobvezujuća ponuda za još 300 milijuna kubika, a navodno je riječ o ponudi iz Mađarske. Unatoč snažnom lobiranju hrvatske i američke strane koja u krčkom LNG terminalu vidi ključni infrastrukturni energetski projekt u regiji i za kojeg se tvrdi kako će „pridonijeti regionalnoj diverzifikaciji i sigurnosti opskrbe“, mađarske kompanije nisu poslale obvezujuću ponudu.

Krotien - Insel Krk (DW/D. Romac)

Ovdje bi trebao biti izgrađen novi LNG terminal

Zasad je nejasno kako će ta ponuda biti tretirana, s obzirom na to da je rok za prikupljanje neobvezujućih ponuda odavno istekao. Čak i kad bi se ta neobvezujuća ponuda tretirala kao obvezujuća, to je opet dvostruko manje od potrebnog minimuma da bi terminal poslovao bez gubitaka. 

Plaćat će građani Hrvatske?

Drugi krug prikupljanja ponuda pokazuje da krčki LNG tako zasad ostaje samo strateški projekt države, ali ne i hrvatskih i regionalnih energetskih kompanija koje za njega nisu zainteresirane. No čini se da to ipak neće ugroziti projekt. Sudeći po izjavama ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, država je čak u slučaju malog interesa kompanija spremna sufinancirati LNG na Krku. 

Da ne treba previše dvojiti o njegovoj budućnosti svjedoči i ponuda HEP-a. Ta će tvrtka u državnom vlasništvu, prema neslužbenim informacijama, s 50 milijuna eura sudjelovati u dokapitalizaciji tvrtke LNG Hrvatska koja vodi projekt vrijedan ukupno 250 milijuna eura. 
Iz tvrtke LNG Hrvatska nakon objave obeshrabrujućih rezultata nisu odgovarali na naše pozive, a treći krug postupka za obvezujući zakup očekuje se u siječnju. Energetski stručnjak i bivši direktor INA-e Davor Štern, koji je od početka bio skeptičan prema ovom projektu, kaže za DW kako je svjestan da postoji snažna želja da se ovaj projekt napravi, unatoč njegovoj tržišnoj neisplativosti. 
Hrvatska vlada, po njegovim riječima, ima pravo donijeti odluku o subvenciji plinskog terminala, ali Štern upozorava kako će to na kraju opet platiti potrošači. Slaže se da LNG predstavlja element energetske sigurnosti, što je dobro, ali istodobno nudi i skuplji plin, a razliku u cijeni "netko uvijek mora platiti".

"Dok god postoji mogućnost snabdijevanja jeftinijim prirodnim plinom, bez obzira na to odakle taj plin dolazi, iz Rusije, a sutra i iz Azerbejdžana i Turkmenistana, pa čak i iz Izraela i Egipta, tržište neće biti zainteresirano za skuplji plin iz LNG terminala, ni u Hrvatskoj, ni u regiji", kazao nam je Štern odgovarajući na pitanje o mogućoj prodaji plina iz krčkog LNG-a susjednim zemljama, od Slovenije do Srbije. 

Plin

Udio plina iz Hrvatske u domaćinstvima pada

Domaćeg plina sve manje

Za razliku od Šterna, energetski stručnjak Igor Dekanić uopće nije pesimističan kada je riječ o krčkom terminalu. Štoviše, uvjeren je da LNG ima perspektivu i smatra da ga treba realizirati. Po njegovom mišljenju, ovdje nije riječ o političkom nego o tržišnom projektu koji bi itekako mogao biti isplativ. 
Upozorava kako samo treba analizirati potrošnju plina u Hrvatskoj i činjenicu da proizvodnja plina u Hrvatskoj drastično pada i da je pad proizvodnje iz prirodnih ležišta brži nego što se očekivalo. Hrvatska, prema njegovim riječima, sada troši nešto više od tri milijarde kubičnih metara plina, a 40 posto svojih potreba podmiruje iz domaće proizvodnje. Prije dvije godine podmirivala je iz vlastitih plinskih polja 60 posto. Dekanić stoga ne bi bio iznenađen da terminal bude isplativ i s dosad pristiglim ponudama. 

Osim toga, Dekanić je uvjeren kako će osim zakupljenih kapaciteta, tvrtka LNG Hrvatska moći će prodavati plin i drugim zainteresiranima i u Hrvatskoj i u regiji. Ne slaže se ni s tezom da će plin iz LNG-a biti skuplji 30 posto od ruskog plina. "Tko kaže da će biti skuplji za 30 posto? To je isto neka mantra. Prirodni plin danas je jeftiniji nego ikad u posljednjem desetljeću, a američki je plin na američkom tržištu dvostruko jeftiniji od cijene ruskog plina. U Europi je skuplji, no to ovisi o cijeni transporta. Kada je Litva izgradila LNG terminal i počela uvoziti plin s trećih tržišta, Gazprom je trenutačno pojeftinio isporuke svog plina. Čim imate konkurenciju na tržištu, to stvara potpuno nove uvjete za one koji su do jučer bili monopolisti. To je logika LNG-a u cijeloj Europi pa tako i u Hrvatskoj", objašnjava ovaj stručnjak. 

Sve u svemu, Dekaniću projekt LNG-a na Krku "uopće ne izgleda loše" jer će sljedećih nekoliko godina, koliko će trajati izgradnja terminala, domaća proizvodnja dodatno pasti zbog čega treba računati da će potreba za LNG-om rasti. Dekanić upozorava kako je temeljna prednost ovakvog projekta energetska sigurnost i diverzifikacija opskrbe, što je i suština europske energetske politike i temeljna logika izgradnje plinskog terminala. 

Mirela Ahmetović

Mirela Ahmetović, načelnica općine Omišalj je ogorčena protivnica terminala koji bi trebao doći u njen gradić na Krku.

„Pljačka građana da bi se dodvorili velesili“ 

Na Krku ne kriju zadovoljstvo "fijaskom natječaja" za zakup kapaciteta. Načelnica općine Omišalj Mirela Ahmetović na čijem bi području trebao biti postavljen plutajući LNG terminal i koja se žestoko protivi ovom projektu, sada podsjeća vodstvo tvrtke LNG Hrvatska na njihovo obećanje da se projekt neće realizirati ako ne bude zainteresiranih za minimalno 1,5 milijardi kubika.

"Očito smo u Omišlju još 2017. bili u pravu kada smo tvrdili da nitko razuman neće na štetu svojih građana kupovati skuplji plin samo da bi se dodvorio kakvoj velesili. Samo je Hrvatska spremna pljačkati svoje građane ne bi li se umilila američkim i europskim klaunovima. Niti jedna inozemna kompanija nije zainteresirana kupovati preskupi plin iz LNG-a. Nitko osim Hrvatske koja sada, navodno, prisiljava HEP da zakupi kapacitet. A tom istom HEP-u plin iz LNG-a ne treba jer ima cjevovodnog, jeftinijeg plina", ističe načelnica Omišlja.

Načelnica Omišlja naglašava i kako je ovaj projekt "prije svega nezakonit", što će općina Omišalj "dokazati pred hrvatskim pravosudnim institucijama u postupcima koji su u tijeku". 

Preporuka uredništva