Teški dani za zemlje Perzijskog zaljeva

Ovog tjedna je otvoren velesajam u Abu Dhabiju i istaknut je veliki plakat: Invest with us, investirajte s nama, a na svečanosti otvorenja je došao i ministar industrije Sultan Ahmed al‑Džaber. „Gradite s nama, ulažite s nama i proizvodite u Emiratima“, poziva al‑Džaber ulagače u svoju zemlju.

Riječ je o pokušaju vladara u državama Zaljeva da vrate stari sjaj Emiratima kao privlačnoj gospodarskoj lokaciji. „Posljednja dva mjeseca zbližila su nas kako bismo postali jači“, kaže emiratski poduzetnik Abdulah Hasan al‑Muaini. „Gospodarstvo je unatoč svemu i dalje stabilno i ostat će stabilno.“

No sjaj metropola Abu Dhabija i Dubaija pretrpio je duboke ogrebotine. Šok je i dalje velik: iranski dronovi i rakete u vrlo kratkom roku uništili su poslovni model bogatih zaljevskih država, koji se godinama gradio velikim novcem – sliku mirnih, sigurnih i time privlačnih zemalja za imućne turiste i poslovne ljude.

Turista - jednostavno više nema

Prizori paničnih turista koji su zaglavili u Dubaiju i dronova iznad gradske panorame bili su katastrofa za PR‑stratege u Zaljevu. „U prvim tjednima rata Emirati su pretrpjeli najviše napada dronovima i raketama, čak i više od Izraela. Za zaljevske države ovaj je rat potpuna katastrofa, a posebno za Emirate“, kaže Sebastian Sons, stručnjak za Zaljev iz instituta Carpo.

„Razlog je to što su ranjivi s više strana", objašnjava. Ne radi se samo o naftnoj industriji, nego i o ugledu trgovinskog čvorišta i turističkog odredišta. Krajem veljače je oko 30.000 njemačkih turista ostalo zaglavljeno u regiji, Dubai kao turističko odredište trenutačno praktično ne postoji. Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova doduše je prije nekoliko dana ukinulo službeno upozorenje o putovanjima, među ostalim i za Ujedinjene Arapske Emirate.

Thorsten Schäfer iz Njemačkoga turističkog saveza navodi da „u posljednjim tjednima niti jedan njemački turist nije tamo otišao na paket-aranžman". "Sve njemačke putnike koji su ondje boravili vratili smo kući, djelomice o vlastitom trošku.“

Ogromna gospodarska šteta

Gospodarska šteta za Ujedinjene Arapske Emirate i njihove susjede golema je – tim više što je istodobno glavno poslovno uporište zaljevskih država, prodaja nafte i plina, teško stradalo zbog krize i zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Rafinerije nafte u Saudijskoj Arabiji također su bile na meti napada, kao i postrojenja za vađenje plina u Kataru.

Ovog je tjedna došlo do novih napada na Ujedinjene Arapske Emirate – planuo je i naftni terminal u luci Fudžajra. Ta luka ima veliko strateško i gospodarsko značenje jer preko nje Emirati mogu izvoziti naftu bez prolaska kroz Hormuški tjesnac.

Time se samo djelomično mogu nadoknaditi gubici. Iranska blokada Hormuškog tjesnaca je "neprihvatljiva", izjavio je emiratski ministar energetike Suhail al‑Mazrui. Njegova zemlja je spremna i na nove napade Irana, ali je uvjerena i u vlastitu vojnu snagu: „Nemam nikakvih sumnji u naše sposobnosti. No te ćemo sposobnosti uskoro podići na višu razinu.“ Dodaje i kako će UAE proširiti vlastitu vojnu industriju.

Hoće li Emirati ući u rat?

No znači li „podizanje na višu razinu“ i aktivnije uključivanje Emirata u rat protiv Irana? Sons objašnjava: „Emirati nedvojbeno imaju učinkovito ratno zrakoplovstvo i u prošlosti su dokazali da znaju voditi ratne operacije, za razliku od nekih drugih zaljevskih država.“ Istodobno su svjesni da moraju balansirati između pritiska i diplomacije: Iran je „susjed kojeg se ne može jednostavno ignorirati, kojeg se ne može jednostavno bombardirati i s kojim se, na ovaj ili onaj način, mora živjeti“.

To što su upravo Emirati bili izloženi tako snažnom iranskom napadu ima više razloga: nisu samo zemljopisno posebno blizu Iranu, nego su potpisali i Abrahamove sporazume, normalizirali odnose s Izraelom i bliski su saveznici SAD‑a. Time su Iranu posebno trn u oku.

Reakcija zaljevskih država na iranske napade zasad se svodi na oštre riječi. Vojno se nijedna od njih izravno nije uključila u sukob.

Tko je tu glavni?

Osim toga, čini se da u Zaljevu ne vlada potpuna sloga. Emirati su oštro kritizirali susjede zbog izostanka zajedničke obrambene strategije i istupili iz organizacije zemalja izvoznica nafte OPEC. To se vjerojatno nije svidjelo Saudijskoj Arabiji, de facto najutjecajnijoj zemlji unutar te skupine.

Nadmetanje oko cijene nafte među zaljevskim državama moglo bi se dodatno zaoštriti kada se ponovno otvore izvozni putovi. Tada će, po svemu sudeći, sve zaljevske zemlje željeti ponajprije jedno: prodati što je moguće više nafte i plina. „Kad sukob završi i ponovno nesmetano poteku isporuke nafte Emirati, ali i Saudijska Arabija – sve zemlje s raspoloživim proizvodnim kapacitetima – učinit će sve da prodaju što više nafte", vjeruje američki ministar za energetiku Chris Wright.

„Već nekoliko godina svjedočimo postupnom udaljavanju Ujedinjenih Arapskih Emirata od drugih zaljevskih država, ponajprije Saudijske Arabije“, kaže Sons. To se vidi i u regionalnim sukobima poput onih u Jemenu i Sudanu gdje dvije države podržavaju različite skupine. „Radi se i o prevlasti u tumačenju i vodstvu unutar zaljevskih država. U Emiratima se gleda vrlo kritično na to što je Saudijska Arabija uvjerena kako je upravo ona glavna zemlja."

I Dubai može "puknuti"

Unatoč svim napetostima, morat će se nastaviti suradnja među državama Perzijskog zaljeva, smatra Sons – primjerice na području obrambene suradnje ili izgradnje zajedničkih logističkih koridora kako bi se smanjila ovisnost o Hormuškom tjesnacu i otvorile alternativne prometne rute.

Istodobno, sve te države velesajmovima i marketinškim spektaklima nastoje svim sredstvima popraviti vlastiti imidž kako bi se što prije zaboravile strahote rata. „Model Dubaija je atraktivan i snažan, ali nije neuništiv. Što rat dulje traje, to će biti veća šteta za njegov ugled", upozorava Sons.

Sve tamošnje zemlje se nadaju da će jednog dana ponovno postati ono što su nekoć bile: privlačne lokacije na Perzijskom zaljevu. U luksuznim sajamskim dvoranama Abu Dhabija u to se uopće ne sumnja. Barem ne službeno.