„Njemačka ulaže u Srbiju zato što ju vidi na europskom putu“

Put Srbije prema Europskoj uniji definitivno vodi preko Berlina, kaže Tanja Miščević. Srbijanska ministrica za europske integracije ovoga je tjedna imala čitav niz sastanaka u glavnom gradu Njemačke. U intervjuu za DW naglašava da je Berlin „vrlo zainteresiran za Srbiju, i gospodarski i bilateralno – kroz velike investicije, ogroman broj ljudi koji su zaposleni u njemačkim kompanijama, kroz bilateralnu pomoć koja je godišnje definitivno najveća kada se usporedi sa svim ostalim državama."

„Njemačka ulaže u Srbiju upravo zato što ju vidi na europskom putu i što razumije taj europski put“, kaže Miščević i dodaje da je „Njemačka ujedno i uzor Srbiji na mnogim područjima – od vladavine prava i medijskih sloboda, preko ekonomske snage i stabilnosti, pa do pitanja koja se odnose na zelenu tranziciju i energetsku diverzifikaciju."

Na pitanje kakvi su danas odnosi Beograda i Berlina i jesu li lošiji otkako je na vlasti koalicija socijaldemokrata, zelenih i liberala, ministrica odgovara kako ne misli da su se odnosi pokvarili, ali ukazuje da pitanja kao što je npr. dijalog Srbije i Kosova, snažno oblikuju odnose Njemačke i Srbije. „I to ne negativno, naprotiv“, kaže. „Fokus je sada na dijalogu, a druga područja, reforme, idu iza toga kao tema."

Sankcije Rusiji?

„Pritom nikako ne bi trebalo zaboraviti ni novu geostratešku situaciju nastalu zbog rata u Europi, rata u Ukrajini, koji je također jedan od elemenata različitog stava između Srbije i Njemačke“, naglašava Miščević.

Odgovarajući na pitanje zašto Srbija ne uvede sankcije Rusiji i tako se uskladi s vanjskom politikom EU-a, ministrica naglašava da je to samo jedan od elemenata vanjske politike i podsjeća da Srbija podržava teritorijalni integritet Ukrajine i osuđuje rusku agresiju.

„Uz EU, ali i uz druge države, smo stali kada je donošen veliki broj rezolucija Opće skupštine UN-a, Vijeća Europe, OESS-a, UNESCO-a… Mi tu nismo neutralni. Mi smo u tom sukobu na strani svih onih koji vrlo ozbiljno promatraju rat u Ukrajini, kao opasnost za sigurnost Europe", kaže Miščević.

„Mi smo se i ovdje u Berlinu suočili s tim kritikama i objašnjavali da postoje razlozi (za neuvođenje sankcija) vezani za dijalog, za potpunu ovisnost o ruskom plinu i nafti. (…) I treća važna stvar, to je taj emotivni stav građana koji dobro znaju što znači biti pod sankcijama.“

„Crvene crte" Srbije

Govoreći o dijalogu Srbije i Kosova, Miščević ocjenjuje da je nedavni posjet američke delegacije Beogradu „poticaj za nešto što je preostali posao od Briselskog sporazuma, a to je formiranje Zajednice srpskih općina". „To nije hir Srbije", kaže ministrica, „to je nasušna potreba Srba kao kolektiviteta da njihova prava budu zaštićena.“

Naglašavajući da ona nije uključena u dijalog, Miščević ipak izjavljuje da je „Srbija uvijek za razgovor i dijalog, ali uz vrlo jasne 'crvene crte': NE priznavanju neovisnosti i NE članstvu u Ujedinjenim narodima."

Čestitka Hrvatskoj na ulasku u Schengen i eurozonu

Ministrica je također ispričala što je čula od hrvatskih dužnosnika kada je početkom siječnja bila u Zagrebu, na proslavi Božića u organizaciji Srpskog narodnog vijeća. Kaže da su joj svi sugovornici zajamčili da je u nacionalnom interesu Hrvatske približavanje zapadnog Balkana Europskoj uniji i izražava uvjerenje da je ta rečenica „nužna i potpuno iskrena". „Tu Hrvatska ima vrlo značajnu i odgovornu ulogu da pomogne u procesu eurointegracije, da nam prenese svoja znanja i iskustva", objasnila je Miščević.

Ali je dodala: „Time ja ne kažem da su bilateralna pitanja koja ostaju i koja su također bila predmet našeg razgovora prilikom tog kratkog posjeta laka za rješavanje. Ona su posljedica 90-ih godina i ona će svakako u kontekstu procesa eurointegracije biti predmet našeg daljnjeg razgovora. Čestitamo Hrvatskoj na uspjehu i ulasku u Schengen i pristupanju eurozoni. Sve su to jako važne poruke da država napreduje i kada postane članica Europske unije", naglasila je ministrica.

U intervjuu za DW ministrica za europske integracije Tanja Miščević govorila je i o tome lobira li Srbija protiv vizne liberalizacije za građane Kosova te kako odgovara kada se suoči s kritikama na račun projekta „Otvoreni Balkan“. Cijeli intervju možete pogledati ovdje:

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu