Tamo gdje se hercegovačke vinske ceste spajaju sa svjetskim | Priča dana | DW | 14.03.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Tamo gdje se hercegovačke vinske ceste spajaju sa svjetskim

Sunce, kamen i vrijedne ruke - to je tajna visokokvalitetnih hercegovačkih vina. Obitelj Matić već u sedmoj generaciji se bavi vinogradarstvom. Njihova vina su blagdan za nepce - i imaju posebnu glazbenu notu.

Trgovina u Sarajevu s autohtonim vinima iz Bosne i Hercegovine

Trgovina u Sarajevu s autohtonim vinima iz Bosne i Hercegovine

Uz okus Mediterana te obilje maslina i smilja na terasastoj uzvisini i plodnoj crvenici – Antonio Matić, student završne godine vinogradarstva i vinarstva Sveučilišta u Zagrebu, nakon položenih ispita u siječanjskom i veljačkom roku, odlazi izravno u svoje vinograde na Bodenicima, krševitim brdima nad Trebižatom, na oko 150 metara nadmorske visine. Već unatrag sedam generacija njegova se obitelj bavi vinarstvom i vinogradarstvom.

„Još 1870. godine, sve je započeo naš predak Nikola Matić, da bismo danas, na oko 30.000 čokota vinove loze, na oko šest hektara, na više lokacija, godišnje proizvodili između 30 i 35 tisuća litara naših autohtonih vina. To su visokokvalitetna vina, od ekstraklasnog grožđa, uključujući žilavku, blatinu, trnjak, žilavku barrique, blatinu barrique. Ali tu je i roze, koji je i kod nas sve više tražen. Sve ovo se proizvodi u skladu s GLOBALG.A.P.-standardima kvalitete", priča Matić.

Antonio Matić u svom vinogradu

Antonio Matić u svom vinogradu

Vino je glazba

Trebižat, mali gradić pored Čapljine na jugozapadu Hercegovine, gdje se nalazi vinarija obitelji, ima dugu glazbenu tradiciju, posebno u klapskom pjevanju i limenoj glazbi. A vrhunska vina i dobra glazba često idu skupa – ta ideja vidno se prožima kroz vina obitelji Matić. „Soprano – sopran, Con Brio – život, Da Capo – od početka, Con Animo – kao s dušom, Al Fine – do kraja i Gran Cassa – velika kuća; naša su vinska čeda u buteljama, naša vina s pričama, vizualnim i tekstualnim. Doslovno, na poleđini svake boce vina je cijela mala glazbena priča, pa nam je i slogan: Od solista do orkestra. Dakle, naša vina i obrazuju", šali se Matić.

On je najstariji sin u obitelji i priča kako je njegov otac Ozrenko 2008. godine utemeljio vinariju. Otac, velikih šaka, također agronom, vrijedno radeći u vinogradu, dodaje „kako bi država ipak trebala više voditi računa o autohtonim vinima te njihovoj zaštiti i promociji, uz čast te poštovanje i svim drugim vinima na domaćem tržištu". Matići su vinari koji prednjače i u ekološkoj proizvodnji vina, što je sve bitnija značajka ekološki osviještenim kupcima.

Vino je ljubav

Vina obitelji Matić iz Trebižata odlaze i piju se diljem svijeta, pa tako i u stilskoj prodavaonici autohtonih vina Harisa Krese u centru Sarajeva, koja već kroz svoja stakla privlači unutra.

Haris Kreso prodaje autohtona vina iz Bosne i Hercegovine (DW/N. Penava)

Haris Kreso prodaje autohtona vina iz Bosne i Hercegovine

Kreso, stručnjak za vina, koji je od hobija, marljivo učeći, napravio biznis, kušajući žilavku obitelji Matić, uz tvrdnju o beskrajno dobrom okusu ovoga vina, ukazuje i na autentičnost vinskih etiketa Matića. One se mogu usporediti s bilo kojim svjetskim brendiranim vinom, „a moguće da je i više od toga".

„Očevi su predali štafete sinovima, a oni su unaprijedili prenesena znanja novim tehnologijama i znanjima, što je rezultiralo ekspanzijom i popularnošću domaćih vina. Bosanskohercegovačka vina su definitivno u ekspanziji, kako kvalitetom, tako i popularnošću“, ističe Kreso.

Vino je znanost

Milenko Blesić dobro poznaje rad obitelji Matić. On je redovni profesor za znanstvena područja biotehnologija, tehnologija vrenja i fermentacijske tehnologije na Sveučilištu u Sarajevu i jedan je od vodećih znanstvenika za vina u Bosni i Hercegovini. Predočavajući vinogradarsko-vinarsku sliku Bosne i Hercegovine on kaže da se „uz relativno nepouzdane statističke podatke o vinogradarsko-vinarskim potencijalima zemlje, može reći da se danas u Bosni i Hercegovini nalazi nešto preko 4.000 hektara vinograda."

Dr. Milenko Blesić

Dr. Milenko Blesić

Tijekom zadnjih desetljeća vinogradarstvo i vinarstvo se, istina sporo, ali ipak šire i na druga područja izvan Hercegovine. "Na području sjeverne Bosne već ima prvih većih vinograda, uglavnom s vinskim sortama prilagođenim hladnijim uvjetima uzgoja. Tako se količina vina proizvedena u sjevernoj Bosni približava godišnjoj količini od pola milijuna litara, a prvi vinogradi se javljaju i na područjima gdje ih donedavno uopće nije bilo, npr. Žepče, Brčko, Usora“, objašnjava Blesić.

Vino i novac

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK BiH), sa sjedištem u Sarajevu, nedavno je izdala brošuru o proizvođačima vina u BiH, što je svojevrsni put ka značajnijoj promociji i plasmanu autohtonih vina na međunarodnim tržištima.

„Vrijednost izvoza vina, na godišnjoj razini, iznosi nešto preko 6,5 milijuna konvertibilnih maraka (oko 3,3 milijuna eura), dok je uvoz mnogo veći i iznosi preko 27 milijuna KM (oko 13,8 milijuna eura). Ključne zemlje izvoza su zemlje EU-a, posebno Njemačka, ali i naši susjedi. Međutim, bh. vina se mogu naći i na kineskom tržištu, te na tržištu SAD-a i Rusije, što je veliki uspjeh za domaće proizvođače“, kaže Tijana Muhamedagić iz VTK BiH.

Vina obitelji Matić

Glazbena poduka na vinima obitelji Matić

Vino i njegovo podrijetlo

Vinari Matići vode računa o kvaliteti svojih vina, ali i o njihovom ugledu, te prepoznatljivosti. I marketinški stručnjaci Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu (EFSA) naglašavaju da je ovdje upravo ključ u autohtonosti, unikatnosti, tradiciji i tzv. home-made proizvodnji, posebno ako se ozbiljno računa na inozemna tržišta.

„Kroz isticanje autohtonog podrijetla bosanskohercegovačkih vina naši vinari mogu brendirati nazive svojih proizvoda. Autohtonost podrazumijeva unikatnost, a unikatnost je ono što današnji potrošači vrednuju i spremni su, zbog toga, platiti višu cijenu od uobičajene, za tu kategoriju proizvoda“, objašnjava Denis Berberović, tajnik Katedre za marketing.

Dr. Denis Berberović

Dr. Denis Berberović

Nijemci oduševljeni hercegovačkim vinima

Antonio Matić, govoreći o obiteljskim planovima, za što „valja iskrčiti ljuti hercegovački kamen“, prisjeća se Nijemaca koji su kušali njihova vina i uspoređivali ih s njemačkim.

„Hercegovačka vina imaju jedan poseban mediteransko-jadranski štih, zbog puno sunčanih dana i upravo je to ono što vole Nijemci. To su vina koja su potpuno drukčija od njihovih, koja su jednako dobra, ali ipak posve drukčija, jer u našim vinima dominiraju egzotične voćno-tropske note", kaže Matić. On je aktivan i u udruženju BLAŽ (kratica od blatina i žilavka, op. a.), čiji je plan, uz vinski turizam, razvijati i hercegovačke vinske ceste. Njih su svojedobno počeli graditi, uz carske vinograde Hercegovine, još vlasti za vrijeme Austro-Ugarske.