Tamne stranice njemačke kolonijalne prošlosti | Politika | DW | 31.07.2018

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Tamne stranice njemačke kolonijalne prošlosti

Sud u New Yorku treba odlučiti o svojoj nadležnosti za tužbe pripadnika naroda Herero i Nama koji traže odštetu za zločine njemačke kolonijalne sile, počinjene početkom 20. stoljeća.

Deutsch-Südwestafrika Vertrag zwischen Leutwein u. Herero Maharero

Njemački vojnici i predstavnici naroda Herero 1895. u tadašnjoj njemačkoj koloniji Njemačka jugozapadna Afrika

„Herero više nisu njemački podanici (…). Unutar njemačkih granica će svaki Herero – s oružjem ili bez njega, sa stokom ili bez nje – biti odstrijeljen. Više ne primam žene i djecu, otjerajte ih nazad njihovom narodu i dozvolite da se i na njih puca." To je naredba general-pukovnika Lothara von Trothe koji je 1904. godine poslat da uguši pobunu u koloniji koja se službeno zvala Njemačka jugozapadna Afrika i nalazila na prostoru današnje Namibije. Trotha je eksplicitno rekao da je neophodno „uništiti naciju kao takvu" i u tome je imao podršku cara Wilhelma II.

Njemačka zataškava što može

Pripadnici naroda Herero i Nama, koji su se pridružili ustanku, sustavno su odsijecani od izvora vode, ubijani, izgladnjivani u koncentracijskim logorima, do smrti iscrpljivani fizičkim radom. Tako je ubijeno oko 100.000 ljudi. Ovaj zločin se smatra prvim genocidom u 20. stoljeću. Sramnu epizodu svoje povijesti Njemačka je dugo odbijala nazvati pravim imenom. Ni danas to ne čini jasno i glasno, insistirajući na tumačenju da genocidom mogu biti proglašeni samo masakri počinjeni nakon što je na snagu stupila Konvencija UN-a o genocidu 1951. No, 2016. je u jednom službenom dokumentu berlinskog Ministarstva vanjskih poslova navedeno da zločin u Namibiji može biti nazvan genocidom. Vlada je pojasnila da se tu radi o pojmu u „povijesno-političkoj raspravi", ali ne i u „pravnom smislu".

Namibia Geschichte Deutsch-Südwestafrika Gefangene Hereros

Zarobljeni pripadnici naroda Herero 1904/1905.

Namibija tako do danas nije dobila nikakvu odštetu. O tome vlade Njemačke i Namibije vode tajne pregovore. Većina medija u Namibiji zato više špekulira o tome nego što prenosi pouzdane informacije. Tako se piše da će se Namibija odreći odštetnih zahtjeva zbog genocida, a da će Njemačka zauzvrat plaćati toj zemlji velike iznose za razvojnu pomoć. Obje vlade to demantiraju.

Veleposlaniku je prekipjelo

Danas nije tako ugodno biti njemački veleposlanik u Namibiji. To je trenutno Christian Schlaga koji je u diplomatskim misijama već 30 godina (bio je, između ostalog, i veleposlanik u SAD-u i Portugalu), i koji je prije nekoliko tjedana, nimalo diplomatskim rječnikom, prenio da je sve češće cilj verbalnih napada, da ga vrijeđaju i nazivaju raznim pogrdnim imenima i da je to već postalo nepodnošljivo.

Bijes namibijske vlade je lakše razumjeti ako se ima u vidu da Namibija od vlade u Berlinu do danas nije dobila ni ispriku zbog genocida, a kamoli odštetu. „Narod gubi strpljenje", rekao je Maximilian Weylandt s namibijskog Instituta za istraživanje javne politike (IPPR): „Nakon više od dvije godine pregovora još nema rezultata, a neki ljudi se pitaju pregovara li Njemačka zaista s dobrom voljom i je li spremna saslušati kakve su potrebe Namibijaca." Prema posljednjim anketama, dvije trećine Namibijaca zahtijeva da Njemačka plati odštetu.

Namibia Geschichte Aufmarsch gegen aufständische Herero

Njemačka vojska kreće u pohod na pobunjene pripadnike naroda Herero i Nama

Plemenske starješine vrše pritisak

Pri tome anketa IPPR-a pokazuje da je manje od 50 posto ispitanih građana zadovoljno načinom na koji njihova vlada vodi pregovore – iako o tim pregovorima može saznati uglavnom samo nepouzdane informacije medija ili oporbe. Tradicionalne starješine naroda Herero i Nama smatraju da je vlada u Windhoeku suviše meka prema Berlinu. Te starješine ne sudjeluju u pregovorima i zato bi se za svoje sudjelovanje htjele izboriti sudskim putem – o tome će odlučivati sud u New Yorku. Njemačka je uložila prigovor na zahtjev plemenskih starješina.

Predvodnik njemačkog pregovaračkog tima, demokršćanski političar Ruprecht Polenz rekao je kako „je u interesu njemačke vlade da što prije okonča pregovore", ali priznaje i kako „je važno da rezultate pregovora ne prihvati samo namibijska vlada, već i narod". On prenosi i da je angažirana posebna radna skupina koja radi na formuliranju njemačke isprike i „planiranju projekata koji će biti ponuđeni posebno pogođenim skupinama stanovništva."

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva