Tajna portugalskoga gospodarskog oporavka | Gospodarstvo | DW | 03.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Tajna portugalskoga gospodarskog oporavka

Portugal se vrlo uspješno oporavio od gospodarske krize. Danas ima nadprosječnu stopu gospodarskog rata u EU-u. Recept uspjeha za DW otkriva ministar gospodarstva Manuel Caldeira Cabral.

Manuel Caldeira Cabral

Manuel Caldeira Cabral

DW: Portugalska stopa gospodarskog rasta je 2,7 posto, iznad europskog prosjeka. U čemu je tajna uspjeha Portugala?

Manuel Caldeira Cabral: Ukinuli smo politiku štednje koja je blokirala stopu rasta. Istovremeno smo nastavili raditi na konsolidaciji državnog proračuna i smanjivanju duga. Socijalna davanja držimo u granicama, ali je dohodak građana veći. Prvi korak je bio osvojiti povjerenje investitora, ali i ljudi. Drugi korak je bio program „capitalizar", koji je imao za cilj stvaranje boljih uvjeta za gospodarstvo, a posebno za mala i srednja poduzeća. Glavni izvor našega gospodarskog rasta su investicije i izvoz.

Socijaldemokratska stranka PSD dio je manjinske vlade zajedno sa Zelenima, komunistima i tzv. Lijevim blokom. U Njemačkoj vlada strahod komunista, kao i od manjinske vlade. Kako to funkcionira u Portugalu?

Kod mnogih pitanja mi se slažemo s drugim strankama, posebno kada je u pitanju politika štednje. Ali isto tako smo se složili da se možemo ne slagati oko drugih pitanja. Mi socijaldemokrati imamo drugačije poglede od Komunističke partije ili Lijevog bloka u mnogim stvarima, ali smo ipak svi jedinstveni u tome da uvijek pronađemo stabilno rješenje za vladu. To nam je omogućilo rješavanje mnogih problema koje smo svi smatrali presudnim za portugalsku ekonomiju: ponovno uspostavljanje gospodarskog rasta, bolje obrazovanje, stvaranje boljih uvjeta za život za sve građane. Možemo dakle surađivati, ali ipak se držimo i naših međusobnih razlika.

Lissabon, zračna luka

Kad je počela kriza i Portugal su napustili brojni mladi, obrazovani ljudi.

Lijeve stranke su posebno poticale na veće izdatke za socijalnu zaštitu. Kako državni proračun može ostati stabilan kada se istovremeno minimalni dohodak povećava ili se uvode novi državni praznici?

Uvjerili smo ljude da neće biti nikakvih smanjivanja. Čak smo neke troškove i povećali, posebno za najsiromašnije i najstarije. Ali, rast smo uvijek povezivali s rastom našeg bruto domaćeg proizvoda. Minimalna plaća je porasla, ali to nas ne čini manje konkurentnim, jer naša izvozna industrija ne ovisi samo o razini plaća, nego i o sposobnosti naših radnika, dobroj infrastrukturi i društvu koje dobro funkcionira. Također se trudimo započeti reforme s ciljem smanjenja birokracije i modernizacije države. Dakle, radimo na stvarima koje povećavaju kvalitetu i produktivnost i ne smanjuju plaće. Snižavanje plaća je uvijek najjednostavnije rješenje, ali to je uvijek i loše rješenje. Time se možda može povećati konkurentnost u kratkom roku, ali to nikada nije prava strategija za srednjoročnu i dugoročnu konkurentnost.

Isplati li se onda politika štednje?

Vjerujem da smo mi u Portugalu pokazali da alternativna politika može donijeti vrlo dobre rezultate. Da smo se i dalje držali politike štednje, vjerojatno ne bi došlo do tako nagloga gospodarskog rasta, kao ni povjerenja investitora. S druge strane odlučili smo se i protiv proširenje fiskalne politike. Našli smo pravi balans između fiskalne konsolidacije i gospodarskog rasta, stvaranja novih radnih mjesta, boljih uvjeta života i većeg povjerenja investitora.

Grčka lijeva vlada imala je sličan plan, ali nije uspjela. Kako ste Vi uspjeli izvesti diplomatski pothvatuvjeravanja Europske unije i posebno njemačke Savezne vlade u vašu politiku?

Naš odnos s Njemačkom je uvijek bio vrlo dobar. Njemačka je jedan od najvećih investitora u Portugalu. Naša industrija se jako promijenila i nastale su nove grane gospodarstva kao što su strojarstvo, automobilska industrija, softver i druge. Dio ove promjene postignut je i uz partnerstvo s njemačkim tvrtkama. Na primjer Siemens će uskoro otvoriti Centar za cyber-sigurnost u Portugalu. Volkswagen udvostručuje svoju proizvodnju u Portugalu, a ovdje sada ima i puno startup-tvrtki kao što su Zalando ili druge njemačke tvrtke koje se ovdje etabliraju zbog industrije ili turizma.

To se također kritizira. Ljudi su prisiljeni napustiti vlastite domove kako bi se napravilo više mjesta za hotele. Mnogi Portugalci sebi više ne mogu priuštiti kavu u svojim kvartovima. Tko na kraju krajeva profitira od toga?

Startup-tvrtke mijenjaju portugalsko društvo. Najstarija generacije na tržištu rada, u dobi između 55 i 65 godina, manje je kvalificirana od mladih između 25 i 35 godina. Mladi u Portugalu prosječno češće imaju fakultetske diplome, nego mladi u Njemačkoj. Upravo ta nova generacija mijenja društvo i privlači investitore iz inozemstva. Pored toga, mi smo stvorili instrumente koji financiraju tehnološki rast s ciljem podrške malim tvrtkama. Time otvaramo nova radna mjesta koja su potrebna ovoj mladoj generaciji.

Natpis prodaje se na balkonu

Kriza je mnoge natjerala na prodaju kuća i stanova.

Znači, priznajete da su druge generacije gubitnici ovakve politike?

Promjena znači i da će se stvoriti radna mjesta i za starije i niže kvalificirane radnike – za obrtnike i u proizvodnji. Imamo uravnotežen gospodarski rast, koji je praćen padom nezaposlenosti i smanjenjem nejednakosti. To je važno, jer želimo ne samo održivi rast, nego i inkluzivan rast, posebno sada, kada u mnogim dijelovima svijeta ima sve više nejednakosti.

Mnogi vaši kritičari to vide drugačije i vjeruju da oni koji slabije zarađuju ne mogu opstati u naciji start-upova. Biste li unatoč tomu svoju politiku nazvali socijaldemokratskom?

Da. Mi razvijamo politiku koja je inspirirana socijaldemokracijom. Politiku koja se brine o siromašnima i poboljšava obrazovni i zdravstveni sustav. Istovremeno, mi smo vrlo aktivni kada su u pitanju inovacije i gospodarstvo.

Intervju s portugalskim ministrom gospodarstva Manuelom Caldeira Cabralom vodila je Lea Fauth.

Portugal je jedna od europskih zemalja koje su najviše bile pogođene gospodarskom i financijskom krizom. U 2011. godini zemlja je morala uzeti kredit od EU-a i MMF-a u iznosu od 78 milijardi eura. Već 2014. Portugal je mogao napustiti program pomoći.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic