T-HT-u 83,9% internetskog tržišta Hrvatske

To su spajanje podržali i hrvatska Vlada i Deutsche telekom, vlasnici T-HT. Sukladno vlasničkom udjelu u T-HT-u, Deutsche telekom je za Iskon platio 51 milijun kuna, Vlada 42, a Fond branitelja 8 milijuna kuna. S obzirom na višegodišnje kritike zbog monopolske pozicije T-HT-a na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu, potpuno je nejasno zašto je Sanaderov kabinet odobrio tu kupovinu. Poglavito jer, kako je upozorio potpredsjednik HNS-Libre Jozo Radoš: "Telekomunikacijske usluge u Republici Hrvatskoj više su nego dvostruko skuplje nego u susjednim zemljama." Dok građani traže ukidanje telefonske pretplate, opozicija ustrajno Vladi postavlja pitanje, kao ono SDP-ovca Mate Arlovića, kada će se stati na kraj T-HTovoj samovolji: "Zašto se, zapravo, postojeći monopoli ne razbijaju?"

Prisvojili i podzemne telekomunikacijske instalacije

Građane dodatno ljuti što je T-HT prisvojio vlasništvo nad podzemnim telekomunikacijskim instalacijama, a čiju su izgradnju, primorani visokim cijenama telefonskih priključaka, investirali upravo oni. T-HT sada te kablove ostalim pružateljima usluga u fiksnoj telefoniji iznajmljuje po visokoj tarifi, čime Hrvatska ima jednu od najskupljih telefonskih usluga, ne samo u regiji nego i u Europi. I još k tome - rat telekomunikacijski tvrtki, ističe HNS-ovac Srećko Ferenčak: "Ja sam to nazvao džungla pod asfaltom, borba i neuvažavanje nikakve zakonitosti struke, uništavanje kabela."
T-HT na sve te kritike tek odgovara kako sve što rade, rade u skladu sa zakonima i načelima tržišnog natjecanja, pa i u slučaju kupovine Iskona. Tako Irena Jolić Šimović, izvršna direktorica T-HT-a, na primjedbe da je ta tvrtka platila dvostruko veću cijenu od one što ju je ponudio VIP za Iskon, ponavlja: "U pripremi transakcije, kao ozbiljna kompanija, T-HT je konzultirao i kontaktirao sve relevantne institucije i vodio samu transakciju u skladu s hrvatskim zakonima."

Konkurent VIPnet sumnja u poštene namjere

Predsjednica Uprave VIPnet-a Marie-Helene Magenschab tvrdi kako je prodaja Iskona bila obična namještaljka te da su oni odustali od kupovine nakon što je Iskon odbio dubinsku analizu svoga poslovanja. Za VIPnet je to i dokaz da Iskonu nikada i nije bila namjera ući u pravednu i otvorenu utrku ponuđača. Iz Iskona odgovaraju kako su prihvatili T-HT-ovu ponudu jer ona nije bila samo financijski najpovoljnija, nego im jamči očuvanje stvorenog brenda. "Ponuda T-HT bila je vrlo dobra iz razloga što je omogućila Iskonu da nastavi svoj razvojni put i da ostane samostalna kompanija koja će samostalno djelovati na tržištu", kaže Damir Sabol, predsjednik Uprave Iskona.
Alemka Lisinski, direktorica Korporativnih komunikacija T-HT-a tvrdi da će Iskon biti konkurencija T-Comu, jer bi Iskon mogao nuditi sve TK usluge s naglaskom na Internet i prijenos podataka kao što ih nudi i T-HT. Međutim, pravaš Tonči Tadić ne vjeruje u stvarnu tržišnu utakmicu: "To praktički znači da će Iskon biti planirana konkurencija, odnosno naštimana konkurencija HT-u i da može poslužiti za dampinško rušenje cijena, a tako i za uništavanje ostale konkurencije na telekomunikacijskom tržištu."

Mali operateri neravnopravni

T-HT je kupnjom Iskona povećao svoj udio u prihodima od internetskog tržišta sa 67 na 83,9 posto, a istodobno ta objedinjena tvrtka ubire gotovo sto posto prihoda od širokopojasnog Interneta u zemlji.
Stoga ne čudi što je i Petar Čavlović, predsjednik Udruženja za telekomunikacije Hrvatske gospodarske komore, upozorio kako su time mali operateri onemogućeni u tržišnom natjecanju: "Smatram da je ovo preuzimanje u potpunosti kočnica hrvatskoj liberalizaciji u telekomunikacijskom sektoru te, da će se ti procesi dodatno usporiti."
I Gašper Gaćina, predsjednik Hrvatske agencije za telekomunikacije, upozorio je kako se radi o učvršćivanju monopolističke pozicije T-HT-a, čime se otvara mogućnost za dampinške cijene, na što su već ukazali telekomunikacijske tvrtke Metronet i VIP, ali i Europska komisija. Službeni je Bruxelles, naime, oštro kritizirao Vladinu podršku T-HT-ovoj kupnji Iskona, jer je njome onemogućena liberalizacija telekomunikacijskog tržišta.