SZ o ubojstvu iz zasjede | Politika | DW | 09.02.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

SZ o ubojstvu iz zasjede

Njemačke novine Süddeutsche Zeitung opširno izvještavaju o nastavku suđenja Draganu Vasiljkoviću u Splitu. Navode kako svjedoci iznose dokaze da je on odgovoran za ubojstvo novinara Egona Scotlanda.

Kroatien Prozess Dragan Vasiljković

Vasiljković na suđenju između dvojice hrvatskih pravosudnih policajaca

Je li Dragan Vasiljković odgovoran za ubojstvo reportera SZ-a Egona Scotlanda u Hrvatskoj u srpnju 1991., pita Süddeutsche Zeitung u podnaslovu teksta. I odmah dodaje: "Bivši vođa srpskih paravojnih jedinica to niječe. Svjedoci i jedna tonska vrpca ga terete."

Suđenju Vasiljkoviću, kojega se među ostalim tereti za ubojstvo njemačkog novinara Scotlanda, Süddeutsche Zeitung posvećuje cijelu treću stranicu. Prenosi svjedočenje hrvatskog novinara Senada Pašića koji kaže: "Neka sjećanja su izblijedjela, neka su potpuno iščezla. Ali, kad jedan čovjek umre na tvojim rukama, jedan kolega koji je samo htio raditi svoj posao kao i ti - to ne možeš zaboraviti."

Novine podsjećaju na životni put Vasiljkovića, odlazak u Australiju, služenje u tamošnjoj vojsci, avanture i "osjećaj potrebe da svojoj domovini Srbiji pomogne da postane veća" u vrijeme raspada Jugoslavije. Navode da je kod Knina osnovao vlastitu paravojnu postrojbu te da su njegove postrojbe 26. srpnja napale policijsku postaju u Glini. Prenose i tvrdnju samog Vasiljkovića u intervjuu danog jednom japanskom novinaru da je on u 11. sati toga 26. srpnja 1991. preuzeo zapovijedanje te da su borbe okončane oko 22 ili 23 sata. Snimku toga intervjua sudu je predala supruga ubijenog Scotlanda, Christiane Schlötzer-Scotland. U tom intervjuu, kako prenose novine Süddeutsche Zeitung, Vasiljković je tvrdio da je predgrađe Gline Jukinac, u kojem je ubijen Scotland, bilo "snažno utvrđena vojna baza, s protuoklopnim topovima i strojničkim položajima na krovovima. Tu nije bilo civila", tvrdio je Vasiljković.

Granatama po civilima

Svjedoci, međutim, tvrde suprotno. Novinar Senad Pašić na sudu je izjavio, kako prenosi SZ: "U Jukincu je bilo možda deset policajaca i mnoštvo uplašenih stanovnika. Neki su imali lovačke puške ili stare pištolje, nije bilo nikakve djelotvorne obrane."

Dragan Vasiljkovic

Dragan Vasiljković

SZ prenosi i svjedočenje Nene Glubočar iz Jakinca: "Bila sam sama sa svojom kćeri, njoj je bilo 12 godina. (...) Moj muž je već bio u zarobljeničkom logoru, samo dan ranije sam od Crvenoga Križa doznala da je još živ. Upravo sam to pričala susjedi kad je cestom od Petrinje došlo 16 ili 17 kamiona s vojnicima u vojničkim uniformama. Jedan mi je doviknuo: 'Šta gledaš! Jebem ti majku ustašku. Svi ćete platiti.' U deset je počeo napad. Prva granata je pogodila naš krov. Sakrila sam se sa svojom kćeri pod stepenice. Oni su pucali tijekom cijeloga dana. Tek kasno navečer smo se usudile izaći iz kuće. S dvadesetak drugih smo pobjegli preko rijeke", prenosi SZ svjedočenje Nene Glubočar.

Süddeutsche prenosi i svjedočenje župnika susjedne župe Viduševac Juraja Jerneića, o čijoj je crkvi ubijeni Scotland zapisao svoju posljednju bilješku: "crkva u Viduševcu potpuno uništena". Prenosi i Vasiljkovićevo pitanje Jerneiću, "je li točno da su u Viduševcu postojala dva minobacača?". "O tomu ništa ne znam", kaže župnik. "Ja nisam vojnik. Ali znam da nije bilo nikakvog razloga da nas se napadne. Kod nas se nije pucalo. Oni jadni mladići sa svojim sitnim oružjem samo su gledali gdje se mogu sakriti", prenosi SZ svjedočenje župnika Jerneića.

Loši odnosi na Balkanu

List Volksstimme iz Magdeburga prenosi tekst dopisnika agencije DPA iz Beograda Thomasa Breya o tome kako se „na Kosovu, u Bosni i u Srbiji opet govori o ratnoj opasnosti" i kako su "sve glasniji zahtjevi za promjenom granica“: „Bivši hrvatski predsjednik Josip (upravo tako, op. ur.) Josipović kaže to baš kao i srpski predsjednik u Bosni, Mladen Ivanić – odnosi između država bivše Jugoslavije na Balkanu su tako loši kao što nikad nisu bili u posljednjih više od dva desetljeća. Posljednjih tjedana mnogi političari ponovo govore o ratnoj opasnosti. Srpski predsjednik Tomislav Nikolić, u slučaju da dođe do najgoreg, bi, kako je rekao, sam na čelu armije umarširao na Kosovo, jer tamo Albanci navodno planiraju rat protiv srpske manjine.“

„A s obzirom da su nacionalne manjine nezadovoljne svuda u tim zemljama jugoistočne Europe, ponovo se razmišlja o izmjenama granica. Sve je naelektrizirao jedan članak u stručnom časopisu Foreign Affairs u SAD-u objavljen krajem prošle godine. Tu bivši britanski diplomat Timothy Less piše da je politika Washingtona i EU-a kada je riječ o pomirenju i održanju multietničkih država – propala. I da samo izmjene granica mogu spriječiti nove oružane sukobe.“

Strah od američkog povlačenja s Balkana

Novine Weser-Kurier iz Bremena objavljuju članak o „strahu od američkog povlačenja s Balkana“. U tekstu pod naslovom „Krhki poredak je ugrožen“ piše da je zahtjev novog američkog predsjednika Trumpa da se građanima sedam „muslimanskih zemalja“ više ne dozvoli ulazak u SAD u Bosni i Hercegovini izazvao enormni gnjev. Muslimani u Bosni i Hercegovini su uglavnom orijentirani ka Zapadu – između ostalog i zbog politike SAD-a s Bilom Clintonom na čelu, koji je podržao intervenciju NATO-a u ratu i stalno pokušavao očuvati integritet države Bosne i Hercegovine. Postmoderni populizam Donalda Trumpa se ne sviđa balkanskim muslimanima, i ne samo njima. SAD je pokušao u svim državama podržati liberalno-demokratske vrijednosti: novcem, riječima i projektima. Ni u jednoj drugoj regiji u Europi SAD i NATO nisu bili tako važan stabilizator kao u jugoistočnoj Europi nakon ratova u devedesetim godinama“.

„Tri države su posebno krhke, jer je njihova državnost ugrožena izvana ili iznutra. To je s jedne strane Makedonija, koju Grčka bojkotira zbog spora oko imena. S druge strane, to je Kosovo, koje Srbija ne priznaje. I, treće, to je Bosna i Hercegovina, čiji integritet iz dana u dana dovodi u pitanje i napada nacionalističko vodstvo Republike Srpske. Do sada su Europljani upotrebljavali  tzv. soft power, a SAD je bio poznat po svojim jasnim uputstvima – koja su, kada zatreba, bila začinjena i oštrim prijetnjama.“

U opširnom tekstu se dalje navodi kako Rusija nastoji pojačati svoj utjecaj na Balkanu i opisuje probleme između Srbije i Kosova. „Ono što će se idućih godina događati na Balkanu, zavisi i o toga tko će biti sufler predsjedniku Trumpu. Jer, upravo zato što Trumpova politika podriva diplomaciju, lobisti postaju vrlo moćni. Ključan će biti i novi zamjenik ministra vanjskih poslova John Heffern koji je mjerodavan za Europu. Iz nove američke administracije ima naznaka da neće dozvoliti novo povlačenje granica na Balkanu“, piše Weser-Kurier.

SZ,Volksstimme,Weser-Kurier

Preporuka uredništva