1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sve manje nade u pravdu za zločine nad jezidima

Cathrin Schaer
3. kolovoza 2024

Deset je godina prošlo od zločina tzv. Islamističke države nad jezidima u Iraku, ali međunarodna zajednica – a osobito vlada u Bagdadu - sve manje jr zainteresirana da bude provedena pravda.

https://p.dw.com/p/4j0IT
Kolona jezida u bijegu od milicija IS-a u kolovozu 2014. u Iraku
Zbjeg jezida iz Iraka u kolovozu 2014.Foto: Ahmad Al-Rubaye/AFP

Deset je godina prošlo od zločina tzv. Islamske države (IS) nad jezidima u Iraku, ali ni međunarodna zajednica niti vlada u Bagdadu očito nisu previše zainteresirane za provedbu pravde.

Jezidi su, doduše, znali da ih se u islamu smatra „slugama nečastivog“, ali su se i u doba takozvane Islamističke države trudili biti donekle vjerni podanici tog režima. Zato je i užas došao potpuno neočekivano: u ranim satima 3. kolovoza 2014. su milicije IS-a napale više vjerskih zajednica jezida na sjeveru Iraka. Muškarci su u pravilu odmah likvidirani, žene i djeca su odvedeni u zatočeništvo, bili zlostavljani i na tisuće ih je prodano kao roblje.

Tri godine kasnije je i ta islamistička tvorevina na području Iraka poražena. Danas je većina tadašnjih vođa ili već mrtva, uhićena ili se ne zna gdje su. Ali mnogi jezidi i dalje čekaju na pravdu.

Žene iračkih jezida drže fotografije nestalih muških pripadnika njihovih obitelji
Mnogi jezidi još uvijek ne znaju sudbinu svojih najmilijih. Ali malo je vjerojatno da su još živi.Foto: Ismael Adnan/dpa/picture alliance

„Želimo zaboraviti IS"

U proteklih deset godina je bilo i pozitivnih stvari, kaže nam Murad Ismail iz Akademije Sinjar, instituta za obrazovanje jezida na sjeveru Iraka. Tako su mnogi preživjeli jezidi prihvaćeni u trećim zemljama, a pokrenut je i međunarodni kazneni postupak protiv bivših pripadnika IS-a. Isto tako, taj genocid nad jezidima je i međunarodno priznat kao najteži zločin. I vlada u Bagdadu je donijela zakon kojim se zlostavljanim ženama jezida omogućuje svojevrsna odšteta, uključujući i mjesečnu potporu od oko 500 američkih dolara.

Ali mora se učiniti više, smatra Ismael. Od oko 7.000 pripadnika jezidske zajednice koje su oteli zločinci IS-a još uvijek se ne zna sudbina za njih oko 2.600. Malo je vjerojatno da ih je mnogo preživjelo: i danas se diljem Irakapronalaze masovne grobnice žrtava terora.

A i izgledi da pravda bude zadovoljena su tek djelomično dobri, smatra Ismael: „Imam dojam kako čitav svijet, uključujući i Irak, želi poglavlje 'Islamske države' ostaviti za sobom.“ Povrh toga su jezidi od vlade u Iraku doživjeli neugodno iznenađenje: Bagdad je neočekivano objavio kako će od rujna prestati suradnja s istražnim povjerenstvom Ujedinjenih naroda koje utvrđuje zločine IS-a. United Nations Investigative Team to Promote Accountability for Crimes Committed by Da'esh/ISIL, UNITAD  je počeo s radom 2018. i od onda istražuje zločine tog režima, uključujući i pokolj jezida.

Christian Ritscher pred zastavama UN i Iraka
Christian Ritscher iz UNITAD-aFoto: UNITAD

„UNITAD nije više potreban"

Kao i kod svih takvih tijela svjetske organizacije, tako i UNITAD djeluje na poziv i uz dozvolu vlade Iraka. Ali koncem prošle godine je objavljeno kako međunarodni stručnjaci „više nisu potrebni“ i kako se suradnja prekida ovog rujna. No Christian Ritscher, čelnik misije UNITAD, kaže da im je nemoguće u ovo preostalo vrijeme završiti posao na kojem rade već gotovo šest godina. S druge strane upozorava i da „mnogi preživjeli u UNITAD-u vide jedinu nadu da se u Iraku postigne nekakva pravda“, piše u otvorenom pismu koje potpisuju 33 različite interesne skupine. „Takav nagli prekid rada bi bila katastrofa za preživjele, za Irak i za međunarodnu zajednicu. To bi bila poruka kako pravda nije doista nekakav prioritet.“

Za taj neočekivani prekid rada UNITAD-a se navodi niz razloga. Mnogi od njih su djelomice politički, smatra Ismael, jer nova vlada u Iraku ne želi više podržavati međunarodno djelovanje u svojoj zemlji. Tako je i ovog svibnja zatražen obustava rada humanitarne misije UN-a koja u Iraku djeluje od 2003.

Zgrada Vrhovnog sudskog vijeća Iraka u Bagdadu
I međunarodni pravni stručnjaci nisu sigurni može li se iračko pravosuđe smatrati poštenim i neovisnimFoto: SABAH ARAR/AFP

Kako javljaju irački mediji, problemi postoje i između misije UNITAD-a i iračkog državnog vrha već i zbog toga što u Iraku još uvijek ne postoji nekakav zakon koji bi regulirao postupak u slučajevima takozvanih univerzalnih zločina, dakle teška djela protiv čovječnosti, genocid, mučenje i nestanak ljudi.

Problem je i smrtna kazna

Već i zbog tog razloga u Iraku nije izveden pred sud niti jedan jedini čelnik IS-a, upozorava kurdski pravnik Briar Baban iz pariškog French Research Center on Iraq. „Na žalost, UNITAD nije bio u stanju navesti iračke vlasti da usvoje takav zakon.“

Naravno da to ne znači da čelnici IS-a nisu i u Iraku bili izvedeni pred sud, ali njima se sudilo prema prilično široko shvaćenim antiterorističkim zakonima.No i iračko pravosuđe se teško može shvatiti onako kako se pravosuđe shvaća u demokratskim zemljama, upozorava Baban: „U iračkom pravosuđu nema poštenih sudskih postupaka, neka od ročišta traju jedva desetak minuta. A na zločine nad jezidima se u iračkom pravosuđu jedva obraća pažnja."

Još jedan uzrok spora iračkog pravosuđa i međunarodnih pravnih stručnjaka jest što Irak i dalje ustraje u smrtnoj kazni koju UN ne može prihvatiti. Irački mediji tvrde kako je i to bilo razlog što UNITAD nije uvijek htio proslijediti dokaze i svjedočanstva iračkim pravosudnim tijelima.

No okončanjem rada UNITAD-a će nastati golema praznina koja se nekako mora popuniti, smatra Pari Ibrahi iz Free Yezidi Foundation. „Mi smo se doista pouzdali u rad UNITAD-a."

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock sadi stablo u "Kući suživota" na sjeveu Iraka prilikom njene posjete 2023.
Kulturni centar "Kuća suživota" na sjeveru Iraka je posjetila i njemačka ministrica vanjskih poslova BaerbockFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Nema povjerenja u iračko pravosuđe

Pravne stručnjake najviše uzbuđuje pitanje što će se sad dogoditi s dokazima o zločinima koje je sakupio UNITAD. Dio toga jest prosljeđen iračkoj vladi, ali UNITAD je vodio i samostalnu istragu. „Mnogi preživjeli su radije svjedočili pred UNITAD-om jer su ipak imali povjerenje u instrumente Ujedinjenih naroda“, kaže Ibrahim. Mnogi nisu htjeli ni svjedočiti pred iračkim pravosudnim organima jer nisu imali povjerenja u njih.

Kako se čuje, irački službenici imaju namjeru sačuvati prikupljene dokaze i povesti postupak u Iraku. Isto tako je iz Bagdada poručeno da su spremni dozvoliti državnim odvjetništvima korištenje dokaza koji su prikupljeni u Iraku. Ali što ako se to ipak ne učini, pita Baban.

„Na kraju krajeva, želimo da u Iraku vlada pravda“, kaže Natia Navrouzov iz jezidske organizacije Yazda. „Irak je domovina jezida koji su postali žrtve IS-a, baš kao i što su stradale druge manjine. Zato se upravo tamo nalazi i najveći dio preživjelih, gotovo svi dokazi baš kao i počinitelji i mjesta zločina.Ali onoga čega nema jest povjerenje.“

Novo utočište za prognane jezide