Susjedi Bosne i Hercegovine mijenjaju dlaku, ali ne i ćud

Sudionici okruglog stola o utjecaju Srbije i Hrvatske na političke događaje u Bosni i Hercegovini održanom ovog tjedna, znanstvenici i bivši visoki dužnosnici BiH i Jugoslavije mišljenja su da postoji kontinuitet u negativnom djelovanju susjeda prema BiH. Tako profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak naglašava kako je ruski utjecaj, iako destabilizirajući, „precijenjen" i da bi za BiH bio veći problem ako Europska unija napusti vlastita načela. „Nema nikakve koristi od toga ako će ključne europske vrijednosti biti zabrana migrantima da u potrazi za boljim životom dođu u Europu. Ako će zatvaranje granica, negacija različitosti, antisemitizam i islamofobija biti vrijednosti EU, onda nam takva Europa ne treba jer takva EU je protiv multietničkih država. Takva EU bi organski bila protiv BiH i saveznik nacionalističkih politika Zagreba i Beograda“, smatra sarajevski profesor.

Govoreći o islamofobiji, jačanju desničarskih politika i „ulizivanju" političkog centra desničarskim strukturama, Nerzuk Ćurak upozorava i na posljedice intervjua francuskog predsjednika Emmanuela Macrona britanskom Economistu. „Macron govori o geopolitičkoj transformaciji svijeta, zalažući se za novu Europu pod Francuskim utjecajem. U tom intervjuu vidi se da je i Macron pod utjecajem islamofobije pa njegova izjava o BiH kao 'tempiranoj bombi' nije neočekivana. Takve ocjene stvaraju ambijent koji ohrabruje politike Beograda i Zagreba u destrukciji BiH. Na žalost, nema autentične bosanskohercegovačke politike koja bi se tome suprotstavila", napominje Nerzuk Ćurak.

Beograd ne odustaje, Zagreb vidi samo Mostar

Učesnici okruglog stola upozorili su da srbijanska politika nije odustala od razumijevanja BiH kao „dijela svog geopolitičkog prostora" i da nema naznaka promjene obavještajne strukture u Srbiji koja je „rak rana" zapadnog Balkana. Rečeno je i da Hrvatska, koja bi trebala biti saveznik BiH, sad ustraje na unutrašnjem uređenju koje podrazumijeva tri etnoteritorijalne jedinice u ovoj zemlji. „Tome ide u prilog i izjava Andreja Plenkovića da će diplomatska mreža Republike Hrvatske biti u funkciji HDZ-a BiH. Na žalost, vanjska politika Zagreba svodi se na unutrašnju politiku HDZ-a BiH“, kaže Ćurak.

Srbija, a u manjoj mjeri i Hrvatska, su svaka na svoj način i uz pomoć „strateških partnera“ utjecale na političke prilike i u poslijeratnoj BiH, koristeći upravo europske nedoumice i nesporazume kakve svojim javnim istupima danas provocira i predsjednik Macron, mišljenja je akademik Slavo Kukić. No, bilo je i razdoblja koji su nagovještavali drugačiji odnos prema BiH. „Početak 2000-tih godina nagovještavao je promjene. U Hrvatskom saboru HDZ je izgubio vlast. Na političku scenu dolaze Ivica Račan i Stjepan Mesić sa drukčijim pogledima na odnose sa BiH. Mesićevi stavovi su bili da Hrvati u BiH rješenja svojih problema trebaju tražiti u Sarajevu, a ne u Zagrebu", kaže Kukić.

Priče su jedno, djela ostaju ista

I iz Srbije su početkom 2000-tih godina počeli stizati pozitivni signali prema BiH. „Nakon poraza režima Slobodana Miloševića, a potom i Vojislava Koštunice koji se nikada nije probudio iz sna o 'velikoj Srbiji', pozitivne signale prema BiH upućivao je i srbijanski predsjednik Boris Tadić. On je promovirao suradnju i pomirenje država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, a svojevremeno se ispričao žrtvama i poklonio ubijenima u Srebrenici. No, još za njegovog mandata su krenuli projekti specijalnih veza Srbije sa Republikom Srpskom, što jest predviđeno Daytonskim sporazumom, ali se danas u vrijeme Aleksandra Vučića zloupotrebljava do te mjere da se odnosi sa RS-om grade kao da država BiH ne postoji“, kaže Kukić.

„Aleksandar Vučić se nikada nije ogradio od poruka Milorada Dodika da ujedinjenje RS-a sa Srbijom ostaje srpski strateški cilj. Vučić je na to odgovarao frazama da 'Srbija poštuje teritorijalni integritet BiH', ali u osnovi nije promijenio odnos prema Dodiku. Do radikalne promjene u odnosima prema BiH dolazi i sa njene zapadne strane. Suprotno očekivanjima, u Hrvatskoj nakon ulaska u EU, jača desničarska ideologija. I ponovo se hrvatska politika bazira na odnosima prema Sarajevu. U tome prednjači Kolinda Grabar-Kitarović, dok predsjednički kandidat Ante Đapić obećava uspostavu hrvatske republike u BiH. Insistira se i na promjenama Izbornog zakona u BiH koje su u suprotnosti sa svim europskim standardima“, napominje Kukić.

Problemi izazivaju i Sarajevo

Kamo vode takvi odnosi susjeda prema BiH? Kukić kaže da aktualni pristupi Beograda i Zagreba doprinose i radikalizaciji političkih prilika u BiH, gdje bi bošnjački predstavnici iz Stranke demokratske akcije (SDA) mogli težiti uspostavi drugačijih odnosa. „Uslijed radikalizacije političkih prilika u BiH, SDA bi mogla zastupati ona rješenja koja vode političkoj supremaciji jedne etničke grupe. Zato bih volio da se čelnici Beograda i Zagreba ugledaju na Willya Brandta i da se građanima BiH ispričaju za zlo naneseno velikodržavnim politikama. To se i pokušalo početkom stoljeća, ali su geste Mesića i Tadića ostale bez odjeka u srpsko-hrvatskim centrima moći. Velikodržavne ambicije su preživjele pa se i danas ohrabruje destrukcija BiH, za što i Srbija i Hrvatska imaju podršku međunarodnih tutora", uvjeren je Kukić.

Tokom dvodnevne rasprave riječi je bilo i o razaranju Bosne i Hercegovine u devedesetim godinama. O tome su govorili bivši članovi Predsjedništva BiH Mirko Pejanović i Ivo Komšić. Pejanović se prisjetio ratnih događaja, mirovnih pregovora i tajnih sastanaka sa Slobodanom Miloševićem te Miloševićeve konstatacije da je sve riješeno i da „svijet želi jedinstvenu BiH", ali je podsjetio da su do te spoznaje protekle četiri krvave ratne godine i najmanje stotinu tisuća mrtvih.

„To ćemo pobiti"

Komšić je hrvatsku politiku prema BiH ocijenio „dvoličnom" napominjući da se sada u Zagrebu ograđuju od dogovora Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića iz Karađorđeva. Komšić je sudionicima govorio i o svojedobnoj ponudi Mate Bobana koji mu je uoči rata prenio poruku „predsjednika“ da pomogne u stvaranju hrvatske države „koja bi obuhvaćala i dijelove BiH". „Kad sam Bobana pitao, što sa muslimanima koji u tom dijelu BiH čine značajan udio stanovništva, odgovorio mi je – to ćemo pobiti“, tvrdi Komšić koji je tada prekinuo komunikaciju sa liderom HDZ-a BiH.

Povjesničar Husnija Kamberović tvrdi kako se i još u socijalističkoj Jugoslaviji Bosna i Hercegovina smatrala siromašnom i „manje vrijednom" republikom, a o tome je govorio i bivši političar Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, Raif Dizdarević. On tvrdi kako je čelništvo BiH često moralo braniti svoj status ravnopravne federalne jedinice, a podsjetio je i na aferu Agrokomerc koja je u režiji tadašnjih sigurnosnih službi zlouporabljena kao sredstvo pritiska na tadašnje Sarajevo.

Okrugli sto o utjecaju Hrvatske i Srbije na događaje u BiH dio je šire regionalne rasprave o važnim povijesnim događajima, a organizirao ga je Helsinški odbor Srbije uz podršku veleposlanstva Njemačke u Beogradu.