Suočavanje s ostavštinom komunističke diktature DDR-a | Politika | DW | 17.10.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Suočavanje s ostavštinom komunističke diktature DDR-a

Njemačka važi kao zemlja koja zna kako se suočiti sa svojom mračnom prošlošću. I to ne samo nacističkom nego i komunističkom. Zaklada koja se bavi tim razdobljem slavi 20. rođendan.

Naziv zvuči pomalo glomazno: Savezna zaklada za obradu diktature SED-a. No, kakva tema, takav i naziv: riječ je o suočavanju sa 44-godišnjom komunističkom diktaturom koja je počela 1945. i okončana tek nakon pada Berlinskog zida 1989. godine.

SED je kratica za Jedinstvenu socijalističku partiju Njemačke koja je nastala 1946. u sovjetskoj okupacijskoj zoni i to prinudnim spajanjem Socijaldemokrata (SPD) i Komunista (KPD). Njemačka Demokratska Republika (DDR) je proglašena 1949. i od prvog dana je bila diktatura po uzoru na Sovjetski Savez.

Informacije na 14 jezika

Logo Bundesstiftung Aufarbeitung (Bundesstiftung Aufarbeitung)

Logo Zaklade

„Naš zadatak je sjećanje" – poručuje Zaklada na svojoj internetskoj stranici. Riječ je o „opsežnom suočavanju s uzrocima, poviješću i posljedicama diktature u Sovjetskoj okupacijskoj zoni i Istočnoj Njemačkoj (DDR). Zaklada želi održati sjećanje na nanijetu nepravdu i žrtve kojima je ona nanijeta, a cilj joj je poticanje  demokracije i unutarnjeg jedinstva Njemačke."

Zaklada na internetskoj stranici pruža mnoštvo raznovrsnih sadržaja: tu su foto-galerije ili setovi postera koji se mogu naručiti. Na njima su slike iz svakodnevice jedne iščezle države, uz prateće tekstove povjesničara. Takav, na prvi pogled nespektakularan, uvid u život u DDR može doprinijeti razumijevanju diktature i više od nekih akademskih ili socioloških rasprava. No, zaklada organizira i takve rasprave, kako bi sa svjedocima vremena i generacijama rođenim poslije njega razgovarala o temama kao što je: „Pad zida – davno je to bilo?" A teme su dio projekata mladih koji se tiču povijesti „anifašističkog štita", kako se u žargonu SED-a zvala granica između dvije Njemačke.

No, i pored Zida i bodljikave žice, nemogućnosti putovanja i nedostatka luksuznih dobara, 17 milijuna građana DDR-a je pokušalo pronaći neku svoju osobnu sreću. I svemoć SED-a je imala svoje granice. Mirna revolucija iz 1989. je pokazala koliko je taj sustav zapravo bio lomljiv. Tada je nestala diktatura koja je nekloiko dana prije pada Zida još slavila 40-godišnjicu postojanja države – nepunih godinu dana kasnije, Nijemci su već slavili svoje ponovno ujedinjenje.

Jedna od najvažnijih pokretačkih snaga" fondacije je Markus Meckel, posljednji i jedini na slobodnim izborima izabrani ministar vanjskih poslova DDR-a. On kaže da je u Njemačkoj dugo odlaganje suočavanja s posljedicama nacističke diktature imalo mnogo „problematičnih posljedica". I da je zato važno da suočavanje s prošlošću DDR-a bude brzo i sveobuhvatno.

Stasi na Istoku – i Zapadu

Ausstellung Der Kalte Krieg. Ursachen – Geschichte – Folgen Ausstellungscover (Bundesstiftung Aufarbeitung)

Izložba o Hladnom ratu u organizacji Zaklade za suočavanje s diktaturom SED-a

Jedna od najvažnijih tema je, naravno, Stasi, ozloglašena tajna služba Ministarstva za državnu sigurnost, koja je stalno nadzirala građane, ali i budnim okom pratila što radi klasni neprijatelj preko granice. Ruka Stasija je sezala do Zapada i to duboko, što se najbolje vidi na primjeru Güntera Guillaumea, špijuna koji je uspio da postati osobni tajnik zapadnonjemačkog kancelara Willyja Brandta (SPD). Kada je Guillaume 1974. raskrinkan, u Zapadnoj Njemačkoj je došlo do krize vlade koja je okončana Brandtovom ostavkom. Tako je Stasi zapravo srušio baš čovjeka koji je svojom politikom popuštanja zategnutosti omogućio prve korake u približavanju Istoka i Zapada u Njemačkoj i Europi.

Tko je bio Erich Honecker?

Mladi ljudi danas ne znaju tko je bio dobitnik Nobelove nagrade za mir Willy Brandt, ili tko je bio šef SED-a i istočnonjemačke države Erich Honecker, žali se Markus Meckel. Pritom je važno „da se naša prošlost poznaje kako bismo mogli bolje razumjeti sami sebe".

Jedno od težišta rada zaklade u 2018. je i Praško proljeće, a objavljena je i zbirka „Muzeji i spomen-parkovi sjećanja na žrtve komunističke diktature. U srijedu (17. 10.) u Berlinu se održava svečanost povodom 20 godina postojanja zaklade, na kojoj će govoriti i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.

 

Preporuka uredništva