Summit EU-a: posvuda krizna žarišta | Politika | DW | 01.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Summit EU-a: posvuda krizna žarišta

Na sastanku predsjednika država i vlada EU-a u središtu pozornosti će biti krize na rubovima Europe: istočno Sredozemno more, Libija, Turska, Gorski Karabah, Bjelorusija. Najveći problem je postići jednoglasnost.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel vratio se iz karantene zbog koronavirusa i za sastanak šefova država i vlada EU-a koji je pomaknut za tjedan dana poslao impresivnu pozivnicu: radi se o mjestu Europe u svijetu i o tomu „kako mi možemo oblikovati našu vlastitu sudbinu“. EU nastoji već neko vrijeme smanjiti strateške ovisnosti, prije svega o Kini. Ali, u stvarnosti će na ovom sastanku biti govora prije svega o svakodnevnom rješavanju kriza u vanjskoj politici.

Turska – otvorene sve opcije, pa i sankcije

Odnosi s Turskom već prije više tjedana su bili krajnje napeti: grčki i francuski ratni brodovi bili su spremni za borbu nasuprot turskih fregata, a promatrači su govorili o opasnosti od rata. Turska je agresivno zaoštrila prijepor oko prava eksploatacije plina i nafte u istočnom Sredozemnom moru provodeći pokusna bušenja na spornom području. Atena i Pariz su zahtijevali sankcije protiv Ankare, situacija je bila eksplozivna.

Radi se o povijesnim međunarodnim ugovorima po kojima Grčka ima gotovo isključivo pravo gospodarskog korištenja mora oko njezinih brojnih otoka. U međuvremenu je uspjelo, među ostalim i zahvaljujući nastojanjima njemačke Savezne vlade, smanjiti napetost, a i grčka i turska vlada su izrazile spremnost na pregovore.

Turski brod Oruc Reis istražuje u dijelu Sredozemnog mora koji za sebe svojata Grčka

Turski brod Oruc Reis istražuje u dijelu Sredozemnog mora koji za sebe svojata Grčka

Cipar se osjeća izigranim: turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan naređuje da se plin traži ispred obale međunarodno nepriznatog Sjevernog Cipra, koji je zaposjela Turska. Vlada u Nikoziji zahtijeva solidarnost EU-a, a s obzirom da je ona izostala ciparska vlada blokira sankcije protiv režima u Bjelorusiji, kako bi iznudila sankcije protiv Turske.

„Diplomatski na distanci"

Zasad nije jasno kako bi ostale članice EU-a mogle Ciprane potaknuti da popuste. Ali, europski diplomati se nadaju rješenju. Oni potvrđuju da su u odnosu prema Ankari sve opcije na stolu. Ipak, neposredne sankcije su malo vjerojatne. Iako tursko miješanje u najnovije krizno žarište, vojni sukob Armenije i Azerbajdžana oko Gorskoga Karabaha, dodatno zaoštrava taj sukob. I tu EU pokušava utjecati na smanjenje napetosti i traži pregovore.

Turska je u izbjegličkoj krizi već testirala kako grub vanjskopolitički nastup može EU prisiliti na koljena, piše bivši veleposlanik EU-a u Turskoj Marc Pierini za Carnegie Europe. EU nasuprot tomu mora ustrajati na svojim temeljnim načelima, vojni nadzor prepustiti NATO-u i diplomatski se držati na distanci, kaže Pierini. Jer, predsjednik Erdogan sa svojim stalnim kursom sukoba u međuvremenu je međunarodno izoliran i možda će prepoznati korist kompromisa, pretpostavlja Pierini.

Atmosfera je na virtualnom sastanku EU-Kina u rujnu bila prilično nategnuta

Atmosfera je na virtualnom sastanku EU-Kina u rujnu bila prilično nategnuta

Teški partneri

Na dnevnom redu europske 27-orice je i rasprava o najnovijim razgovorima vodstva EU-a s kineskim predsjednikom Xijem. Iako Njemačka formalno ostaje kod cilja sklapanja investicijskog sporazuma do kraja godine, izgledi za to su slabi. EU je jasnije nego dosad izrazio kritiku zbog kršenja ljudskih prava u Kini, što je razljutilo Peking.

EU želi odnose koji će više počivati na obostranosti, naglasio je još jednom uoči summita Charles Michel. Da kineska strana u Europskoj uniji zahtijeva prava koja ona ne daje europskim poduzećima sve više izaziva ljutnju u Europi. Na video-konferenciji s Pekingom odnosi su izgledali prilično hladni. Pa ipak, EU je daleko od toga da složno nastupa prema Kini, što je ponovo zahtijevala savezna kancelarka Merkel. Njemačka ima vrlo prisne gospodarske odnose s Kinom, a Mađarska ili Grčka nastoje privući kineske investicije.

Među teške partnere se ubraja i Rusija. Predsjednici država i vlada namjeravaju izdati zajedničko priopćenje u vezi s trovanjem kritičara režima Alekseja Navalnog. Pritom će zacijelo neke članice EU-a ponovo od Njemačke zahtijevati da zaustavi projekt Sjeverni tok 2 kako bi kaznila Rusiju zbog korištenja bojnog otrova novičoka.

Navalni

Predsjednici država i vlada namjeravaju izdati zajedničko priopćenje u vezi s trovanjem kritičara režima Alekseja Navalnog

Teške zadaće  

Kod rasprave o stanju u Bjelorusiji Europska unija će zacijelo nastaviti balansirati: ona želi, istina, podržati prosvjedni pokret u toj zemlji, ali želi izbjeći dojam miješanja u unutarnje stvari te zemlje. pritom Europljani znaju da imaju malo konkretnih opcija za pravljenje pritiska na bjeloruskog vlastodršca Aleksandra Lukašenka. Naprotiv, previše oštre pozicije mogle bi ga još ojačati, jer bi se time Moskva osjećala provociranom.

Bit će to duga i teška večer za predsjednike država i vlada EU-a koji će morati rješavati teške zadaće znajući da mogu očekivati malo uspjeha kojima se mogu pohvaliti. Njihovu bespomoćnost s obzirom na nužnost jednoglasnosti ponovo im je dramatično pokazala mala članica Cipar. Sudionici razgovora kao i promatrači doživjeli su blokadu sankcija protiv Bjelorusije kao posebnu sramotu.

Za kraj još jedna bilješka u vezi s Brexitom: zemlje članice će biti informirane o napretku – ili nedostatku napretka – u pregovorima s Velikom Britanijom o trgovinskom sporazumu. Glede toga se EU pokazuje vrlo opušteno. Jer, prve odluke očekuju se tek na sljedećem summitu EU-a za dva tjedna.

Preporuka uredništva