Summit bez pitanja – i bez odgovora | Politika | DW | 11.07.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Summit bez pitanja – i bez odgovora

U jeku krize britanske vlade, u Londonu se održao Summit o Zapadnom Balkanu. Vidljivi su pomaci u procesu regionalne suradnje i EU-integracije.

 

Bila je to groteskna scena. U ponedjeljak, na dan otvaranja Summita o Zapadnom Balkanu na istoku Londona, nije bilo domaćina – britanskog šefa diplomacije. Boris Johnson je imao važnijeg posla. Ministar je nekoliko kilometara zapadnije pisao otkaz svojoj šefici, premijerci Theresi May. Johnsonova ostavka je tako zasjenila najvažniji zapadno-balkanski sastanak i prije nego što je on počeo i u prvi plan gurnula Brexit. Umjesto osvježavajućeg povjetarca s jugoistoka Europe, u Londonu je zavladala sumorna atmosfera.

Jedno od pitanja koja su počela kolati kongresnim centrom The Chrystal: kako jedna zemlja poput Velike Britanije može uopće vjerodostojno „prodavati“ prednosti europskog kluba – koji upravo napušta?

Britanci „ostaju" na Balkanu

Britanija će doduše okrenuti leđa EU, ali ne namjerava se tek tako odreći svoje odgovornosti na Balkanu, napomenula je šefica vlade May. I tu je tvrdnju odmah potkrijepila jednim od argumenata koji se najbolje razumiju u regiji – novcem: „Nakon Brexita će London pojačati svoju financijsku pomoć za 2020./2021. godinu za 95% na 80 milijuna funti."

Großbritannien EU-Westbalkangipfel in London | Theresa May, Premierministerin von Großbritannien (picture-alliance/dpa/L. Neal)

Theresa May momentalno ima važnijih problema nego što je Zapadni Balkan

Time se, kako je dodala, želi financirati projekte u regiji. Posla ima: reforma javne uprave, poticanje neovisnog pravosuđa, ekonomskih projekata, borbe protiv korupcije... Theresa May je naglasila kako je „blagostanje dugoročno jedan od najboljih jamaca sigurnosti.“ A upravo je to bila i glavna tema britanskih domaćina.

Nakon što je kod proteklih summita u prvom planu bila regionalna suradnja, razmjena mladih i bolje umrežavanje, Velika Britanija je u središte londonskog summita stavila sigurnosna pitanja. EU će tako ubuduće još tješnje surađivati sa zemljama Zapadnog Balkana kad se radi o sprječavanju ilegalnih migracija, radikalizacije ili šverca oružja.

Sigurnost u prvom planu

Na izlaganje Therese May se nadovezala i savezna kancelarka. „Sigurnost Zapadnog Balkana je i u njemačkom i u interesu Europske unije“, naglasila je Merkel. Pitanje sigurnosti je jedna od tema oko koje su sve zemlje sudionice takozvanog „Berlinskog procesa" jedinstvene. Zemlje regije bi trebale pomagati Frontexu u osiguravanju granica EU-a, ali i u borbi protiv terorizma ili kriminala (zajedno s Europolom).

U vremenima u kojima diskurs unutar Unije diktiraju migracija i gubitak kontrole (prometa na granicama, npr.), vjerojatno je i lakše „prodati“ približavanje Balkana Europskoj uniji skeptičnim građanima zemalja članica koji se protive prihvatu novih članica.

Datuma za to nema, iako je Europskoj uniji jasno da samo konkretnim i vidljivim projektima može ojačati svoj utjecaj u regiji. Konkurencija ne spava – Rusija, Kina, čak i Turska posljednjih su godina osjetno pojačali svoje pozicije na jugoistoku Europe. 

Makedonija kao uzor

Upravo zbog toga je EU posljednjih mjeseci i pojačala pritisak kako bi se konačno riješili dugotrajni, zamršeni konflikti. Potpisivanje sporazuma između Grčke i Makedonije oko njezinog novog imena, do kojeg je došlo uz posredovanje EU-a, moglo bi poslužiti kao uzor za rješavanje svih bilateralnih sukoba u regiji. „Naučili smo našu lekciju na primjeru Hrvatske. U budućnosti nijedna zemlja neće moći postati članica EU-a prije nego što riješi biletaralna otvorena pitanja“, kazao je u intervjuu za DW povjerenik Unije za proširenje Johannes Hahn.

Pogledajte video 00:50
Now live
00:50 min

Hahn: "Nove članice da, ali bez bilateralnih problema"

Već sredinom 2019. Europska unija će pokrenuti pristupne pregovore s Makedonijom i Albanijom. Crna Gora i Srbija već su dobrano napredovale u tom procesu i imaju najbolje šanse da budu prve zemlje iz “zapadno-balkanskog paketa” koje će ući u EU. I to usprkos još uvijek neriješnom konfliktu s Kosovom.

Kancelarka Merkel podsjetila je tko trpi posljedice nekonstruktivne politike – mladi. Zbog slabe perspektive, visoke stope nezaposlenosti i nepovjerenja u rad političkih lidera, mladi iz zemalja regije masovno napuštaju svoje domovine. „Mladi jednostavno ne vjeruju da tamo imaju budućnost i zato mi moramo učiniti sve kako bi one koji su otišli uspjeli motivirati da se jednoga dana vrate i tamo grade budućnost.“

Lijepe riječi ali – ne baš konkretne. U Londonu je ostalo otvoreno kako se sve te ciljeve želi i realizirati. Komunikacija je bila slabija strana summita. Predstavnici medija uopće nisu bili konkretno informirani o tome što se u Londonu dogovorilo.

Blamaža na kraju summita

A da stvar bude gora, na završnoj konferenciji za novinare, među njima su bili i brojni predstavnici medija iz regije, uopće nije ni bilo prilike za postavljanje pitanja. Naime, nakon što je iscrpljen ranije dogovoreni kontingent pitanja za kolege iz Njemačke, Velike Britanije i Poljske (zu Merkel i May, a na presici je bio i poljski premijer Morawiecki, kao domaćin idućeg summita), šefovi vlada su napustili dvoranu. Blamaža, rekli su čak i britanski novinari.

Novinari koji su imali prilike postaviti pitanje Zapadni Balkan uzgred uopće nije zanimao. Oni su htjeli čuti što ima novoga oko - Brexita.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic