Sukob u Bruxellesu zbog djece IS-a | Panorama | DW | 22.01.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Sukob u Bruxellesu zbog djece IS-a

Kako se odnositi prema bivšim belgijskim borcima Islamske države i članovima njihovih obitelji? O tome se trenutno raspravlja u Belgiji. Sudskom odlukom je naređeno da se barem djecu vrati u zemlju.

Heidi De Pauw nikada nije očekivala da bi kao odvjetnica za zapostavljenu djecu mogla dobiti prijetnje smrću. U ljeto 2018. godine organizacija Child Focus, čiji belgijski ured vodi De Pauw, počela je s kampanjom cilj koje je da djeca belgijskih državljana, koji su se u Siriji i Iraku borili na strani Islamske države, budu vraćena u Belgiju.

Pretinac elektronske pošte Heidi De Pauw i njezini profili na društvenim mrežama su nakon toga bili preplavljeni valom mržnje. Slike nasilja, izjave po kojima bi djeca trebala biti "utopljena kao mačići", prijetnje da će ih ubiti. Neke od tih poruka su vidljive na njezinom profilu na Twitteru.

Djeca koja se ne igraju

"Nisam to mogla razumjeti. Ja ipak samo branim prava djece", kaže De Pauw za DW. Njezina organizacija je identificirala 18 belgijske djece koja najčešće sa svojim majkama, ali i sama, žive u logorima kurdske milicije u Siriji. "O majkama, što se mene tiče, možemo razgovarati. One su u jednom određenom trenutku u svom životu donijele odluku da se priključe IS-u. Ali djeca, većina njih nema više od šest godina. To je za mene vrlo teško", kaže De Pauw.

U listopadu je De Pauw s belgijskim novinarom Rudijem Vranckxom s belgijske televizije VRT otputovala u logor na sjeveru Sirije. Bio je to, kako kaže, srceparajući posjet. Brojna djeca još nikada nisu vidjela knjigu, nisu imala pojma kako se igra, kaže ona. Već ionako slabi obroci su dodatno bili smanjeni. Zalihe su ovdje, kako su joj rekli iz kurdske milicije, potrebne za rat s Turskom. "Počinješ sumnjati u ljudskost", kaže ona.

Heidi De Pauw s djetetom u naručju

Heidi De Pauw s djetetom koje živi u internacijskom logoru koji su na sjeveru Sirije uspostavili kurdski borci za pripadnike IS-a i članove njihovih obitelji.

De Pauw kaže da je osjetila da se javno mnijenje promijenilo nakon što su Belgijanci vidjeli slike loših uvjeta u kojima djeca žive i koliko su mala ta djeca. "To je bila prekretnica", kaže ona - iako samo privremena.

Sud izrekao novčanu kaznu

Belgijska vlada je doduše već bila donijela odluku da se djeca boraca IS-a, koja su mlađa od deset godina, smiju vratiti u Belgiju, ali se nije zauzela za provedbu te odluke. Prije svega je postojala suzdržanost kada je riječ o tome treba li prihvatiti i majke.

Poteškoće stvara i odnos s kurdskom milicijom koju podržava SAD. Milicija pak nema službeno diplomatsko predstavništvo ili autoritet koji bi mogao izdati djeci putne isprave bez službene identifikacije. Također ne postoje konzularne veze sa sirijskom vladom iako kurdske grupe prijete time da će svoje zatvorenike izručiti režimu.

U prosincu 2018. godine je belgijski sud odlučio u korist dviju žena, Bouchre Abouallal i Tatiane Wielandt, koje su sa svoje šestero djece bile u izbjegličkom logoru Al-Hol u Siriji. Flamanski sud je prvostupanjskom presudom odlučio da žene, čiji su muževi bili borci IS-a, moraju natrag sa svojom djecom u Belgiju. Ukoliko se to ne dogodi u roku od 40 dana, dakle do kraja siječnja, prijeti im novčana kazna u visini od 5.000 eura po djetetu i danu.

Iako odluka suda važi samo za ove dvije obitelji, vlada u Bruxellesu planira povratak i u slučaju 18 djece koje je identificirala organizacija Child Focus. Otkako se De Pauw javno pozitivno izjasnila o odluci da se djecu primi nazad, zasuta je porukama mržnje.

Belgijska ministrica za pitanja azila nasuprot tome želi uložiti žalbu na presudu. Ona nije spremna prihvatiti Abouallal i Wielandt. Glasnogovornica belgijskog Ministarstva pravosuđa Koes Geens je na pitanje novinara odgovorila da se ministarstvo ne može izjasniti o sudskim postupcima koji su u tijeku. Ona je potvrdila da su dokumenti za dvije mlade belgijske djevojčice u Turskoj pripremljeni da bi one mogle živjeti kod rođaka. Majke djevojčica su u Turskoj osuđene na zatvorsku kaznu zbog podržavanja Islamske države.

Odmjeravanje rizika

Thomas Renard, stručnjak za borbu protiv terorizma s belgijskog Instituta Egmont, smatra da Belgijanci, koji se izjašnjavaju protiv povratka interniranih obitelji, razmišljaju kratkoročno. On ukazuje na minimalnu prijetnju sigurnosti koju bi nekoć radikalizirane žene mogle predstavljati za društvo - u usporedbi s alternativom da budu ostavljene u Siriji gdje se sigurnosno stanje pogoršava iz dana u dan.

"Kurdske vlasti u osnovi mole belgijske vlasti da ove građane uzmu natrag", objašnjava Renard. "I postoji povećani rizik da će ih jednostavno pustiti da odu", kaže on i upozorava: "To su individue koje pravno ne postoje. Dakle nema otisaka prstiju, nema zabilježenog imena i to je dodatni sigurnosni rizik koji moramo uzeti u obzir", kaže Renard.

Žena s dvoje djece u šatoru

Manji je rizik primiti djecu IS-ovih boraca u Belgiju, nego ih ostaviti u Siriji, smatraju neki stručnjaci.

Ideja da se djeca za nekoliko godina "ponovo pojave, ali da su kompletno nestala iz sustava" je zabrinjavajuća, smatra Renard. Zbog toga su neki stručnjaci uvjereni da je "bolje vratiti žene i djecu dok nam nisu ponovo nestali iz vidokruga".

Za Heidi De Pauw je jednostavno riječ o spašavanju djece. Jedno belgijsko dijete je, kaže De Pauw, već umrlo zbog loših uvjeta u logoru, drugo je bolesno i hitno treba dobru medicinsku skrb. "Govorimo o djeci koja su za mene nevina. Ona ne mogu biti odgovorna za strašne pogreške i stvari koje su počinili njihovi roditelji", kaže De Pauw.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic