Suđenje Nacionalsocijalističkom podzemlju se privodi kraju | Politika | DW | 04.07.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Suđenje Nacionalsocijalističkom podzemlju se privodi kraju

Nakon pet godina suđenja uskoro bi trebale biti izrečene presude u procesu vezanom uz zločine desno-terorističke skupine NSU. No suđenje nije rasvjetlilo ovaj slučaj, kako je to na početku priželjkivala kancelarka.

Prva žrtva misteriozne serije ubojstva izgubila je život 11. rujna 2000. godine, posljednja 6. travnja 2006. godine. Osam ubijenih bili su turskog porijekla, jedan je bio rodom iz Grčke. Svi su ubijeni istim oružjem. Istražitelji su tapkali u mjestu, sumnjali su da počinioci dolaze s narko-scene, osumnjičeni su članovi obitelji žrtava. Rasistički motivi a potom i desničarsko-ekstremistička pozadina ubojstava brzo je isključena. Niko nije priznao odgovornost za napade, izvedene širom Njemačke. U medijima se pogrdno i bez pijeteta pisalo i govorilo o tzv."kebab-ubojstvima" zbog turskog porijekla većine žrtava.

A onda je u Heilbronnu 26. travnja 2007. godine ubijena policajka Michele Kiesewetter. Nitko u tome nije vidio vezu s drugim neriješenim ubojstvima. A i kako bi? Samo četiri i po godine kasnije su - potpuno neočekivano – riješili slučaj i to zahvaljujući jednom drugom kaznenom djelu. Nakon propale pljačke banke u Eisenachu 4. studenog 2011. godine, tijela navodnih počinitelja pronađena su u spaljenoj kamp-kućici. Bili su to Uwe Böhnhardt i Uwe Mundlos. Oni su očito oduzeli sebi živote kako bi izbjegli uhićenje. Da su to bili pripadnici desničarske ekstremističke i terorističke grupe "Nacionalsocijalističko podzemlje" (NSU) i da su stajali iza serije misterioznih ubojstava postalo je jasno tek nešto kasnije i to nakon video snimka, poslanog na adresu nekoliko medijskih kuća. Još jednu kopiju video snimka policajci su otkrili u ruševinama stana, koji je raznijet eksplozijom 4.11. u gradu Zwickau na istoku Njemačke. To je bilo djelo Beate Zschäpe , koja je od siječnja 1998. tu živjela u ilegali s Böhnhardtom i Mundlosom.

NSU sam sebe razotkrio

Deutschland NSU-Prozess in München | Beate Zschäpe (picture-alliance/dpa/M. Schrader)

Beate Zschäpe (u sredini, s torbom)

Gotovo 14 godina nakon osnivanja NSU-a a neposredno nakon smrti svojih prijatelja i ljubavnika 2011., Beate Zschäpe je video s priznanjem odgovornosti za ubojstva stavila u jedan poštanski sandučić, lutala nekoliko dana zemljom, da bi se potom 8. studenog 2011. predala policiji. Njemačka je bila u šoku. Kako je moguće da je NSU tolike godine uspješno i nesmetano ubijalo, ostavljajući svoj krvavi trag po čitavoj Njemačkoj? Pored deset ubojstava, u strašnu bilancu djelovanja ovog terorističkog trija ulaze i dva bombaška napada u Kölnu s više od 20 ranjenih kao i 15 pljački.

Zbog svih ovih nedjela Zschäpe i četvorica optuženih, koji se vode kao pristalice i pomagači NSU-a, su 6. svibnja 2013. godine izvedeni pred Viši sud u Münchenu. Nakon dobrih pet godina suđenja i preko 430 dana u sudnici sada se očekuju presude. Tužiteljstvo je uvjereno u krivnju Beate Zschäpe i zatražilo je kaznu doživotnog zatvora, a s obzirom posebnu težinu zločina i ostanak u zatvoru do kraja života, ukoliko bi joj kazna bila smanjena bila zbog dobrog vladanja ili nekih drugih razloga. Za četiri navodna suučesnika u ubojstvu, tužiteljstvo je zatražilo kazne od tri do dvanaest godina zatvora.

Merkel obećala potpuno rasvjetljavanje zločina

Ukoliko Sudsko vijeće kojim predsjedava Manfred Götzl izrekne maksimalnu kaznu Beati Zschäpe, prijevremeno puštanje na slobodu bilo bi isključeno. Ali bez obzira na visinu presude koja bude izrečena, sa stajališta obitelji žrtava rasvjetljavanje zločina Nacionalsocijalističkog podzemlja nije uspjelo. Oni su se oslonili na kancelarku Merkel i njene riječi, izrečene 23. veljače 2012. godine tokom komemoracije žrtvama NSU-a: "Učinit ćemo sve kako bi rasvijetlili ubojstva, otkrit ćemo suučesnike i sve počinitelje dovesti pred lice pravde."

Mnoga pitanja su, međutim, ostala otvorena, kaže Antonia von der Behrens. Berlinska odvjetnica zastupa na suđenju sina Mehmeta Kubasika, ubijenog 2006. u Dortmundu. Njen klijent vjerojatno nikada neće saznati zašto je njegov otac izabran za žrtvu. Tu mučnu neizvjesnost, smatraju, nije mogla otkloniti ni Beate Zschäpe. Ona je za ubojstva navodno saznavala tek nakon što su bila počinjena. To je tvrdnja, u koju Behrens ne vjeruje.

Uloga tajne službe za unutrašnjost zemlje nerasvijetljena

Pogledajte video 04:06
Now live
04:06 min

Kako su godinama NSU-ovci mogli nesmetano ubijati i pljačkati? Tko im je sve pomagao? I odakle tolika mržnja? Neki odgovori se mogu pronaći i u istočnonjemačkom gradu Jeni. (15.05.2013)

Berlinska odvjetnica je uvjerena u to da je NSU imao mnogo više pomagača i simpatizera nego što ih je izvedeno pred sud u Münchenu. "To je bila vrlo važna stavka, koja nije rasvijetljena", kaže Antonia von der Behrens. Prema njezinom mišljenju, Služba za zaštitu ustavnog poretka (tajna služba za unutrašnjost zemlje) mogla je razriješiti to pitanje. Ona je niz godina mnogo špijuna i informanta ubacila u okruženje NSU-a. Oni ili nisu ili su samo djelomice mogli dati iskaze kao svjedoci u procesu. Ovo se također odnosilo na njihove nalogodavce i kontaktne osobe u Službi za zaštitu ustavnog poretka. Stoga je tužiteljica Antonia von der Behrens, u svom pledoajeu u prosincu 2017., istakla poražavajući stavku: "Služba za zaštitu ustavnog poretka je sustavno onemogućavala rasvjetljavanje deset ubojstava, 43 pokušaja ubojstva i 15 pljački."

I istražna povjerenstva tapkaju u mraku

Otvorena pitanja imaju i brojne parlamentarna povjerenstva za istraživanje NSU-zločina. U Bundestagu su postojale dva, a posljednju je predvodio demokršćanin Clemens Binninger. I on sumnja u tezu o triju, koji se sastojao od Beate Zschäpe, Uwea Böhnhardta i Uwea Mundlosa, koji je navodno jedino činio terorističku grupu. "Je li moguće da su dva muška pripadnika trija činila zločine, ne ostavljajući nikakav trag?", pita se Binninger, koji je u međuvremenu u mirovini.

Ovaj školovani policajac bi također želio znati tko je dao "odlučujući impuls" za izbor mjesta zločina i žrtve. Ubojstva su počinjena širom Njemačke: u Rostocku i Hamburgu na sjeveru, Dortmundu na zapadu, Kasselu u centru Njemačke i Nürnbergu, Münchenu i Heilbronnu na jugu. Unatoč mnogim otvorenim pitanjima, Binninger se nada da ostali tužitelji neće posumnjati u postojanje njemačke pravne države. Međutim, njihov skepticizam se nije smanjio. Obitelj Kubasik, koju zastupa Antonia von der Behrens, je razočarana. Ona se žali na ono što većina tužitelja i odvjetnika naziva "institucionalnim rasizmom": na jednostrane istrage od strane policije, vođene u obiteljskom okruženju ubijenih pod sumnjom da su oni imali veze s trgovinom droga ili kriminalnim bandama. Stoga je zaključak do kojeg je došla Behrens uglavnom negativan, jer „nije bilo političke volje da se razjasni uloga tajne službe".

Državni tužitelj ispituje ulogu još devet osumnjičenih

NSU Nagelbombenanschlag Köln Keupstraße (picture-alliance/dpa/F. Gambarini)

Mjesto zločina u Kölnu - bombaški napad u ulici s mnogo turskih radnji 2004.

Optužba se odnosi i na kancelarku Merkel, koja je obećala bespoštednu istragu i time probudila velike nade kod obitelji žrtava. „To rasvjetljavanje", kaže jasno i glasno odvjetnica von der Behrens, „je propalo." Pod tim ona podrazumijeva ne samo kazneno-pravnu propast, kada je u pitanju suđenje članovima NSU-a u Münchenu, nego i političku. Teški propust i zakazivanje države nije imalo nikakvih posljedica, koje bi se ogledale u davanju ostavki odgovornih. Samo je bivši predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka Heinz Fromm preuzeo odgovornost i povukao se s funkcije 2012.. Bio je to odgovor na uništavanje datoteka i spisa s informacijama o terorističkoj grupi NSU, do čega je došlo odmah po otkrivanju ove grupe.

Kazneno-pravna obrada slučaja "Nacionalsocijalističkog podzemlja" mogla bi biti nastavljena nakon suđenja i izricanja kazni pred Višim sudom u Münchenu. Savezni državni tužitelj već godinama vodi preliminarnu istragu protiv devet drugih optuženih. Međutim, pobitelji NSU-žrtava i tužitelji u pojedinačnim slučajevima zabrinuti su da na kraju nitko ne bude optužen. "To bi bio katastrofalan signal militantnoj neonacističkoj sceni", izjavila je zastupnica Bundestaga iz stranke Lijevih i stručnjakinja za NSU Martina Renner. Time bi se poslala fatalna poruka, koja glasi: "Možete pomagati desničarsku, ubilačku mrežu i ništa vam se neće dogoditi."

Martina Renner ima više sumnji nego ikada

Zastupnica Bundestaga Martina Renner već dugo sumnja u želju politički odgovornih ljudi da rasvijetle ova ubojstva. Prije njenog izbora u Bundestag, bila je predsjednica Istražnog odbora za NSU u pokrajinskom parlamentu Tiringije. Iz te njemačke savezne zemlje potiču Zschäpe, Böhnhardt, Mundlos i mnogi desničarski ekstremisti, koji su

bili u okruženju ove terorističke grupe. Njeno iskustvo u Berlinu, ali i ono kao promatrača sudskog procesa u Münchenu, kojem je često prisustvovala glasi: Spisi tajne službe ostaju tajna. A neki su čak i uništeni - iz tko zna kojeg razloga.

Presuda u ovom slučaju bi trebala biti izrečena 11. srpnja - nakon 430 ročišta i ispitivanja nekoliko stotina svjedoka. Beate Zschäpe se pri kraju procesa distancirala od NSU-a i počinjenih ubojstava. "Nemojte mi suditi za nešto što nisam željela i nisam napravila", izjavila je ona u utorak (3.7.) u Münchenu.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Audios and videos on the topic