Suđenje Assangeu: test za slobodu medija | Politika | DW | 03.01.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

sloboda medija

Suđenje Assangeu: test za slobodu medija

Londonski sud odlučiti će 4. siječnja hoće li osnivač Wikileaksa Julian Assange - nakon nepravednog suđenja - biti izručen SAD-u. Njemački političari traže se prekine totalna izolacija Assangea u zatvoru.

Julian Assange - za SAD državni neprijatelj

Julian Assange - za SAD državni neprijatelj

Samica u londonskom zatvoru maksimalne sigurnosti u Belmarshu - specijalni predstavnik UN-a za borbu protiv mučenja Nils Melzer čak govori o totalnoj izolaciji jer se zatvoreniku uskraćuje bilo kakav kontakt s drugim zatvorenicima i s vanjskim svijetom. U samici se nalazi Australac Julian Assange. Iza njega je sedam godina azila u veleposlanstvu Ekvadora, a pred njim prijetnja da će ostatak života provesti iza američkih zatvorskih zidova - pod uvjetima koje Melzer opisuje kao mučenje.

Juliana Assangea američke vlasti već 10 godina progone kao neprijatelja države. Otkrio je njihove mračne tajne. Sutkinja Vanessa Baraitser će 4. siječnja objaviti u Londonu odluku hoće li ovaj istraživački novinar biti izručen SAD-u.

Za Margit Stumpp, zastupnicu Zelenih u Bundestagu, ovaj postupak je „vatreno krštenje za zapadnu zajednicu vrijednosti". Zajedno s nekim zastupnicima SPD-a, CDU-a, FDP-a i Ljevice, Stumpp je 21. prosinca osnovala grupu u Bundestagu pod nazivom „Sloboda za Juliana Assangea".

Prosvijedi protiv izručenja Assangea u Londonu

Prosvijedi protiv izručenja Assangea u Londonu

Ona je za DW rekla da se postupkom za ekstradiciju „krše načela pravne države". To pokazuje već i činjenica da joj kao promatračici procesa nije bio omogućen pristup suđenju „Često sam bila u Turskoj, i nisam imala nikakvih problema s ulaskom u sudnicu", kaže Stumpp - usporedba koja baš nije ugodna za Veliku Britaniju.

Diktatori se raduju

Diktatori su odavno shvatili: progon Julana Assangea uvelike podriva kredibilitet zapadnog svijeta kao zagovornika ljudskih prava. Tako je primjerice početkom studenog dopisnica BBC-a Orla Guerin postavila predsjednika Azerbejdžana Ilhamu Alijevu kritička pitanja o slobodi medija u njegovoj zemlji. Na to joj je on uzvratio da, s obzirom na tretman Assangea, Engleska nema pravo  drugim državama držati predavanja o ljudskim pravima i slobodi medija.

Nils Melzer nije samo posebni izaslanik UN-a za borbu protiv mučenja, on predaje i međunarodno pravo na Sveučilištu u Glasgowu i upoznat je sa britanskim pravom. Njegova ocjena obračuna sa Assangeom je poražavajuća: „Proces jasno krši osnovne standarde ljudskih prava, pravila sudskog procesa i vladavinu zakona."

Posebni opunomoćenik UN-a za borbu protiv mučenja Nils Melzer

Posebni opunomoćenik UN-a za borbu protiv mučenja Nils Melzer

Za Melzera je motiv za takvo ponašanje očigledan, imajući u vidu Assangeova otkrića o američkim „ratnim zločinima, korupciji i drugim ozbiljnim zločinima": „SAD pokušavaju kriminalizirati istraživačko novinarstvo, a Velika Britanija tu nažalost slijedi SAD".

Melzer je 21. prosinca apelirao na američkog predsjednika Donalda Trumpa da pomiluje Assangea u svojim posljednjim danima u Bijeloj kući. Za sada nije dobio odgovor.

Branitelji ljudskih prava su šokirani

Nevladina organizacija za slobodu medija Reporteri bez granica (ROG) pomno prate čitav postupak. Christian Mihr glavni direktor ROG-a u Njemačkoj, za DW kaže da se to odvija pod „potresnim okolnostima". On je više puta bio u Londonu radi praćenja procesa i optužuje britanske vlasti da „sustavno pokušavaju spriječiti međunarodne promatrače da rade svoj posao".

Čak je i najprije zajamčeni pristup video prijenosu procesa bio otkazan kratko pred sam početak. Malobrojnim promatračima nije bilo dozvoljeno da uđu u samu sudnicu i morali su gledati loš video prijenos u odvojenoj sobi, pod izuzetno neugodnim uvjetima i na hladnoći. Rezultat: na kraju je ROG bila jedina nevladina organizacija koja je bila prisutna na sudu svakog dana suđenja.

Christian Mihr, direktor njemačkog ogranka organizacije Reporteri bez granica

Christian Mihr, direktor njemačkog ogranka organizacije Reporteri bez granica

O iskazima svjedoka, većinom obrane, šef ROG-a Mihr kaže da je postalo ne samo jasno da se tu radi o „pitanju slobode medija”, već da je to i „pitanje života i smrti Juliana Assangea". Psiholozi i psihoterapeuti, pa čak i psihijatar tužilaštva govorili su o veoma problematičnom zdravstvenom stanju Assangea. „U uvijetima totalne izolacije postoji akutni rizik od suicida", rekao je Mihr.

Što se tiče presude, Mihr kaže: „Oduvijek sam govorio da je ovo politički proces. To znači: postoji politički pritisak. A to znači - koliko god to bilo tužno i tragično - da ne bih bio iznenađen kada bi sud odobrio izručenje".

Žalbeni postupak - do Europskog suda

Bez obzira na presudu, obje strane imaju mogućnost podnošenja žalbe. Poslije dvije instance u Velikoj Britaniji, postupak izručenja mogao bi završiti pred Europskim sudom za ljudska prava. Do odgovora na pitanje hože li Julian Assange biti izručen SAD-a mogle bi proži još godine.

Zbog toga je Nils Melzer 8. prosinca službeno pozvao britanske vlasti da Assangea odmah puste iz zatvora. Vlasti Velike Britanije mogle su ga staviti i u kućni pritvor dok traje postupak izručenja. Melzer naglašava da Assange nije osuđivani zločinac, već je preventivno zatvoren dok se ne donose odluka u vezi s izručenjem.

Julian Assange

Julian Assange

Za to postoje istaknuti primjeri i to baš u Velikoj Britaniji: čileanskom diktatoru Augustu Pinochetu devedesetih je godina bilo dozvoljeno da udobno čeka na okončanje svog postupka za izručenje u jednoj vili u okolici Londona. Masovni ubojca je čak mogao naručio svećenika za Božić, koji je posebno za njega stigao specijalnim avionom iz Čilea.