Studija pokazuje: zaposleni su spremni odreći se novca kako bi mogli raditi od kuće | Gospodarstvo | DW | 21.09.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

budućnost rada

Studija pokazuje: zaposleni su spremni odreći se novca kako bi mogli raditi od kuće

Rad od kuće, home office, je više nego popularan: mnogi zaposleni koji su iskusili rad od kuće spremni su se odreći veće plaće ili čak dati otkaz ako bi se morali vratiti u ured i ponovo raditi kao prije pandemije.

Homeoffice u Hrvatskoj

Homeoffice u Hrvatskoj

Nikada ranije nijedan događaj nije za tako kratko vrijeme, tako sveobuhvatno i trajno promijenio rad - kao pandemija korone.

Takozvani rad od kuće (homeoffice) ili rad na daljinu postao je sastavni dio života milijuna ljudi i promijenio je ne samo koncept rada mnogih firmi, već je na putu da promijeni i urbane sredine, posebno velike gradove.

To su glavni rezultati opsežne međunarodne studije Rad od kuće širom svijeta koju je njemački IFO-Institut za istraživanje privrede iz Münchena proveo u 27 zemalja među kojima je kao jedina iz regije i Srbija. Studija, u kojoj su anketirani zaposleni na puno radno vrijeme, provedena je u dva navrata, sredinom srpnja 2021. i početkom 2022.

Pokazalo se da se u svijetu od kuće radi prosječno 1,5 dana tjedno. Singapur i Indija su na vrhu liste s 2,4 i 2,6 dana, dok je Njemačka blizu prosjeka s 1,4 dana. Sa samo 0,8 dana, Srbija se nalazi pri dnu liste, u društvu Južne Koreje, Egipta i Tajvana.

Obitelj Strahinjić u Beogradu je tijekom pandemije radila isključivo od kuće

Obitelj Strahinjić u Beogradu je tijekom pandemije radila isključivo od kuće

Spremnost na manju plaću i promjenu posla - za rad od kuće

Više od polovice anketiranih kaže da su kod kuće bili produktivniji nego što su očekivali. A što pozitivnije zaposleni procjenjuju svoju produktivnost u odnosu na očekivanja, tim više dana poslodavci nude za rad od kuće. Ova veza je utvrđena u svih 27 ispitanih zemalja. Također je utvrđeno da su u zemljama koje su imale stroža pravila tijekom pandemije poslodavci omogućavali više dana za rad od kuće.

Međutim, nako pandemije mnogi poslodavci planiraju svojim zaposlenima odobriti uprosjeku 0,7 manje radnih dana od kuće tjedno. Pritom zaposleni žele više mogućnosti za homeoffice, u prosjeku bi željeli 1,7 dana tjedno. Želje poslodavaca i zaposlenih se posebno razlikuju u SAD, Kanadi, Velikoj Britaniji, Brazilu, Singapuru i Egiptu.

Studija je pokazala da 2-3 dana rada od kuće zaposleni vrednuju kao pet posto svoje plate. Odnosno - radije bi radili 2-3 dana od kuće nego da dobiju povišicu u visini od 5 posto - ili bi pristali da im se smanji plaća za taj iznos. U Njemačkoj je ta cifra 3,7 odsto i time ispod prosjeka 27 zemalja.

U Srbiji bi se ljudi odrekli čak 8,8 posto plaće kada bi im se omogućilo da pola radnog vremena rade u homeofficeu. Veće vrijednosti su zabilježene samo u Egiptu i Ukrajini.

Studie: Working Paper - Working from Home around the World

Working Paper - Working from Home around the World

U prosjeku je čak 26 posto zaposlenih spremno dati otkaz ili tražiti novi posao - u slučaju da moraju svih pet dana ići u ured. U Velikoj Britaniji je to čak 42 posto, u Njemačkoj 32 posto anketiranih.

Zašto ljudi vole raditi od kuće?

Ušteda vremena i troškova kao i manje stresa u vezi s vožnjom na posao su najočiglednija i najvažnija korist za zaposlene. Taj put u oba pravca u prosjeku traje 64 minute - od 48 u SAD i Srbiji, pa do 93 minute u Indiji i 96 minuta u Kini.

Rad od kuće pruža veću fleksibilnost u korištenju vremena tijekom dana, veću osobnu autonomiju - to više cijene žene od muškaraca, te zaposleni sa višim obrazovanjem. Osobe u braku također više cijene opciju rada od kuće - kada imaju djecu mlađu od 14 godina. Pošto se za vrijednost pogodnosti rada od kuće ne plaćaju porezi i dopšrinosi, ona je vrednija za radnike koji zarađuju više.

Promjena paradigme u pandemiji

S obzirom na sada tako očigledne prednosti rada od kuće, autori studije se pitaju zašto se prije pandemije ta opcija vrlo malo koristila - samo 0,25 dana tjedno prema podacima iz SAD-a? Dakle zašto se ova promena nije desila ranije i postepeno?

Studija Working from Home around the World

Studija Working from Home around the World

Podsjetimo: Prelazak s farmi i zanatske proizvodnje na tvorničke poslove koji je pratio industrijsku revoluciju odvijao se tijekom otprilike dva stoljeća. Prelazak s tvorničkog rada na pružanje usluga počeo je pre više desetljeća i još uvek traje. Ove tranzicije su donijele veće promjene kada se radi o novim vještinama i poslovnim operacijama, a njihovo relativno sporo odvijanje omogućilo je postupno prilagođavanje.

Odgovor glasi: pandemija korone je izazvala jedinstveni eksperiment ogromnih razmjera, koji se odvijao istovremeno u čitavom svijetu i koji je doveo do velike promjene percepcije o izvodljivosti i produktivnosti rada od kuće.

Tako je, primjerice, neka velika odvjetnička kancelarija je mogla eksperimentirati s radom od kuće prije pandemije. Međutim, tako se nije mogla predvidjeti situacija kada i svi drugi - sudovi, klijenti, konkurentske odvjetničke kancelarije, savjetnici - također rade na daljinu.

Studija Working from Home around the World

Studija Working from Home around the World

Osim toga, također su sazrijeli i preduvijeti za homeoffice: postignutn je velik napredak u tehnologijama, infrastrukturi i proizvodima koji podržavaju internet kao što su dvosmjerni video, cloud i drugi oblici daljinske interakcije. Uz to je pandemija potakla i druge razvoje koji su pomogli da se pokrene trajni pomak u pravcu homeofficea: nova ulaganja kod kuće i unutar firmi koja olakšavaju rad na daljinu.

Tri opcije: ured, homeoffice i hibrid

Međutim, rad od kuće ne odgovara svima - kako zaposlenima tako ni poslodavcima. Neki ljudi žele svakodnevne kontakte uživo s kolegama i vremenom će gravitirati ka firmama i organizacijama koje se pridržavaju radnih aranžmana od prije pandemije.

Mnoge od najproduktivnijih i najinovativnijih firmi u svijetu rade na više lokacija, gradova i zemalja. Dakle, „razbacanost" radne snage sama po sebi ne smanjuje inovativnost i produktivnost. Podaci također pokazuju da već desetljećima raste geografska rasprostranjenost pronalazača koji surađuju na patenatima prijavljenim u SAD-u. Sličan obrazac postoji i kada se radi o znanstvenim publikacijama.

Primjer: Nakon što je firma Spotify usvojila politiku „rada sa bilo kog mjesta", stopa odlazaka radnika iz firme je pala za 15 posto, dok je istovremeno u cijeloj privredi SAD-a zabilježeno naglo povećanje stopa otkaza od strane radnika.

Trenutno su uočljiva tri modela – isključivo rad u uredu, isključivo rad od kuće i hibrid oba.

Ove promjene imaju posljedice i na urbanizam velikih gradova, gdje se najčešće nalaze sjedišta firmi i organizacija koja mogu koristiti nove modele rada. S jedne strane, homeoffice podiže atraktivnost života van grada, posebno za obitelji s malom djecom koje traže niže troškove stanovanja i bolje mogućnosti školovanja, ali i za starije i bogatije zaposlene koji žele mirniji život na većem prostoru.

To dovodi do pada vrijednosti nekretnina i najamnina u metropolama. Zauzvrat time se olakšava život radnicima početnicima koji bi se mogli doseliti u metropole i imati koristi od mogućnosti koje nude veliki gradovi.

Jedna od posljedica povećanog homeofficea: prazni uredi

Jedna od posljedica povećanog homeofficea: prazni uredi

Osim toga, veliki gradovi obično imaju visoku koncentraciju komercijalnih aktivnosti - koje se također smanjuju zbog rada od kuće: hoteli, restorani, shopping centri su manje posjećeni, ljudi manje koriste javni prijevoz i taksije.

U svakom slučaju, šire ekonomske i društvene posljedice rada od kuće tek će se vidjeti i razvijati - još mnogo godina.

Autori sudije su s uglednih sveučilišta i institucija iz SAD-a (Nicholas Bloom, Stanford; Pablo Zarate, San Andrés; Steven J. Davis, Chicago), Meksika (Jose Maria Barrero, AInstituto Tecnológico Autónomo de Mexico), Velike Britanije (Cevat Giray Aksoy, Kings College) i Njemačke (Mathias Dolls, Sarah Necker (ifo Institut).

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu