Strah od ″židovske zavjere″ | Politika | DW | 13.11.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Strah od "židovske zavjere"

Posebna komisija koju je angažirala njemačka vlada ustanovila je da u Njemačkoj vladaju "duboko ukorijenjene predrasude" o židovima. Svaki peti Nijemac je latentni antisemit, tvrdi se u njezinom izvještaju.

Karneval u Kölnu

Kritika antisemitizma na karnevalski način

Židovska zvijezda

Riječ "židov" mnogi još u Njemačkoj koriste u pogrdnom značenju

Mladi u Njemačkoj riječ "židov" danas koriste kao normalnu psovku, iako onaj kome je ta psovka upućena obično nema veze ni s židovima ni s njihovom vjerom. "Tebe bi trebalo u Auschwitz", također je jedna od često korištenih uvreda. Ovo se navodi u izvještaju posebne komisije stručnjaka koja je od vlade u Berlinu dobila nalog da provede istraživanje. Prema želji njemačkog parlamenta, znanstvenici će ubuduće redovito podnositi izvještaj o antisemitizmu u društvu.

Jedan od zaključaka komisije glasi: u krugu prijatelja, na stadionu, u restoranu ili na internetu - uvrede spadaju u nešto što doživljava svaki židov u Njemačkoj. Iako je službeno protjeran iz društva i politike, antisemitizam je suvgdje prisutan. Dvadeset posto stanovnika Njemačke je latentno antisemitski nastrojeno.

Arapi (ipak) nisu krivi

Komisija, čiji su članovi bili i povjesničar iz Londona Peter Longerich, te rektor Heidelberškog fakulteta za židovske studije Johannes Heil, u svojim zaključcima se koristi i podacima do kojih se došlo putem više demoskopskih istraživanja tijekom proteklih godina.

Kukasti križ na jednom židovskom vrtiću u Berlinu

Kukasti križ na jednom židovskom vrtiću u Berlinu

Najveći izvor antisemitizma su desnoektremistički krugovi kojima se pripisuje čak 90 posto krivičnih djela s antisemitskom pozadinom. U takva djela se ubrajaju izazivanje mržnje, skrnavljenja groblja i poricanje holokausta. I ovo posljednje navedeno je u Njemačkoj krivično djelo. Zabilježeno je i nekoliko fizičkih napada na židove. Stručnjaci uzgred napominju kako je potpuno pogrešan dojam koji se stvara u medijima da su za antisemitizam uglavnom krivi doseljenici iz arapskih država.

S obzirom na bliskoistočni sukob, navodi se, "postavlja se pitanje izloženosti te grupe useljenika antisemitskoj propagandi", ali nema pouzdanih podataka da je to doista tako.

Udžbenici "kaskaju" za vremenom

Komisija kritizira i obrazovnu politiku jer se tijekom nastave u školama dovoljno ne tematizira progon židova za vrijeme nacizma i ne ističe dovoljno jasno da Njemačka zbog toga ima posebnu odgovornost prema Izraelu.

Pozornost bi se morala obratiti i na aktualne oblike antisemitizma koji nastaju kao posljedica krize na Bliskom istoku i koji imaju veze s islamizmom ili financijskom krizom.

To na neki način objašnjava i zašto se antisemitizam u Njemačkoj ne smanjuje kontinuirano kao što se to događalo sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Vlada je posebno zabrinuta zbog poplave antisemitskih sadržaja na internetu.

Nema ozbiljne strategije

Kukasti križ i natpis Oni su bili zapaljivi u Poljskoj

Antisemitizam u Poljskoj je vrlo izražen

Izvještaj naglašava opasnost da se s kritikom međunarodnog financijskog sustava ponovo prošire stari klišeji o "nezasitnim židovima koji se žele bogatiti" ili o "židovskoj zavjeri". Tako je 2009. jedna studija Sveučilišta u Bielefeldu pokazala kako svaki peti ispitanik smatra da "židovi imaju preveliki utjecaj na tržišta financija". Čak 40 posto ispitanika je izjavilo kako "židovi i danas pokušavaju izvući korist iz prošlosti, odnosno od događanja tijekom nacističke vladavine".

Članovi komisije su uočili da se u brojnim segmentima društva vodi aktivna borba protiv antisemitizma, ali zaključuju da ne postoji sveobuhvatna strategija za nju. Što se tiče antisemitizma, Njemačka se inače nalazi u sredini ljestvice europskih država. U zemljama poput Poljske, Mađarske ili Portugala antisemitizam je vrlo jak i vidljiv.

Autor: Bernd Gräßler/ Azer Slanjankić

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva